arrow up
Ilustracija

Papiga na sudu

Da pravo i pravda nisu isto jasno je iz pravosnažne presude Opštinskog suda u Karlovcu povodom odštetnog zahtjeva vlasnika picerije koja je u karlovačkom gradskom naselju Grabriku bila minirana 15. oktobra 1991. godine: umjesto da dobiju traženu odštetu od četiri miliona kuna, tužioci će morati platiti sudski trošak od 400.000 kuna. Vlasnici, Mirjana Marjanović i njen sin Milenko, podnijeli su tužbu za nadoknadu protiv počinitelja miniranja Danijela Kusturina, u što su bile uračunate šteta na objektu, opremi i namještaju te izgubljena dobit i kamata. Tuženik je sa još trojicom minera, među kojima su bila dvojica policajaca koja su nabavljala eksploziv iz službenog skladišta policije, u Karlovcu minirao više od 30

Dokumentarni film Denisa Bojića "Djeca"Foto: RTRS

Dokumentarni film „Djeca“ danas premijerno u Hrvatskoj

Dokumentarni film „Djeca“ Denisa Bojića, koji je rađen u produkciji Radio-televizije Republike Srpske, danas će biti premijerno prikazan u Borovu u Hrvatskoj. Generalni sekretar Srpskog narodnog foruma Zoran Kojić rekao je da srpska zajednica u Hrvatskoj nema često priliku da se na ovakav način upozna sa stradanjem svog naroda. „Premijerno prikazivanje ovog dokumentarnog filma od izuzetnog je značaja, prije svega, za kulturu sjećanja našeg naroda iz ne tako davne prošlosti“, istakao je Kojić, koji je glavni urednik info portala Srba u Hrvatskoj „Forum“. On je naveo da je cilj ovog potresnog, ali istinitog svjedočanstva sažetog u film, okupljanje majki i očeva kao i onih koji će to tek postati, te

Identifikacija - ilustracija

Zagreb: Identifikovani posmrtni ostaci 20 srpskih žrtava

U Zagrebu je danas, uz prisustvo članova porodica, obavljena identifikacija posmrtnih ostataka 20 žrtava srpske nacionalnosti, stradalih tokom oružanih sukoba 1991/95. na teritoriji Hrvatske. U Zagrebu je danas, uz prisustvo članova porodica, obavljena identifikacija posmrtnih ostataka 20 žrtava srpske nacionalnosti, stradalih tokom oružanih sukoba 1991/95. na teritoriji Hrvatske. Kako je Saopštenje Komisija za nestala lica Vlade Republike Srbije, posmrtni ostaci ekshumirani su u Gornjem Selištu (13), Korenici (1), Daruvaru (2), Benkovcu (1), Zrmanji Vrelo (1) i Mašićkoj Šagovini (2). Posmrtni ostaci su identifikovani u zagrebačkom Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta, metodom analize DNK, i njihova sahrana biće obavljena u skladu sa izraženim željama porodica. Iz registrovanih, masovnih

Pred zgradom Odeljenja za ratne zločine u Beogradu: advokati Borut Škerlj i Svetozar Ж. Pavlović sa Dragomirom Grujovićem (Foto: G. Otašević)

Bio sam spreman da poginem za otadžbinu

Kapetan VS Dragomir Grujović, kao okrivljeni za navodni ratni zločin u Sloveniji, saslušan u Odeljenju za RZ Višeg suda u Beogradu: Ja sam njima predao poruku da nećemo nikoga dirati, ako i oni nas ne diraju. Budu li nas napali mi ćemo biti prinuđeni svi da izginemo. Otvorio sam vrata skladišta i pustio da izađe svaki vojnik koji želi a ja da ostanem sam, i sam poginem. Rekli smo da nikoga nećemo pipnuti, ali nemoj niko da nas dira. Mi smo bili zatvoreni. Ovako je u odbrani, u Odeljenju za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, Dragomir Grujović (56) opisao svoj sukob sa Teritorijalnom odbranom Slovenije, na početku otcepljenja te

Hrastov pušten iz zatvora 14 mjeseci prije isteka kazne

Mihajlo Hrastov tri je puta oslobođen na Жupanijskom sudu za ubistvo 13 srpskih rezervista. Vrhovni je sud također odlučivao tri puta Izlaskom Mihajla Miše Hrastova 9. decembra iz kaznionice u Lipovici s izdržavanja četverogodišnje zatvorske kazne na uslovni otpust okončan je najdugovječniji postupak hrvatskog pravosuđa. Hrastov, osuđen zbog ubistva trinaest srpskih rezervista na Koranskom mostu u Karlovcu 21. septembra 1991. godine, na slobodu je izišao oko 14 mjeseci prije, nakon što je Povjerenstvo za uslovni otpust Ministarstva pravosuđa prihvatilo njegovu molbu. Presude za 23. poglavlje Je li zavrijedio čin milosti predsjednice države, nikada neće znati jer o molbi za pomilovanje koju je podnio nije imao tko odlučivati zato što je predsjednica raspustila svoju komisiju još u februaru,

