arrow up

Podijelite vijest:

Apel upućen premijeru Vučiću: Opstanak srpske Hercegovine nije moguć bez pomoći Srbije

Zamjenik predsjednika Koordinacionog odbora svih hercegovačkih udruženja u Srbiji Svetozar Crnogorac obratio se pismom premijeru Srbije Aleksandru Vučiću sa molbom za sastanak sa delegacijom sastavljenom u ime 14 hercegovačkih udruženja koji su registrovani u Srbiji. U pismu je jasno izražena želja da Srbija ekonomski osnaži Hercegovinu.  

pismo-svetozara-crnogorca-vladi-srbije

Svetozar Crnogorac u pismu apostrofira da bi trebalo promjeniti dosadašnju praksu da se Hercegovina snabdjeva najviše robom proizvođača iz Hrvatske, preko preduzeća iz zapadne Hercegovine  (hrana, piće, odeća, automobili, mehanizacija……)  a  ono malo što dolazi iz Srbije opet uglavnom stiže preko zapadnohrvatskih firmi. Taj trend se mora promeniti i snabdevanje Hercegovine usmeriti direktno na Srbiju, tako da  nema potrebe da se ide u Mostar ili Čapljinu i tamo ostavlja teško zarađeni novac..

Iz pisma prenosimo nekoliko konkretnih predloga koji bi bili značajni za pomoć i opstanak srpske Hercegovine.

– Vlade Srbije bi mogla da donese akt kojim se preporučuje da srpske firme iz Srbije za plasman svojih proizvoda u BiH traže partnere i ovlaštene zastupnike pre svega u Republici Srpskoj, u ovom slučaju u Hercegovini, a ne u Federaciji, kako je do sada bila praksa. Potrebno je izgraditi najmanje jedan distributivni centar, pa da proizvodi iz Srbije dođu u Hercegovinu, bez posrednika iz Federacije.
Ovo je i jedan od zaključaka sa sastanka hercegovačkih udruženja sa Odborom za dijasporu i Srbe u regionu održanom u maju prošle godine. 

– Od kapitalnog značaja bilo bi da Srbija finansijski pomogne  popravku i dogradnju magistralnog  puta Užice-Višegrad -Trebinje-Herceg Novi,  jer je to najkraći put do mora iz Srbije, a  prolazi kroz područja koja su izrazito orjentisana i vezana za Srbiju. Posebno važi za dionicu  puta od Foče do Tjentišta, ( dužine 30-ak km) , koja je u ovom trenutku  najproblematičnija.

– Povezivanjem nadležnih ministarstava zajednički investirati u hidrocentrale i vjetro parkove, koji su jedan od značajnijih a potpuno neiskorištenih potencijala Hercegovine.

– Hrvatska više od dvadeset godina finansijski pomaže Zapadnu Hercegovinu i ima planirana sredstva u budžetu namenjena za podršku hrvatskim opštinama u Zapadnoj Hercegovini. Sve je veći broj naših ljudi koji su primorani da nadničare kod Hrvata. Bilo bi idealno da Srbija pronađe bar minimalna  sredstva u svom budžetu namenjenu za pomoć srpskoj Hercegovini.

– Završetak gradnje Sabornog hrama Svete Trojice u Mostaru , čiju obnovu Srbija  već pomaže,  animirao bi dio srpskog naroda da se vrati u Mostar na lijevu obalu Neretve, koja je najplodniji deo Hercegovine.

– Očekujemo da Skupština Republike Srbije usvoji Deklaraciju o izvršenom genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj državi Hrvatskoj od strane ustaškog pokreta (Hrvati i muslimani) u periodu 1941-45. Naš predlog je predat Skupštini Srbije.

– Pozivamo Vas da 06.avgusta 2017. godine posjetite selo Prebilovce kao najveće hercegovačko stratište i time date lični doprinos u prezentovanju istine o najstradalnijem selu u Evropi u Drugom svjetskom ratu. Na inicijativu SND Prebilovci, a posredstvom zamjenika predsjednika skupštinskog Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Miodraga Linte i državnog sekretara za sport Predraga Peruničića pokušavamo naći rješenje za gradnju sportskog igrališta u ovom selu.  Postoje još brojni načini kojim bi se moglo pomoći srpskim povratnicima koji su velika nada za ukupan opstanak Srba u Dolini Neretve. 

– Smatramo da  Tužilaštvo Republike Srbije za ratne zločine treba napokon da reaguje na krivičnu prijavu koja se odnosi na ratne zločine počinjene u Dolini Neretve 1992. a koje je Tužilaštvu  Srbije i BiH podnijelo još 2008. godine Srpsko Nacionalno Društvo Prebilovci.

– Smatramo da u povezivanju Hercegovine i Srbije do sada nisu napravljeni zapaženi rezultati. Bez želje da učestvujemo u kadrovskoj politici, smatramo da je potrebno osnažiti rad konzulata Republike Srbije u Mostaru. 

izvor: Slobodna Hercegovina

 

NAJNOVIJE VIJESTI

MOM DEDI NIKOLI

Došla sam ti, Liko, stojim na dedovini. Prepoznaješ li me, zemljo? Došla sam ti,

Srpski Velebit

Pokušavam da se setim kada sam prvi put čula za Jadovno. Bilo je

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​