Porodice nestalih iz Republike Srpske /RS/ nisu zadovoljne radom Instituta za nestala lica BiH jer on služi za manipulaciju i skrivanje zločina nad Srbima, zbog čega je potrebno promijeniti zakonska rješenja u ovoj oblasti, konstatovano je na sjednici Odbora porodica zarobljenih boraca i nestalih civila RS. Rukovodilac Operativnog tima RS za traženje nestalih Goran Krčmar izjavio je novinarima nakon današnje sjednice, održane u Istočnom Sarajevu, da je proces traženja nestalih lica iz RS već tri godine u velikom zastoju i da su problemi koji su evidentirani još 2008. godine prisutni i danas. „Neprihvatljiva je i poražavajuća činjenica da je za nepune četiri godine rada Instituta identifikovano samo 75 Srba. Do

Plan Z-4 ne pred­sta­vlja ne­spo­ra­zum iz­me­đu pred­sed­ni­ka Re­pu­bli­ke Srp­ske Kra­ji­ne Mi­la­na Mar­ti­ća i ame­rič­kog am­ba­sa­do­ra u Za­gre­bu Pi­te­ra Gal­braj­ta, u Kni­nu po­čet­kom 1995, ka­ko to tu­ma­če me­di­ji, pa i mno­gi isto­ri­ča­ri, po­li­ti­ko­lo­zi, prav­ni­ci i dru­gi is­tra­ži­va­či se­pa­ra­ti­stič­kih ra­to­va u Ju­go­sla­vi­ji. Plan Z-4 je sa­mo de­talj op­se­žnog i zlo­či­nač­kog po­du­hva­ta ra­di pro­go­na srp­skog pra­vo­slav­nog sta­nov­ni­štva iz iskon­skih srp­skih ze­ma­lja, pre­te­žno sme­šte­nih u isto­rij­skoj Voj­noj Kra­ji­ni (Voj­noj gra­ni­ci, srp­skoj auto­nom­noj obla­sti u Austro­u­gar­skoj od 16. do pred kraj 19. sto­le­ća). Na toj je ze­mlji (a i u Bo­sni i Her­ce­go­vi­ni) usta­ška Hr­vat­ska, u Dru­gom svet­skom ra­tu, oba­vi­la za­ma­šno bi­o­lo­ško is­tre­blje­nje srp­skog, rom­skog i je­vrej­skog sta­nov­ni­štva. Pot­pu­no umo­r­stvo ovih tri­ju na­ro­da bi­lo je

Predstavnici Boračke organizacije Republike Srpske (BORS) i Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila RS smatraju da niko u BiH ne može spriječiti Tužilaštvo za ratne zločine Srbije da podiže optužnice i procesuira zločine počinjene nad Srbima u BiH. Predsjednik BORS-a Pantelija Ćurguz rekao je da niko ne može Beogradu zabraniti podizanje optužnica i procesuiranje odgovornih za zločine nad Srbima u BiH, jer je to u nadležnosti Tužilaštva Srbije prema međunarodnim konvencijama, zakonima i propisima. „Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso i dio političara iz Sarajeva ne žele potpisivanje Protokola o saradnji sa Tužilaštvom Srbije, jer bi prema tom Protokolu imali obavezu da daju materijalne dokaze po zahtjevu Tužilaštva iz

Direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović začuđen je blokiranjem potpisivanja protokola tužilaštava BiH i Srbije o saradnji u progonu počinilaca ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, jer su u pripremi aktivno učestvovali i predstavnici Haškog tužilaštva. „Riječ je o čistom uplitanju politike u stručne stvari, jer jednostavno nema razloga za otkazivanje potpisivanja ovog protokola. Ovakav potez predstavlja i neispunjavanje preporuka Evropske komisije u strukturalnom dijalogu o reformi pravosuđa u BiH“, rekao je Velimirović Srni. Velimirović je podsjetio da je Evropska komisija u strukturalnom dijalogu preporučila vlastima BiH da protokol bude potpisan do 30. novembra. „Iznenađujuće je što je na sajtu Tužilaštva BiH, 28. novembra objavljeno da

Otkazivanjem potpisivanja Protokola o saradnji u gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida sa Srbijom, Tužilaštvo BiH je još jednom pokazalo da je u funkciji isključive neistine o stradanju samo jednog naroda u BiH i to bošnjačkog, ocijenio je delegat u Domu naroda parlamenta BiH Staša Košarac. „Mislim da je ovo poraz za BiH, jer je svima neophodno da se utvrdi istina o stradanju svih naroda. U svemu ovome ne treba zanemariti ni uticaj dijela međunarodne zajednice“, naglasio je Košarac, koji je i rukovodilac Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica Republike Srpske /RS/. On je napomenuo da je Tužilaštvo BiH dokazano