Srđan Mišljenović

Komentar: Kosti

Više od 4.000 Srba je nestalo u ratnim dešavanjima u regionu. O njima i njihovim sudbinama nema ni vesti Već više od dve decenije porodice nestalih Srba, a koji su pobijeni u ratu u Bosni i Hercegovini, na području Hrvatske i bivše Republike Srpske Krajine, ali i na Kosovu, čekaju na vesti da je pronađena kost ili zub ili neki drugi deo tela po kojem se može utvrditi da je to njihov sin, brat, muž, otac… Više od 4.000 Srba je nestalo u ratnim dešavanjima u regionu. O njima i njihovim sudbinama nema ni vesti. Na „Veritasovom“ spisku nestalih Srba iz ratnih dešavanja u Hrvatskoj nalaze se 1.843 imena. Među

Kruma, tamo gde su Srbima vadili živa srca

Reporteri Mihailo Medenica i Igor Pavićević prvi su Srbi koji su uspeli da se vrate iz zloglasne Krume na severu Albanije a da su videli staru školu u kojoj je devetnaestogodinjem Srbinu izvađeno srce naživo, kako je do najsitnijih detalja opisao zatićeni svedok Tužilatva za ratne zločine. Putem naviše prolazimo prve avlije. Da li si stigao da ih vidiš, mučeniče, dok su te vozili selom? Jesi li se nadao da ćeš ponovo videti svoje? Čini mi se da čuju kako mi srce divlja. Rukom pokrivam da ne vide kako dobuje, kidiše, ko pseto na lancu na neznance… „Rekao sam vam, loši, zli ljudi, vidite kako gledaju?! Ima toliko lepih starih

Iskopavanja na lokaciji Buća Potok

Na Buća Potoku zakopana tela 80 ljudi?

Porodice žrtava apeluju da se ne sme obustaviti potraga za ubijenim Srbima u gradu na Miljacki. Mandić: Bojim se da su svesno istraživali pogrešne lokacije i prikrivali tragove Buća Potok i Alipašino polje su srpska stratišta koja kriju tajnu o ubistvima više desetine sarajevskih Srba, većinom civila, i pravosuđe BiH mora obnoviti proces iskopavanja i ekshumacija na ovim lokacija, ali u taj posao na licu mesta mora da budu uključeni istražitelji iz Srpske, jer samo tako se može doći do istine! Ovo je, za „Novosti“, izjavio Milan Mandić, predsednik Organizacije porodica poginulih boraca i nestalih civila Sarajevsko-romanijske regije, ogorčen zbog obustavljanja potrage za posmrtnim ostacima Srba na ovim lokacijama. –

Svijeće

Navršilo se 25 godina od ubistva Srba u Mašićkoj Šagovini

Danas se navršava 25 godina od ubistva 55 ljudi iz sela Mašićka Šagovina, kod Novske, koje su zarobile, a potom na svirep način ubile hrvatske snage, predvođene generalom Vinkom Štefanekom, prilikom upada u selo tokom obilježavanja slave Svetog Nikole. Za zločin u Mašićkoj Šagovini još niko nije odgovarao ni pred domaćim, ni pred  međunarodnim sudovima, saopšteno je iz Dokumentaciono informacionog centra „Veritas“. Među zarobljenim i ubijenim žiteljima, bio je 31 civil i pripadnik Teritorijalne odbrane iz Mašićke Šagovine, a ostalo su bili dobrovoljci iz Srbije koji su sa njima proslavljali Svetog Nikolu. U napadu na selo, koje su više od 90 odsto činili Srbi, učestvovali su pripadnici 108. i 121.

Proterivanje Srba iz Hrvatske u "Oluji"

Od majke mi ostale samo njene kosti i pisma, preživela strahote Jasenovca, ali ne „Oluju”!

Milan K., sin Julke Kostanjček, jedne od identifikovanih žrtava rata devedestih godina prošlog veka u Hrvatskoj: Ostao sam je željan čitavog života Nema ni kose, ni zuba, samo jedna čeljust. A sećam se, imala je sedu kosu kada ju je progutala „Oluja“, u njenoj 80. godini. Preživela je strahote Jasenovca i Drugi svetski rat, ali ovaj poslednji devedesetih nije uspela. Ostao sam je željan čitavog života. Ovako, u ispovesti za „Novosti“, teška srca govori sin tragično nastradale Julke Kostanjček (1914) Milan K. posle identifikacije njenih ostataka u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“, u ovoj ustanovi, osim ove nesrećne žene identifikovani

Veritas (foto: veritas.org.rs)

