arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
ustase.jpg

Svojatanje srpskog antifašizma

Hrvati! Koljačka kama velikosrpskih četnika zarila se u naše zdravo tijelo. Pod ovom kamom izdiše cvijet Hrvatstva, koji je tako potrijeban za budućnost naše mile i drage nam Domovine. Nikada se Hrvatska u svojoj dugoj povijesti nije nalazila u takvoj opasnosti kao danas. Ljubav prema istoj nam nalaže da se ujedinimo bez obzira na politička i ideološka ubjeđenja i neslaganja. Svi domobrani i ustaše imaju pristup i otvorena vrata u Narodnooslobodilački pokret Hrvatske. Tokom Drugog svijetskog rata Srbi su imali dva antifašistička pokreta, jedan rojalistički a drugi komunistički. Kako kaže profesor Momčilo Pavlović, doprinos srpskog naroda antifašističkoj borbi „na prostoru Jugoslavije je odlučujući ne samo po žrtvama nego i po sveopštem antifašističkom i antinemačkom raspoloženju“. [1]Neke

Stepinac sa ustašama i fašistima

Stepinac bez oreola zbog 1941. godine

Srpska i Rimokatolička crkva od danas u Zagrebu o spornoj ulozi kontroverznog kardinala. Prva tema razgovora – odnos Vatikana i Alojzija Stepinca prema NDH Papa Franja sigurno neće doneti odluku o kanonizaciji kontroverznog hrvatskog kardinala Alojzija Stepinca pre okončanja rada Mešovite komisije Rimokatoličke i Srpske pravoslavne crkve. Takav epilog nije moguć bez obzira na okolnosti koje mogu da nastupe. Ovaj stav saopšten je “Novostima” u sedištu Rimokatoličke crkve. Vatikan, kako tvrde naši izvori s rimskog Trga Svetog Marka, budno prati rad Komisije, čiji je drugi susret zakazan za danas i sutra u Zagrebu. Zagrebački sastanak ovog stručnog tela, formiranog na papinu inicijativu, sa zadatkom da rasvetli istorijsku ulogu kardinala iz

Izložba "Stepinac put svetosti" Foto: Portal 53

U Sisku otvorena izložba “Stepinac: put svetosti”

Sisak – Nakon što su život i djelovanje zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca (1898.-1960.) predstavljeni u lipnju u Europskom parlamentu u Bruxellesu te zatim u kolovozu u Domitrovićevoj kuli u Zagrebu, izložba „Stepinac: put svetosti“ otvorena je petak 14. oktobra u Dvorani Juran i Sofija u Velikom Kaptolu u Sisku. Svakog radnog dana do 31. oktobra, posjetitelji će moći, na vremenskoj lenti, dužine 8 metara, upoznati se sa Stepinčevim životom i svim važnim događajima vezanima uz njegovo štovanje sve do oktobra 2016. godine, a u kontekstu događanja u Hrvatskoj i Europi.  Također, na 19 panoa Stepinac je predstavljen kroz zanimljive fotografije te izbor poticajnih misli, a izložba predstavlja i nekoliko djela

Pavelić i Stepinac

Drugi sastanak mešovite komisije o Stepincu

Mešovita komisija hrvatskih i srpskih stručnjaka koja bi trebalo zajednički da razmotri ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca pre, za vreme i posle Drugog svetskog rata će se sastati u Zagrebu u naredna dva dana, 17. i 18. oktobra Mešovita komisija hrvatskih i srpskih stručnjaka koja bi trebalo zajednički da razmotri ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca pre, za vreme i posle Drugog svetskog rata će se sastati u Zagrebu u naredna dva dana, 17. i 18. oktobra. Na prvom dvodnevnom susretu u Rimu od 12. do 13. jula utvrđen je način rada prema metodologiji istorijskih činjenica, utemeljenih na raspoloživoj dokumentaciji i njenoj kontekstualizaciji, prenosi N1 Hrvatska. Rad Komisije neće imati nikakvog uticaja na

Bista narodnog heroja Vlade Šegrta ukradena je tokom noći iz gradskog parka u Trebinju

Ukradena bista Vlade Šegrta

Bista narodnog heroja Vlade Šegrta ukradena je tokom noći iz gradskog parka u Trebinju. Bista je bila postavljena u krugu spomen-obilježja palim borcima u borbi protiv fašizma od 1941. do 1945. godine, gdje se odnedavno nalaze i drugih pet bista narodnih heroja Drugog svjetskog rata. Bista Vlade Šegrta postavljena je, iako su prethodno porodice stradalih u, kako navode, partizanskim zločinima zatražili odustajanje od ove inicijative. Veći broj potomaka žrtava, kako navode, partizanskog terora sa područja istočne Hercegovine okupili su se nedavno u parku i zatražili uklanjanje ranije postavljenih bista Save Kovačevića, Dragice Pravice i drugih narodnih heroja Narodno oslobodilačkog rata, tvrdeći da su odgovorni za zločine nad vlastitim narodom. Gačani