Vlado Đerić /55/, izbjeglica iz sela Noćajevići kod Kladnja, već 16 godina ne uspjeva da vrati pet dunuma zemljišta, koje mu je uzurpirano na početku rata, a onda kao „poklon“ dodijeljeno Islamskoj zajednici, koja je na osnovu ovog „dara“ kladanjske opštine na Đerićevom posjedu izgradila džamiju. Đerić, koji je izbjegao u Zvornik, kaže da već 16 godina vodi bitku sa opštinom Kladanj i ovdašnjim Mešihatom Islamske zajednice da vrati pet dunuma zemljišta, na kojem je 1994. godine podignuta džamija i to uz kuću koja mu je srušena 1992. godine, piše „Pres“. List navodi da je Đerić o svemu obavijestio nadležne institucije, ali džamija još nije uklonjena. „Čim je počeo rat,

Senator Republike Srpske /RS/ Milivoje Ivanišević uputio je pismo predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku sa prijedlogom da pokrene inicijativu za uvođenje simboličkog znamenja, čime bi RS iskazala poštovanje prema svim srpskim dobrovoljcima koji su dali doprinos stvaranju Srpske. To bi moglo da bude, navodi Ivanišević, medalja ili spomenica (kao što je Albanska spomenica uvedena poslije Prvog svjetskog rata), i/ili spomenik u nekom od gradova RS (poput čuvenog spomenika srpskom ratniku Trećepozivcu) za sjećanje i u čast dobrovoljaca koji su dali živote za srpski narod i Srpsku. „Zato Vas molim da pred Senatom, Skupštinom ili Vladom RS pokrenete inicijativu za uvođenje izvesnog simboličkog znamenja čime bismo iskazali i ovekovečili svoje poštovanje bar

Igor Beneta (38), optužen za ratni zločin nad srpskim civilima u selu Grubori, objesio se u šumi između Knina i Gračaca, navodno još prije nekoliko mjeseci, javili su hrvatski mediji. Na pronađenom tijelu nije bilo tragova nasilne smrti, a Beneta u vrijeme samoubistva kod sebe nije imao lična dokumenta pa je identifikacija potrajala. Za Benetom je bila raspisana potjernica po nalogu Županijskog suda u Zagrebu zbog ratnog zločina u selu Grubori kod Knina 25. avgusta 1995. godine, nakon akcije „Oluja“, kada je ubijeno šest srpskih civila i zapaljena većina kuća. Vojnici su bili pod komandom Franje Drlje i Bože Krajine. Tužilaštvo navodi da su Drlja i Beneta pucali na civile

Tužilaštvo BiH već četiri godine sprovodi istragu protiv komandanta Petog korpusa tzv. Armije BiH Atifa Dudakovića i još 21 oficira osumnjičenih da su počinili ratne zločine u Krajini tokom vojnih operacija kodnih naziva „Sloboda-Tigar 94“, „Grmeč 94“ i „Sana 95“ sprovedenih 1994. i 1995. godine. U dopuni Naredbe o sprovođenju istrage koju je Tužilaštvo BiH izdalo 29. septembra 2007. godine koja je u posjedu „Glasa Srpske“ navodi se da su, osim Dudakovića, za ratne zločine osumnjičeni Mirsad Selmanović, Husnija Avdagić zvani Huska, Senad Šarganović, Hamdija Abdić zvani Tigar i Hamdija Delalić. „Osumnjičeni su i Sead Jusić, Zijad Nanić, Nijaz Miljković, Amir Avdić, Mirsad Sedić, Ibrahim Nadarević, Sakib Forić i Mirsad

Pred Županijskim sudom u Zagrebu počelo je suđenje trojici pripadnika antiterorističke policijske jedinice „Lučko“ za ratni zločin nad srpskim civilima u selu Grubori kod Knina 1995. godine, poslije vojno-policijske akcije „Oluja“. Optuženi Franjo Drljo i Božidar Krajina izjavili su, nakon što im je pročitana optužnica, da se ne osjećaju krivim. Trećeoptuženi Igor Beneta je u bjekstvu i sudi mu se u odsustvu. U svojoj odbrani, Drljo je rekao da ga zgražava zločin opisan u optužnici i negirao je da ga je počinio, iako je učestvovao u toj akciji 25. i 26. avgusta 1995. godine. Drljo je ocijenio da je optužnica „namještaljka policijsko-obaveštajnih službi“. Zločin u Gruborima dogodio se 25. avgusta

