Direktor Dokumentaciono-informativnog centra „Veritas“ Savo Štrbac rekao je Srni da izlazak hrvatskog generala Mirka Norca na slobodu zabrinjava Srbe iz Hrvatske, a trebalo bi da zabrine i Hrvate, kao i cijelu međunarodnu zajednicu, posebno ovaj region. To znači, rekao je Štrbac, da se Hrvati, generalno gledano, nisu ni počeli suočavati sa prošlošću i ti njihovi sudovi od Norca prave još većeg nacionalnog junaka. „To je poruka Srbima da se oni koji su ih likvidirali na najmonstruoznije načine i dalje slave kao nacionalni heroji u Hrvatskoj. Jasno je svima, a Srbima posebno, da povratka u značajnijem broju u Hrvatsku nema“, naglasio je Štrbac. Prema njegovim riječima, Hrvatska je jedina država na

Tužilaštvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv bivšeg komandira logora za ratne zarobljenike u Kerestincu Stjepana Klarića i četvorice njemu podređenih hrvatskih vojnika zbog sumnje da su 1991. i 1992. zlostavljali i mučili 34 ratna zarobljenika – pripadnika bivše JNA, vojske bivše RSK i zarobljene civile, među kojima su bile i žene. Optužnicu protiv 54-godišnjeg Klarića, te Dražena Pavlovića (46), Viktora Ivančina (59), Željka Živeca (43) i Gorana Štrukelja (44) tužilaštvo je podiglo nakon jednogodišnje istrage. Za petoricu optuženih za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika zatraženo je produženje pritvora zbog težine krivičnog djela za koje se terete. O tom zahtjevu će poslijepodne odlučivati zagrebački Županijski sud na kojem će se

Koalicija udruženja izbeglica u Srbiji podržala je manjinsku izbornu listu koalicije tri stranke srpske opozicije u Hrvatskoj – Srpske narodne stranke, Demokratske partije Srba i Naše stranke. Podrška listi za predstojeće izbore 4. decembra data je „kako bi se u toj državi uspostavila nova srpska politika, čija bi ključna tačka bilo poštovanje ljudskih prava Srba u Hrvatskoj“, rečeno je danas na potpisivanju sporazuma o saradnji. Sporazum o saradnji između krovne organizacije udruženja izbeglih iz Hrvatske i Koalicije Srpske narodne stranke, Demokratske partije Srba i Naše stranke iz Hrvatske potpisali su u Beogradu lideri Miodrag Linta i trojica predsednika stranaka Milan Rodić, Jovan Ajduković i Mitar Kojadinović. Sa konferencije za novinare

Potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac izjavio je da u Hrvatskoj postoje na hiljade slučajeva sličnih ili najčešće još gorih od slučaja deložacije srpske porodice Drobac, čiji stan danas koristi aktuelni hrvatski premijer Jadranka Kosor. „Svi oni predstavljaju veliku i nedovoljno osvijetljenu mrlju na savjesti politike, pravosuđa i javnosti u Hrvatskoj. Na žalost, slučaj Drobac nije dospio u javnost zbog same porodice Drobac niti zbog hiljada i desetine hiljada drugih sličnih ili gorih slučajeva, već zbog današnje korisnice njihovog nekadašnjeg stana Jadranke Kosor“, rekao je Pupovac. On je izrazio bojazan da oni koji su `92. i `93. okretali glavu ili zatvarali vrata da ne bi vidjeli kako im

Prema mojim informacijama, Levarovo je ubojstvo isplanirano u Zagrebu, a naručila su ga dvojica visokih časnika, jedan pukovnik vojne tajne službe i jedan policijski general, no učinjeno je sve da se to zataška, tvrdi novinar Željko Peratović U kolovozu se navršilo jedanaest godina otkako je podmetnutom bombom na pragu rodne kuće u Gospiću ubijen Milan Levar, časnik HV-a, koji je o likvidacijama ličkih Srba svjedočio istražiteljima Haškog suda. Zbog toga mu je presuđeno po kratkom postupku. Premda je politička, vojna i policijska elita na njegovu pogrebu glasno obećala da će počinitelji biti nađeni i predani pravdi, a njegova udovica Vesna i tada jedanaestogodišnji sin Leon dobiti svu potrebnu pomoć, do

