Mastilović: Neozbiljno je upotrijebiti riječ genocid, a ne pomenuti Jasenovac

Datum objave: sreda, 8 jula, 2020
Veličina slova: A- A+

Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović izjavio je da kultura sjećanja ne može i ne smije biti kultura kratkog i selektivnog pamćenja i naglasio da je neodgovorno olako upotrebljavati riječ genocid, a ne pomenuti Jasenovac, Jadovno, Brod na Drini, Garavice, hercegovačke jame bezdanice i ostala stratišta.

Draga Mastilović - Foto: SRNA
Draga MastilovićFoto: SRNA

Nakon što je profesor Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Zlatiborka Popov Momčinović na N1 televiziji rekla da se “ono što se desilo ne naziva pravim imenom, a postoji međunarodna presuda da je riječ o `genocidu` u Srebrenici” i da određenim strukturama smeta da to javno priznaju, Mastilović je istakao da su stavovi izneseni u toj emisiji lični stavovi Momčinovićeve, a ne Fakulteta.

– Kao istoričar smatram da je, prije svega, neodgovorno olako upotrebljavati riječ “genocid”, ako smo svjesni njene težine i šta ona u naučnom smislu podrazumijeva. Isto tako, neozbiljno je izgovoriti tu riječ, a ne pomenuti Jasenovac, Jadovno, Brod na Drini, Garavice, hercegovačke jame bezdanice i tako dalje – istakao je Mastilović.

On je naveo da se “kulturom kratkog i selektivnog pamćenja” samo prave dublji jazovi i zamagljuju složeni istorijski procesi, a što je najgore – ne doprinosi se konačnom pomirenju i definitivnom prekidanju tog viševjekovnog krvavog lanca međusobnog vjerskog, etničkog i ideološkog satiranja na ovim prostorima.

– Koliko je njegovanje kulture pamćenja važno za jedan narod možda najbolje svjedoči danas činjenica postojanja Republike Srpske, jer je ona nastala upravo kao rezultat pamćenja genocida koji je nad srpskim narodom sproveden na prostoru Nezavisne Države Hrvatske – istakao je Mastilović.

On je dodao da pisanje istorije nije počelo sa Haškim tribunalom, mada je taj tribunal primarno imao zadatak da piše naručenu i “konačnu” istoriju, umjesto da dijeli pravdu.

– Prečesto se sjetim posljednjih riječi Haro Šulce Bojzena, koje je zapisao prije nego ga je Gestapo objesio: “Ko to kaže da su ove sudije sudije istorije? Istorija će tek reći svoju konačnu presudu” – naveo je Mastilović.

Prema njegovim riječima, pozivati sada na nekakvo suočavanje s prošlošću, posebno u kontekstu “genocidnosti” naroda koji je u 20. vijeku bio izložen brutalnom i planskom istrebljenju na prostoru zapadno od rijeke Drine i tako doveden na rub biološkog opstanka, predstavlja ne samo suštinsko nerazumijevanje istorijskih procesa dugog trajanja i dubokih posljedica na ovim prostorima, već i grubo politizovanje istorije, pa i atak na samu kulturu pamćenja.

Momčinovićeva, sociolog i politikolog, smatra da je kultura sjećanja “u službi održavanja vladajućih politika na poziciji moći”.

– Ono što se desilo ne naziva se pravim imenom, a postoji međunarodna presuda da je riječ o “genocidu” u Srebrenici. Međutim, ovdje i dalje određenim strukturama smeta da to javno priznaju i da ovo društvo iskorači iz tog začaranog kruga nesuočavanja, različitih poluistina koje su prisutne u različitim sferama – istakla je Momčinovićeva.

Izvor: RTRS

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top