Milivoj Ivanišević Predsjednik Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku Milivoj Ivanišević rekao je da je strahuje da iza nestanka švajcarskog novinara srpskog porijekla Aleksandera Dorina stoje islamisti kojima nije u interesu da Dorin objavi ono što zna o Naseru Oriću i okolnostima koje su dovele do događanja u Srebrenici u julu 1995. godine. Ivanišević je rekao Srni da je u prvi mah mislio da iza nestanka Borisa Krljića, koji je pod pseudonimom Aleksander Dorin objavio brojne studije koje pobijaju zvaničnu verziju o događajima u Srebrenici, stoji švajcarska policija koja ga je uzela za saradnju kako bi dobila osnovne informacije o Oriću. „On je sigurno previše znao o Naseru

Srpsko groblje u Bratuncu Udruženje „Srebrenica“ pozvalo je danas stanovništvo regije Birač i Podrinja da u subotu, 4. jula, na Gradskom groblju u Bratuncu u što većem broju prisustvuje parastosu i odavanju zahvalnosti ubijenim i pobijenim Srbima srednjeg Podrinja u odbrambeno-otadžbinskom ratu. „Svojim prisustvom parastosu i prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalih želimo iskazati zahvalnost i dužnu poštu nastradaloj braći i sestrama i vraćamo dio duga za slobodu koju danas imamo, a za koju su oni dali život“, ističe se u pozivu ovog bratunačkog udruženja objavljenom posredstvom društvenih mreža. Navodi se da je na području Srebrenice, Skelana, Bratunca, Milića, Vlasenice, Osmaka i Zvornika u toku posljednjeg rata stradalo oko 3.500

Ministar Milenko Savanović na današnjoj konferenciji za novinare Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović oštro je kritikovao pravosudne organe BiH koji nisu spremni da procesuiraju lica odgovorna za zločine nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču, gdje je stradalo 3.500 Srba. „Tamo se desilo najveće stradanje civilnog stanovništva u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. Stradalo je 3.500 Srba, a 5.400 srpskih porodica je ostalo bez pokretne i nepokretne imovine“, rekao je Savanović novinarima povodom obilježavanja stradanja Srba sa tog područja koje će biti održano u subotu, 4. jula, u Bratuncu. Savanović, koji je i predsjednik Odbora Vlade Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, naglasio je da se 80 odsto

Srbi u Srebrenici i Bratuncu ne zaboravljaju zločine pod komandom Nasera Orića (8). Lukić: Britanska rezolucija pokrenula najcrnje, neizmirene račune. Ovi su dani preteški za srpski narod u Podrinju Bratunac            Foto Igor Marinković E, DUŠO moja… ovde je dan – pomrčina. A, noć, najduža na kugli zemaljskoj. Bratunac, spomen-soba srpskih žrtava, reči ječe između imena i fotografija. Dolaze majke, stižu sinovi, pristižu unuci ubijenih Srba iz Podrinja. – Nema dana da neko ne dođe – kaže nam Nebojša Lukić, predsednik boračke organizacije. – Nema dana da neko od porodica ubijenih, ne zatraži kakvu pomoć. U novcu. U ogrevu… Pa, ako hoćete, i u hrani. Meni

Prof. dr Veljko Đurić Mišina Vršilac dužnosti direktora Muzeja žrtava genocida, Beograd Muzej žrtava genocida u Beogradu i Fond strateške kulture organizovaće u subotu, 4. jula, u Beogradu konferenciju „Srebrenica 1995-2015: činjenice, nedoumice, propaganda“ radi utvrđivanja pune istine i činjenica o događajima u Srebrenici, mimo medijskog, regionalnog ili lokalnog konteksta. Cilj konferencije, koja će okupiti stručnjake iz oblasti odbrane, istorije, bezbjednosti, novinarstva i religije, jeste da se ukaže i na srpske žrtve u srebreničkom kraju, kao i na to da nije bilo genocida nad muslimanima, saopštili su organizatori. Vršilac dužnosti direktora Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić rekao je danas na konferenciji za novinare da, ukoliko se neko pita otkud Muzej

Srbi u Srebrenici i Bratuncu ne zaboravljaju zločine pod komandom Nasera Orića (7). Cvjetko Ristić, Kušići kod Skelana: Zapalili su mi oca, ubili majku i sestru, brata odveli, još mu ne znam grob Cvjetko Ristić    –   Foto Igor Marinković NA pragu između detinjstva i mladosti, između dva roditeljska zagrljaja i nade da svako zlo ima i svoj kraj, pa i ono koje je udarilo na Srbe u Podrinju, u zimu devedeset treće – ostao je sam. Sa živim ranama, u svojoj četrnaestoj godini. One će ga pratiti celog života. Danas ih, on, vešto potiskuje. Ali, i dok govori, i kada ćuti, a pogled mu nekud odluta – bol je