Proslavljena slava crkve u Rujanima

U selu Rujani kraj Livna nalazi se mala pravoslavna crkva posvećena prazniku Pokrova Presvete Bogorodice. I ako u ovom selu više nema pravoslavnog življa, nekadašnji stanovnici i njihovi potomci se okupljaju u selu makar jednom godišnje kako bi obeležili slavu crkve, te na taj način udahnuli život u ovaj hram. Tako je bilo i ove godine, kada su se vikend uoči crkvene slave okupili vernici. Neki su ovom prilikom pristigli iz Beograda i Banja Luke, a neki iz obližnjih mesta kao što su Gubin, Sajković i Grahovo. Pred 20-ak okupljenih, Svetu Liturgiju služio je paroh lijevanjski otac Željko Đurica. Tokom službe, deo prisutnih je pristupio i svetim tajnama ispovesti i

Papa Francisko

„Katolici ne smeju da pokušavaju da preobrate pravoslavne…“

Da li reči pape Franciska, izgovorene u pravoslavnoj Gruziji, predstavljaju suspenziju beatifikacije i kanonizacije zagrebačkog nadbiskupa i potonjeg kardinala dr Alojzija Stepinca? Poseta pape Franciska Gruziji početkom oktobra 2016, u vreme velikih globalističkih obmana, dočekana je od strane pravoslavnih Gruzina s nepoverenjem i sumnjom. Svoje nezadovoljstvo iskazali su demonstranti nedaleko od stadiona na kome je papa održao misu za grupu pripadnika gruzinske rimokatoličke zajednice. Demonstranti su istakli transparent „Vatikan – duhovni agresor“. NEUSPEH U GRUZIJI Papa Francisko nije im ostao dužan. Pružio je nezadovoljnim pravoslavnim Gruzinima drugi obraz: „Katolici ne smeju da pokušavaju da preobrate pravoslavne. Pokušaj nasilnog vrbovanja vernika je greh protiv ekumenizma.“ Naknadno je dodao: „Podele u hrišćanstvu

Dušan Bastašić: Besjeda na očevom ispraćaju

Stari, Predviđeno je da se oprostim od tebe ispred udruženja Jadovno 1941. Tvoje i moje, naše Jadovno ja ne mogu da odvojim od tebe i mene, od oca i sina. Jadovno je iz temelja, brutalno promjenilo i odredilo tvoj ovozemaljski put.   A onda i moj, i živote cijele naše porodice. Ta jadovnička rana otvorena ljeta 1941, nasljeđuje se, prenosi se kroz generacije. Ona je utkana u naš genetski kod. Nije se lako sa njom nositi. Ćutio sam je još u djetinjstvu, posebno u našem Grubišnom. Crni rupci, crne šamije, od suza crvene oči, od tereta pognuta leđa, kvrgavi prsti baka i tetaka. Veoma rijetko, tiho bi izustile: Naši su oćerani.. Nije

Kukunjevac - polaganje vijenaca

Pobjeda žrtve nad zločincem

Kukunjevac – U organizaciji lipičkog Vijeća srpske nacionalne manjine i mjesnog odbora Kukunjevca, u tom je selu 11. oktobra održana komemoracija za žrtve zločina počinjenog 1942. godine. U znak odmazde zbog napada na ustaško uporište u selu Španovica, ustaše i domobrani iz Lipika su u noći s 10. na 11. oktobar upali u Kukunjevac i ubili 780 muškaraca, žena i djece.  Među žrtvama su osim mještana bile i brojne izbjeglice s Kozare. Preostali stanovnici su odvedeni u Jasenovac, odakle se nikada nisu vratili. Kukunjevac je tako doživio sudbinu Sloboštine, Kusonja i drugih sela tog dijela Slavonije. Nakon pomena žrtvama, o uspomenama na taj zločin govorili su saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević,

trebinjskom parku u krugu spomen-obilježja palim borcima u borbi protiv fašizma od 1941. do 1945. godine postavljena je spomen-bista narodnom heroju NOR-a Vladi Šegrtu

Uprkos protivljenju postavljena bista Vlade Šegrta

U trebinjskom parku u krugu spomen-obilježja palim borcima u borbi protiv fašizma od 1941. do 1945. godine postavljena je spomen-bista narodnom heroju NOR-a Vlade Šegrta, iako su prije nekoliko dana porodice stradalih u partizanskim zločinima zatražili odustajanje od ove inicijative. Oko 200 potomaka žrtava partizanskog terora, koji su se nedavno u parku okupili iz skoro svih opština istočne Hercegovine, zatražili su i uklanjanje ranije postavljenih bista Save Kovačevića, Dragice Pravica i drugim narodnih herojima NOR-a, tvrdeći da su odgovorni za zločine nad vlastitim narodom. Gačani su tada istakli da je jedinica Vlade Šegrta samo za dvadesetak dana „crvenog terora“ na području gatačke opštine ubila najmanje 120 nevinih ljudi, ne štedeći