Pravni timovi Srbije i Hrvatske, koji vode međusobne tužbe za genocid, naći će se zajedno pred sudijama Međunarodnog suda pravde u Hagu prve sedmice decembra, pišu beogradske „Večernje novosti“. Očekuje se da će tada biti zakazano ročište na kome će se utanačiti dalji pravni koraci u ovom procesu, pošto je Srbija 4. novembra dodatnim dokazima ojačala svoju kontratužbu za genocid protiv Hrvatske. Sud će, najvjerovatnije, odrediti rok od tri do šest mjeseci da Zagreb da svoj odgovor na novu argumentaciju Srbije i time se krug dostavljanja podnesaka zatvara. List navodi da će ukoliko, u međuvremenu, ne bude postignut dogovor o međusobnom povlačenju tužbi i vansudskom poravnanju, za šta su šanse

Predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir izjavio je da glavni problemi, koji od samog progona muče izbjegličku populaciju, nisu obuhvaćeni nedavno potpisanom Deklaracijom o okončanju raseljavanja i obezjeđivanju trajnih rješenja za ugrožene izbjeglice i interno raseljena lica u regionu. Budimir je rekao za Srnu da izbjegli i prognani Srbi iz Hrvatske očekuju da budu drugačije tretirani, ili bar konsultovani kada se donose ovakve deklaracije. On je naglasio da se u Deklaraciji, koju su 7. novembra u Beogradu potpisali ministri spoljnih poslova Srbije, BiH, Crne Gore i Hrvatske, ne govori o uzurpiranoj privatnoj imovini i poštovanju osnovnih ljudskih i građanskih prava. „Ako je ova deklaracija imala

Odlukom povjerenstva za uvjetni otpust, Mirko Norac će 25. studenog izaći iz zatvora nakon odslužene dvije trećine 15-godišnje kazne, a da se još uvijek ne zna koliko je točno srpskih civila likvidirano u Gospiću u jesen 1991. niti gdje su posmrtni ostaci većine žrtava. Za ratni zločin u Gospiću 2003. osuđeni su Norac, Tihomir Orešković i Stjepan Grandić, koje se teretilo za likvidaciju najmanje 50 lica zatočenih u kasarni Perušić. U presudi je opisano da je 17. oktobra 1991. najmanje desetero civila iz Perušića dovezeno na lokalitet Pazarište gdje su strijeljani, a krvavi pir otpočeo je sam Mirko Norac usmrtivši jednu ženu. Drugog dana, najmanje je 40 zatvorenika prebačeno na

Direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović rekao je danas u Sarajevu da su u BiH svi nezadovoljni procesuiranjem ratnih zločina. Velimirović, koji kao član delegacije Republike Srpske /RS/ učestvuje na tehničkom sastanku u okviru strukturalnog dijaloga o pravosuđu, rekao je novinarima u Sarajevu da je konstatovano sve što je rečeno i u junu – da procesuiranje ratnih zločina ne ide svojim tokom, kao i da ima veliki broj pitanja i problema za koja treba naći rješenja različitog karaktera. „RS je posebno nezadovoljna rezultatima dosadašnjeg procesuiranje imajući u vidu procesuiranja po žrtvama, ali i po mjestu događaja i najsloženijim predmetima“, precizirao je Velimirović. On je istakao da je

„Za tri godine mandata Srpska je izdvojila 50 miliona KM za povratak Bošnjaka, dok je FBiH obezbijedila samo tri miliona KM za povratak Srba u prijeratna mjesta življenja. S druge strane, ogromna su dugovanja Federacije prema RS i sve to zajedno socijalno-ekonomsku sliku kod nas čini težom“, rekao je Stevanović na konferenciji za novinare. On je naveo da se mora naći neko rješenje da Srpska naplati sredstva od FBiH po osnovu duga Fondu PIO RS, kao i velikog ukupnog duga kako bi taj novac bio vraćen narodu, koji zbog ekonomske krize živi na rubu egzistencije. Govoreći o temi „Budimo patriote – pomozimo jedni drugima kako bi krizu zajednički i lakše

