arrow up

U Kamničkoj Bistrici pročitana imena 9.071 žrtve: Sjećanje na stradale Srbe u Sloveniji 1945. godine

U mjestu Kamnička Bistrica u Sloveniji danas je služen pomen žrtvama stradalim na kraju Drugog svjetskog rata, u okviru obilježavanja 81 godine od stradanja pripadnika Srpske vojske u otadžbini od strane komunističkih formacija. Tokom pomena pročitana su imena 9.071 do sada prikupljene žrtve, dok istraživanja o ukupnom broju stradalih i dalje traju. U sklopu obilježavanja godišnjice dan ranije održana je i promocija knjige dr Srđe Trifkovića „Stradalni put“, koja se bavi stradanjima u Sloveniji 1945. godine i tragičnom sudbinom više od deset hiljada pripadnika srpskog naroda nakon završetka ratnih dejstava. Pomenu i opelu prisustvovalo je više stotina članova porodica stradalih, njihovih potomaka, kao i poštovalaca sjećanja na žrtve. Među okupljenima

186 stepenika smrti

Nikola Bajić se posle oslobađanja logora vratio u rodnu Baniju, a do kuće je pešačio dva i po meseca. – Milutin Banković u mučilištvu izdržao nepunu godinu, posle čega je spaljen u Guzenu Gnev i prezir ostavio je iza zidina koncentracionog logora smrti u Mauthauzenu. Kada ga je, posle dve i po godine zatočeništva, 5. maja 1945. zbog oslobođenja logora konačno i napustio, i to na nemačkom biciklu, u Austriju se nikada više nije vratio. A živeo je još 45 godina. U sećanju su mu trajno ostala urezana zverstva, nečoveštvo i seanse smrti nacističkih SS vojnika i čuvara nad njegovim sapatnicima, ali je Nikola Bajić, Srbin iz Velike Graduse kod

Milana Babić govorila o genocidu nad Srbima u NDH na konferenciji u Rostovu na Donu

U Rostovu na Donu, po naslovom „Bez zastarelosti“ održana je važna konferencija posvećena Danu sjećanja na žrtve genocida nad sovjetskim narodom, tragičnom događaju koji se zvanično obeležava 19. aprila. Ovaj je dan sjećanja na bol i hrabrost miliona civila koje su nacisti i njihovi saradnici istrebili tokom Velikog otadžbinskog rata 1941-1945. Prije konferencije, gosti i učesnici su mogli da vide izložbu „Jug u plamenu rata“ — jedinstvenu postavku nalaza sa bojnog polja koje je prikupio pokret „Mius front“. Izložba je živo svjedočanstvo istorije i sjećanja na te herojske godine, ona pomaže očuvanju istine o našoj zajedničkoj istoriji. Događaj je okupio predstavnike ruskog Ministarstva spoljnih poslova, rukovodioce nacionalnih kulturnih organizacija, predstavnike vlade i

Putin potpisao zakon o kažnjavanju za negiranje genocida počinjenog nad sovjetskim narodom

Putin je potpisao izmene u Krivičnom zakonu, koje predviđaju kažnjavanje za negiranje genocida nad sovjetskim narodom. Za prekršioce je zaprećena kazna do 5 godina zatvora. Predsednik Rusije Vladimir Putin je potpisao zakon koji predviđa izmenu čl. 354.1 Krivičnog zakonika (rehabilitacija nacizma), koji propisuje kažnjavanje za negiranje činjenice o genocidu nad sovjetskim narodom u periodu Velikog otadžbinskog rata (tj. Drugog svetskog rata). Dokument je objavljen zvaničnom sajtu za objavljivanje propisa. Zakon donosi izmene u čl. 354.1 i čl. 234.4. Krivičnog zakona. Prema izmenama čl. 354.1, prekršilac koji negira ili odobrava genocid nad sovjetskim narodom može biti kažnjen zatvorom do tri godine. Prekršilac takođe, po odluci suda, može biti osuđen na prinudni

Nemačka plaća samo Jevrejima; Rusi besni: “Tražimo jednak tretman za sve žrtve nacista”

Rusija zahteva jednak tretman za sve žrtve nacista, izjavila je danas Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova, reagujući na odluku Nemačke da isplati novčane naknade samo žrtvama opsade Lenjingrada jevrejskog porekla za vreme Drugog svetskog rata. “Samo oni koji su mogli da dokažu svoju jevrejsku nacionalnost primali su isplate. Šta je sa ostalima? Teško je zamisliti ciničniji pristup u 21. veku. Tražimo jednak tretman za žrtve Trećeg rajha“, rekla je Zaharova, prenose RIA Novosti. Ona je navela da je rusko Ministarstvo spoljnih poslova poslalo note drugim zemljama sa informacijama o Danu sećanja na žrtve genocida nad sovjetskim narodom i značaju ovog datuma za očuvanje istorijskog sećanja. “Čudovišno internacionalno ponašanje agresivne manjine, zasnovano na destabilizaciji istorijskog pamćenja, bukvalno je izazvalo potrebu za