Preživjela Jasenovac ubijena u „Oluji“

Među posmrtnim ostacima 17 ubijenih Srba u Hrvatskoj, koji su prije dva dana identifikovani u Zagrebu, nalaze se i posmrtni ostaci Julke Kostanjček /81/, koja je preživjela ustaški logor smrti Jasenovac u Drugom svjetskom ratu, a ubili su je pripadnici hrvatske vojske tokom akcije „Oluja“ 1995. godine, saopštio je Veritas. Julka Kosanjček, rođena Koljanin, iz sela Drljače kod Siska, bila je sama u selu kada su u njega početkom avgusta 1995. godine upali pripadnici hrvatske vojske i ubili je. Sve se dešavalo tokom akcije „Oluja“, odnosno napada hrvatske vojske na zaštićeno područje UN sektor „Sjever“ i „Jug“. Starica je bila udata za Hrvata Stevu Kostanjčeka, a poslije muževljeve smrti živjela je

NOVI SAD - Svesrpski krajiški sabor

Održan „Svesrpski krajiški sabor“

U Novom Sadu održan je „Svesrpski krajiški sabor“ povodom Nikoljdana, krsne slave i dana Republike Srpske Krajine /RSK/. Drugi „Svesrpski krajiški sabor“ održan je sinoć pod sloganom „Dok žive Krajišnici, živjeće i Krajina“.  Saboru je u Kongresnom centru „Master“ Novosadskog sajma prisustvovalo oko hiljadu ljudi, Srba iz sjeverne Dalmacije, Like, sa Korduna, Banije i Slavonije. Predsjednik Organizacionog odbora Sabora Dragomir Lalić rekao je da je iz nekadašnje RSK u Srbiju došlo 500.000 Srba. „U Srbiju nas je došlo više od 500.000 i država mora početi da se bavi našim brojnim i velikim problemima. S druge strane, Srbi moraju da stvore mehanizme i da predstavljaju instituciju koja će štiti njihove interese“,

Glavna ulica u Prištini

Arbanasi gone Srbe sa njihovih starinačkih baština na Kosovu 1890. godine

Rađeno u kancelariji Načel. okruga topličkog — 11. maja 1890. godine Boja Jakovljević iz Crkoljeza, Jovan Savić iz Belice i Dobrosav Jeftić iz Sogrla, pećske nahije u Turskoj, prestali su ovom Načelstvu i izjavili sledeće: Mi smo kao zemljedelci živili u našim selima kao starosedijoci od pamtiveka; obdelavali smo našu zemlju i gajili stočarstvo, — pa tako smo i ove godine zasejali žito po njivama našim kao uvek, okopavši kukuruze i uredili novpće; no nas u ovome našem mirnom živovanju uznemiriše Arnauti, raznim kinenjem i mučenjem, a iz kojeg uzroka nas počeše od nekog vremena goniti ne znamo, ali mi smo silom i zulumom njihovim naterani bili da našu dedovinu

Slaviša Đuraš s fotografijom oca Blagoja,Nekadašnji Dom JNA u Derventi

Azra terala komšije da piju krv mog oca!

Potresna ispovest Slaviše Đuraša , sina mučenika Blagoja koga je Azra Bašić zaklala: Morali su da ga drže, dok su mu krvnici kosti lomili, a onda mu je zarila nož u vrat Derventa – Mom ocu Blagoju Đurašu krvnici su prvo izbili zube, polomili kosti, dodatno ga mrcvarili ubodima noža, terali ga da na kolenima hoda po staklu, s kaišem oko vrata, a onda ga je Azra Bašić, ne trepnuvši – zaklala! Potom su hrvatski vojnici sa pripadnicima domaćih hrvatsko-muslimanskih jedinica, predvođeni krvavom Azrom, igrali oko mrtvog tela. Ona je dobitno podvriskivala: „Jedan vojvoda manje“. Ovako za „Novosti“ počinje potresnu ispovest Slaviša Đuraš (40), o stradanju oca Blagoja, 26. aprila

Nedeljko Mitrović Foto: RTRS

Srpske žrtve su diskriminisane, a proces identifikacije korumpiran

Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović izjavio je da su srpske žrtve u BiH diskriminisane u procesu identifikacije i da je cijeli proces ispolitizovan i korumpiran, jer i pored velikog novca kojim nadležna komisija raspolaže, pomaka u traženju nestalih Srba nema. Mitrović je rekao da je još 1.665 srpskih žrtava ostalo neidentifikovano, od čega 1.019 civila, te da je od 2008. godine, kada je Međunarodna komisija za nestala lica u BiH preuzela rad entitetskih komisija za traženje nestalih, identifikovano samo 40 posmrtih ostataka Srba. – Na godišnjem nivou oni troše 3,5 miliona evra za „skladištenje“ tijela koja čekaju identifikaciju, a ovim tempom, biće

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.