Milan Bastašić

Umro je Milan Bastašić

U petak, 7. oktobra 2016. u Beogradu je umro Milan Bastašić. Posljednji ispraćaj biće na Novom groblju u Beogradu, u srijedu 12. oktobra u 15 časova. Rođen je u Grubišnom Polju 30. januara 1931. godine u porodici Luke i Evice (r. Đukić), kao treće dijete. Otac mu je bio solunski dobrovoljac. Tadašnju četvorogodišnju osnovnu školu je završio u Grubišnom Polju. Krajem aprila 1941. godine hrvatske ustaše mu hapse oca i osamnaestogodišnjeg brata Stevu i potom ih ubijaju u Jadovnu na Velebitu. Poslije masovnog masakra srpskog naroda na Bilogori i u Grubišnom Polju koncem septembra i početkom oktobra 1942, Milana su sa muškarcima ustaše otjerale u Jasenovac, a majku i sestru

Istoričari: Mlade upoznati o genocidu i holokaustu u NDH (VIDEO)

Nikada nije kasno da potpuno rasvijetlimo uzroke i posljedice holokausta i genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH tokom Drugog svjetskog rata, ni da mladi naraštaji, njegujući kulturu sjećanja, shvate značaj postojanja Republike Srpske – ovo je osnovna poruka sa više seminara, održanih širom Srpske, a na kojem su učestvovali profesori i nastavnici istorije. Organizatori stručnih predavanja o temi „Obrazovanje o holokaustu i genocidu u NDH i prevenciji genocida“ su Ministarstvo prosvjete i kulture Srpske, Republički pedagoški zavod, Katedra za istoriju Filozofskog fakulteta u Banjaluci i Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske. Predavači su proteklih par dana proveli sa profesorima i nastavnicima

Patrijarh Irinej

Patrijarh Irinej: Dolazak pape u Srbiju ne bi bio štetan

Njegova svetost patrijarh srpski Irinej rekao je danas da je Srpska pravoslavna crkva /SPC/ zahvalna što Vatikan nije priznao Kosovo, te ocijenio da dolazak pape Franje u Srbiju ne bi bio štetan, ali da poziv papi nije upućen iz SPC, već ga je uputila država.  „To je stvar države, papa je državnik, Vatikan je država. Ja verujem da papa neće doći dok ne dobije poziv i saglasnost naše strane“, rekao je patrijarh srpski za Televiziju „Pink“. On je dodao da papa uživa veliki ugled u svijetu, i to ne samo kod katolika, te da je SPC uvijek spremna za dijalog. „Nama bi papin dolazak bio od velike koristi, ja imam

Pavelić u logoru Stara Gradiška Foto: Arhiv Muzeja žrtava genocida

Logor Jasenovac broj V – Stara Gradiška

Opis logora Na levoj obali Save preko od varoši Stare Gradiške nalazi se bivši Kazneni zavod. Taj stari, još Austrijski, Kazneni zavod upotrebile su ustaše za jedno odeljenje logora Jasenovac i po tome ovaj logor je dobio zvaničan ustaški naziv logor Jasenovac broj V. Od logora Jasenovca broj III udaljen je 36 km. Ceo logorski, odnosno kaznionički prostor ograđen je još od vajkada visokim zidom sagrađenim od cigala, visokim oko 6 m. Logorski prostor ima izgled nepravilnog četvorougaonika, od kojeg južna stranica jeste obala reke Save i na samoj obali podignuti zid, a ostale tri stranice toga četvorougaonika naslanjaju se na ovu najdužu stranicu. Ustaše su po zatočenicima dale na

jasenovac2a.jpg

I Srbi brišu Jasenovac (1): Kradu nam i sećanja!

Da li sadašnja Srbija i njena demokratska vlast, a zbog građenja novih dobrosusedskih odnosa, ne samo da prećutkuje, već pravi i strategiju za brisanje najtragičnijeg dela sopstvene istorije? Gura li u zaborav zločine Hrvata u Drugom svetskom ratu nad Srbima, Jevrejima i Romima, a zbog oživljavanja propale koncepcije bratstva, jedinstva u bivšoj SFR Jugoslaviji – pitanja su koja ovih smutnih dana postaju sve aktuelnija. Naročito su aktuelizovana posle istupa predsednice hrvatske vlade Jadranke Kosor i njenog idolopoklonstva pred onim Hrvatima koji su zbog ponovljenih zločina nad Srbima osetili međunarodno kažnjavanje. Kontrolisane posete Nije nepoznato koliko je Srbija u prošlosti bila zarobljenik prikrivanja tuđih zločina. Takođe, poznato je koliko su srpske

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.