Rusi ne zaboravljaju zverstva ustaša: Hiljade Hrvata i bosanskih muslimana ratovalo na Istočnom frontu, “istakli” se zločinima nad civilima

Da ratuje na Istočnom frontu protiv SSSR-a u julu 1941 u NDH se prijavilo čak devet hiljada ljudi. Okrutnost Ustaša na Istočnom frontu u Drugom svetskom ratu i njihova zlodela za vreme NDH Rusi nisu i ne žele zaboraviti. Povod za podsećanje bila je 60 godišnjica smrti Ante Pavelića inicijatora slanja ustaša na Istočni front i organizatora genocida nad Srbima u Drugom svetskom ratu. Moskovski sajtovi su podsetili da je Ante Pavelić umro u Madridu 28. decembra 1959. godine od posledica ranjavanja u Argentini kada je na njega pucao Srbin iz Crne Gore Blagoje Jovović koji je prvo bio u partizanima a posle razočarenja se pridružio četnicima Draže Mihajlovića. Pod

Zelengora- veliko neopojano groblje kraljevih vojnika

Šire područje planine Zelengore, od Neretve do Drine, velika je neopojana grobnica više hiljada vojnika đenerala Draže Mihailovića, stradalih krajem, a i nakon zvaničnog završetka Drugog svjetskog, istaknuto je u Foči na promociji knjige “Komunistički zločini nad JVuO – od Ravne gore do Zelengore”. Monografija, čiji su su autori oficiri u penziji Mitar Kovač, Miloje Pršić i Petko Rašević, te sveštenik Milorad Ostojić predstavljena je u Muzeju “Stara Hercegovina”. Recenzent knjige Radovan Kalabić kaže da je ovo djelo veliki događaj u domaćoj srpskoj istoriografiji, jer je ova tema u Srbiji malo obrađivana i o njoj se malo znalo, za razliku od srpske emigracije u kojoj se pisalo o velikom stradanju

Drugi svetski rat: šokantna istina

Stotine hiljada Poljaka položilo zakletvu vernosti Hitleru Gdanjsk je domaćin izložbe pod nazivom „Naši momci“, koja govori o Poljacima iz različitih krajeva zemlje koji su služili u Hitlerovoj vojsci. Organizatori tvrde da je ovo prva monografska izložba te vrste, pripremljena na osnovu privatnih i muzejskih izvora Pomorskog regiona. Izložba je izazvala snažne i kontroverzne reakcije. Predsednik Poljske Andžej Duda napisao je na svom mikroblogu: „Predstavljati vojnike Trećeg rajha kao ‘naše’ nije samo istorijska laž, već i moralna provokacija – čak i ako su na fotografijama prikazani Poljaci koji su nasilno mobilisani u nemačku vojsku.“ On je dodao da takvi postupci „podrivaju temelje našeg identiteta i vređaju uspomenu na žrtve. Ko

Klice fašizma su opet proklijale na našem pragu

Počasno mesto na pozornici na Crvenom trgu u Moskvi za Dan pobede, pored ruskog predsednika Vladimira Putina Specijalno za „Politiku”, Milan Pilipović Posle parade u Moskvi, u čast 80 godina od pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu, Vlado Zrnić (95), pukovnik avijacije i veteran rata u Rusiji, došao je u rodni kraj, u selo Turjak na Kozari. Ovaj ratnik i bivši profesor Vazduhoplovne vojne akademije „Jurij Gagarin”, pisac nekoliko knjiga i udžbenika o strategiji ratovanja, imao je počasno mesto na pozornici na Crvenom trgu u Moskvi, pored ruskog predsednika Vladimira Putina. O utiscima sa vojne parade ovaj Srbin, a visoki ruski oficir, govorio nam je sa velikim zadovoljstvom: „Osamdeset

APEL povodom 80 godina od pobede nad fašizmom

Na dan 9. maja 2025. godine, navršava se 80 godina od slavne pobede saveznika nad naci-fašizmom kao najvećim zlom u istoriji civilizacije. Srbija i srpski narod dali su toj pobedi ogroman doprinos i pored ruskog i poljskog naroda, podneli najveće ljudske žrtve za slobodu Evrope i sveta. Tim povodom nezavisna, nestranačka, neprofitna udruženja – Beogradski forum za svet ravnopravnih, Klub generala i admirala Srbije, Udruženje Fond dijaspora za maticu, SUBNOR Srbije i Udruženje „Veterani vojno-obaveštajne službe Srbije“ upućuju sledeći APEL Pozivamo sva patriotska udruženja, organizacije i pojedince da ovu godinu posvetimo odavanju najdubljeg poštovanja stotinama hiljada srpskih žrtava borbe za slobodu, herojima i borcima narodno-oslobodilačke borbe, kao i milionskim civilnom

Jadovno, 12. maj 2006. godine. Šaranova jama, svijeća i ikona Bogorodice. (autor Dušan Bastašić)