Otac dječaka koji pohađa šesti razred Osnovne škole /OŠ/ „Ksaver Šandor Đalski“ u Donjoj Zelini, mjestu u blizini Zagreba, ispisaće sina iz te škole, jer ga vršnjaci zlostavljaju samo zato što dolazi iz BiH, psujući mu „majku bosansku“ i nazivajući ga četnikom. Otac G. Ž. je svoje optužbe o ponašanju radnika i djece ove škole opisao u pismu, koje je prošle nedjelje poslao na adrese Ministarstva nauke, obrazovanja i sporta Hrvatske i Kancelarije pravobranioca za djecu. „Preseliću svog 12-godišnjaka u drugu školu, jer ne vidim način kako da spasim svoje dijete višemjesečne torture, vrijeđanja, ponižavanja, pa čak i fizičkog nasilja od njegovih vršnjaka i starijih učenika. Nastaviće se školovati u

Borci nekadašnje Vojske Republike Srpske Krajine koji žive u Republici Srpskoj optužili su Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS da ih je zaboravilo u nacrtu novog zakona o pravima boraca i ratnih vojnih invalida. Ogorčeni borci iz Krajine zahtevaju od Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS da u novom zakonu o pravima boraca isprave ovu nepravdu i izjednače status srpskih boraca iz nekadašnje RSK s onim koji imaju njihovi saborci iz Vojske RS. Ukinuta boračka prava – Nedopustivo je da se u nacrtu novog zakona o pravima boraca nigde ne pominje veliki broj sadašnjih državljana RS koji su bili pripadnici vojske bivše RSK. Zbog ove diskriminacije nekoliko hiljada srpskih boraca

Direktor Dokumentaciono-informativnog centra „Veritas“ Savo Štrbac rekao je Srni da izlazak hrvatskog generala Mirka Norca na slobodu zabrinjava Srbe iz Hrvatske, a trebalo bi da zabrine i Hrvate, kao i cijelu međunarodnu zajednicu, posebno ovaj region. To znači, rekao je Štrbac, da se Hrvati, generalno gledano, nisu ni počeli suočavati sa prošlošću i ti njihovi sudovi od Norca prave još većeg nacionalnog junaka. „To je poruka Srbima da se oni koji su ih likvidirali na najmonstruoznije načine i dalje slave kao nacionalni heroji u Hrvatskoj. Jasno je svima, a Srbima posebno, da povratka u značajnijem broju u Hrvatsku nema“, naglasio je Štrbac. Prema njegovim riječima, Hrvatska je jedina država na

Tužilaštvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv bivšeg komandira logora za ratne zarobljenike u Kerestincu Stjepana Klarića i četvorice njemu podređenih hrvatskih vojnika zbog sumnje da su 1991. i 1992. zlostavljali i mučili 34 ratna zarobljenika – pripadnika bivše JNA, vojske bivše RSK i zarobljene civile, među kojima su bile i žene. Optužnicu protiv 54-godišnjeg Klarića, te Dražena Pavlovića (46), Viktora Ivančina (59), Željka Živeca (43) i Gorana Štrukelja (44) tužilaštvo je podiglo nakon jednogodišnje istrage. Za petoricu optuženih za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika zatraženo je produženje pritvora zbog težine krivičnog djela za koje se terete. O tom zahtjevu će poslijepodne odlučivati zagrebački Županijski sud na kojem će se

Koalicija udruženja izbeglica u Srbiji podržala je manjinsku izbornu listu koalicije tri stranke srpske opozicije u Hrvatskoj – Srpske narodne stranke, Demokratske partije Srba i Naše stranke. Podrška listi za predstojeće izbore 4. decembra data je „kako bi se u toj državi uspostavila nova srpska politika, čija bi ključna tačka bilo poštovanje ljudskih prava Srba u Hrvatskoj“, rečeno je danas na potpisivanju sporazuma o saradnji. Sporazum o saradnji između krovne organizacije udruženja izbeglih iz Hrvatske i Koalicije Srpske narodne stranke, Demokratske partije Srba i Naše stranke iz Hrvatske potpisali su u Beogradu lideri Miodrag Linta i trojica predsednika stranaka Milan Rodić, Jovan Ajduković i Mitar Kojadinović. Sa konferencije za novinare