Prošla su četiri i pol mjeseca od hapšenja Vladimira Milankovića i Drage Bošnjaka te otvaranja istrage. Iako je ubijenih puno više, terete se za 31 ubojstvo i 38 protuzakonito zatvorenih i zlostavljanih civila. Istražitelji uskoro moraju pokazati rezultate. – Vjerujem Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku da će dovršiti istrage i podignuti optužnice protiv Vladimira Milankovića i svih odgovornih za ratne zločine u Sisku 1991. Bila sam na svjedočenju u Osijeku, i to na dan smrti čovjeka koji je najodgovorniji za sve što se tada u gradu događalo – za „Novosti“ je izjavila Vjera Solar, čija je kći Ljubica jedna od žrtava etničkog čišćenja građana srpske nacionalnosti u Sisku. Kao što

U intervju banjalučkom dnevniku „Fokusu“ Denis Latin izrazio je „užasno“ razočaranje što je na Programskom vijeću HRT-a za imenovanje Hloverke Novak Srzić, glasao i predstavnik nacionalnih manjina, a to je bio Srbin Dragan Crnogorac. Svoju ulogu 90-tih kada je Hloverkina opcija počistila Srbe iz Hrvatske, Latin je objasnio da je bio „običan novinarčić koji je imao 25 godina“. Autor nekoć utjecajne „Latinice“ Denis Latin otkrio je u ponedjeljak u intervjuu banjalučkom dnevniku „Fokus“ da je do ukidanja te emisije došlo kada je malo dublje zagrebla po pozadini ubojstva Ive Pukanića. Latin u intervjuu o tom ubojstvu nije rekao ništa novo, a pomalo je zbunjujuće što govori o ukidanju emisije 2008.

U kasarnu u Hadžićima, koju je tokom proteklog rata u nekoliko navrata NATO zasuo osiromašenim uranijumom, na obuku i boravak dolaze uglavnom srpski oficiri i vojnici, pripadnici Oružanih snaga BiH, piše „Fokus“. „Drastičan primjer nebrige našeg vojnog vođstva jeste boravak i obuka u vojnom objektu kod Hadžića, koji je bombardovan osiromašenim uranijumom. Sredstva s te lokacije trebalo je da budu izmještena u Banjaluku. Naši vojnici i starješine se već tri godine upućuju na boravak i obuku na toj rizičnoj neperspektivnoj lokaciji. Izgovor je da to nije toliko štetno za zdravlje. Koliko je štetno najbolje znaju naše izbjeglice iz Hadžića, koje jedno po jedno odlaze s ovog svijeta, uglavnom zbog karcinoma“,

Beograd – Sporovi nastali iz sukoba u bivšoj Jugoslaviji ne mogu se istinski rešiti pred Međunarodnim sudom pravde, odnosno, MSP se trebao proglasiti nenadležnim u slučaju tužbe Hrvatske protiv Srbije i protivtužbe Srbije. To je i učinjeno u sporu sa NATO državama – bilo bi dosledno da je to učinjeno i u preostalim sporovima. Mislim da rešenje nije u kolektivnoj odgovornosti, već u doslednom utvrđivanju individualne odgovornosti – a u tom pogledu i Srbija i Hrvatska su učinile značajne korake napred – kaže za Danas akademik Tibor Varadi, bivši bivši glavni pravni zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, odgovarajući na pitanje da li se njegova ranija ocena da presuda hrvatskim

Bivši srpski borac Jovan Stevanović iz Popova kod Bijeljine, teško obolio i gotovo nepokretan, živi u nekadašnjem javnom kupatilu u centru sela i preživljava od hrane koju mu daju mještani. Od Centra za socijalni rad iz Bijeljine mjesečno prima 60 maraka, a od opštine je samo jednom u 20 godina dobio 200 maraka jednokratne novčane pomoći. U sadašnjem stambenom smještaju od 25 metra kvadratna – najstarijem javnom kupatilu u Bosni napravljenom 1924. godine – Jovo nema ni struje, ni vode. Uprkos svemu, naglašava, nikada ništa ni od koga nije tražio. Drva za ogrev dobije od humanih ljudi i od Centra za socijalni rad koji mu je ove godine dodijelio 210