Mračna tajna na dnu kraških jama

Da li je ponovna aktuelizacija Dana sećanja na žrtve fojbi u Italiji posledica istorijskog revanšizma i zamene teza, ili želja da se dostojno obeleže nevine žrtve partizana o čijoj sudbini se nije govorilo Italija ustupa Jugoslaviji sa pravom punog suvereniteta teritoriju koja se nalazi između novih granica Jugoslavije, određenih u članovima 3 i 22, italijansko-jugoslovenske granice koja je postojala na dan 1. januara 1938, a takođe i opštinu Zadar i sva ostrva i obližnja ostrvca. Italija ustupa Jugoslaviji sa pravom punog suvereniteta ostrvo Palagružu i ostala ostrvca… – navedeno je između ostalog u ukazu o ratifikaciji mira između Italije i Jugoslavije koji je potpisan februara 1947. godine. Tim ukazom, koji

Pozadina ubistva kralja Aleksandra Karađorđevića: Obaveštajac Vladeta Milićević je krunski svedok koji je znao sve o ustašama, i ne samo o njima

Obaveštajac Vladeta Milićević je u više navrata, kontinuirano od leta 1934. pa sve do dana atentata u Marseju 9. oktobra, izveštavao Beograd o planovima za ubistvo kralja Aleksandra Karađorđevića. „U svetskim policijskim analima ne postoji nijedan atentat o kome se unapred više znalo, a da je, kasnije, uspeo!“, reći će Milićević. Njegovo svedočenje o pozadini atentata čini ga jednim krunskih svedoka tajne istorije 20. veka. Piše: Dragan Bisenić Gotovo sve što znamo o delovanju ustaškog pokreta između dva rata kao i o njihovoj ulozi u ubistvu kralja Aleksandra Karađorđevića koje se dogodilo 9. oktobra 1934. dugujemo dr Vladeti Milićeviću, vodećoj ličnosti međuratne jugoslovenske obaveštajne službe. Poslednjih godina, njegovo ime počelo je

DROBILICA ZA KOSTI – Logor u kome je stradalo na hiljade Srba, a nisu ni Aušvic ni Jasenovac

Koncentracioni logori o kojima se najčešće priča su obično Aušvic, Belzec ili Dahau. Međutim, oni poptuno blede u odnosu na Mauthauzen-Gusen, koji se nalazi oko 20 kilometara od Linca u Austriji. Bio je klasifikovan kao logor 3. reda, što je značilo da je imao najbrutalnije moguće uslove pritvora, a u njemu je nastradalo na hiljade Srba tokom Prvog i Drugog svetskog rata. Kompleks je nazvan po selu u kojem se nalazio, a sastojao se od glavnog kampa i više sporednih oko njega. Logor je izgrađen u Mauthauzenu zbog svoje blizine gradu Lincu. Bio je dom velikog broja političkih neprijatelja Rajha tokom Drugog svetskog rata. Nemački vojnici su ga zvali “Drobilica

LITURGIJA I PARASTOS NA KAMNIŠKOJ BISTRICI

U subotu, 15. juna 2024. Njegovo Preosveštenstvo Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, Administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, služio je Svetu Liturgiju i parastos na spomen području u Kamniškoj Bistrici u Sloveniji, na mjestu stradanja velikog narodnog zbjega iz Crne Gore, Boke kotorske i Hercegovine, 1945. godine. Tada je na tom mjestu naredbom komunističkih vlasti ubijeno preko 3500 nevinih. Vladici Kirilu sasluživao je arhimandrit Pavle Radusinović, iguman manastira Orahovica, protojerej Predrag Šćepanović, iz Mitropolije crnogorsko-primorske i sveštenstvo Mitropolije zagrebačko-ljubanske. Pojao je vizantijski hor Crkvene opštine u Ljubljani, a na Liturgiji su učestvovali i mnogi vjerni iz Mitropolije crnogorsko-primorske koji su, kao i ranijih godina, došli na poklonjenje tom sveštenom mjestu. Mnogi od njih potomci

SS_nacisti.jpg

Perverzije nemačke srbofobije

Engleske kolonijalne trupe, 1863. godine, poklonile su severnoameričkim Indijancima oko Velikih jezera ćebad i lanene tkanine premazane tkivom zaraženim malim boginjama, na koje je starosedelačka populacija bila naročito osetljiva. Piše: Milan Četnik Država čija je vojska izvela ovu, u svetskoj istoriji unikatnu, podmuklu dehumanizaciju i masovni pomor pokušala je 2015. godine da planetizuje srpske ratne grehe u Srebrenici (streljanja zarobljenika) koje je haški Tribunal za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) na svom kreativnom pravničkom kantaru odmerio kao „genocid“. Kako je za opskurne ciljeve haškog sudilišta krivotvoren pojam genocida, definisan u Konvenciji o genocidu pod okriljem UN iz 1948. godine, objasnio je Šel Magnuson, profesor na švedskom univerzitetu u Upsali: –

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.