arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Jelena Guskova

Rusija zna da Srbin nikada ne puca u nju

Ruski ekspert za Balkan, akademik Jelena Guskova: Istinski ste nam prijatelji, možda čak i jedini. EU neće prestati sa uslovljavanjem vaše zemlje, sve dok ne ostvari svoj zacrtani cilj. Verujem da će Rusi i Srbi spasti svet SRBIJA je mnogo važna Rusiji. U sadašnjim teškim i napetim međunarodnim odnosima i okolnostima Rusija zna ko joj je pravi prijatelj, a ko ne. Zna ko nikad nije pucao u nju. A, nijedan Srbin nikada nije pucao u Rusiju. Zato je za moju zemlju Srbija jedinstven prijatelj u svetu. Možda čak i jedini. Najiskreniji. Naš brat. Ovako danas Rusija gleda na Srbiju po mišljenju akademika Jelene Guskove, rukovodioca Centra za izučavanje savremene balkanske

General-potpukovnik Mile Novaković (1950-2015)

General Novaković: Ovako je bilo [2]

Činjenice su danas više poznate i ljudima koji misle svojom glavom je jasno ko je bio ključni činilac pada RSK, teške situacije u koju je u jesen 1995. bila dovedena Republika Srpska i stvaranje NATO države na Kosmetu. Jasni su i ciljevi prateće propagande da se mi međusobno okrivljujemo , a da iz priče o krivici nestane srbožderska politika i praksa državnih organa NHD i njihovih sponzora . Još krajem 1992 .godine imali smo obavještajnu informaciju o raspravi na VONS-U (Vijeće za odbranu i nacionalnu sigurnost ) sa sjednice u Zagrebu .Diskusija se u jednom dijelu bavila i prethodnim dilemama i ličnim sukobima u vrhu vlasti NHD oko pitanja da

Selo Kukujevci - drugačija izbeglička priča

Selo Kukujevci – drugačija izbeglička priča

Pre dvadeset godina oko 2000 Srba proteranih iz Hrvatske na silu je presađeno iz kamena u ravnicu, u selo Kukujevce kod Šida, gde su se dobro primili. I ne samo da su se primili već su za dve decenije preporodili i uzdigli to selo. Pre dve decenije krenuli su sa nule, a danas mnogi od njih imaju nove kuće, po nekoliko hektara zemlje u vlasništvu i ogromnu želju da ponovo budu gazde, odnosno ono što su nekada bili. Kukujevci danas imaju oko 500 zaposlenih, preko 300 dece, sto je za sela u Srbiji prava retkost. Urednik emisije Branko Stanković autor je 18 dokumentarnih filmova i dve drame koje su ekranizovane

General Mile Novaković

General Novaković: Ovako je bilo [1]

Stvarnost i izmišljotine – umjesto uvoda Osnovna pitanja, ko ih formuliše i zašto Činjenica je da su u avgustu 1995 . godine, hrvatske oružane formacije, čiji su pripadnici sami sebe nazivali ustaše, a u zvaničnim nazivima jedinica „radi očuvanja tradicija“ stajali nazivi „domobranske pukovnije“ počinile etnocid, etnički očistile Kordun, protjerujući Kordunaše sa Korduna, prema Tuđmanovoj direktivi stenografski zabilježenoj na Brionima 30. jula 1995. godine, otvara mnoga pitanja, koja postavljaju najprije Kordunaši, drugi ljudi željni istine,ali i oni koji istinu žele da sakriju . Pitanja su najačešće fokusirana samo na tu nedjelju dana, mada je jasno da se uzroci događaja, u samo tih sedam dana, ne mogu pronaći , a što

Premijera filma "Djeca"

Sa premijere filma „Djeca“

Premijera dokumentarnog filma „Djeca“, u produkciji Radio-televizije Republike Srpske, održana je 26. oktobra u u Banjaluci. Dokumentarni film autora Denisa Bojića na jedinstven način predstavlja svjedočenje četiri preživjela roditelja, od ukupno 36 očeva i majki koji su u otadžbinskom ratu izgubili po troje djece. Premijeri filma prisustvovali su brojni zvaničnici, među kojima i predsjednik Republike Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović, premijerka Željka Cvijanović, poslanici i ministri, predstavnici političkog, društvenog i kulturnog života Republike Srpske. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske   Vezane vijesti: SAVANOVIĆ: FILM „DJECA“ JE ISTORIJSKI DOKUMENT Premijera dokumentarnog filma “Djeca“ – autora Denisa Bojića OTVORENA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA SA SNIMANjA FILMA „DJECA“

Daleko su djeca – Jandrija Slavuj

Daleko od očiju, daleko od srca

Kroz program ‘Kod kuće je najbolje’, na području Hrvatske Kostajnice, Dvora, Hrvatske Dubice, Majura i Donjih Kukuruzara, 72-oje starih i usamljenih dobili su njegu vrijednih žena, koje su također s ovog područja Samoća, tuga i čekanje, riječi su kojima se kratko može opisati svakidašnjica većine srpske povratničke populacije, koju danas, deceniju i po od masovnijeg povratka, uglavnom čini starije stanovništvo koje je duboko zagazilo u osmu deceniju. I kako su prije dvadeset godina bili u najboljoj životnoj snazi da na Olujom uništenom ognjištu krenu još jednom ispočetka i pokrenu novi život, tako danas s njima zajedno, umiru i povratnički krajevi. U njihove živote, tokom proteklih deset mjeseci ušle su njegovateljice

Na 60. međunarodnom beogradskom sajmu knjiga predstavljena je knjiga Dragana Vujičića "Srebrenički krug"

Da mlade više ne bude sramota zbog „Srebrenice“

Na 60. međunarodnom beogradskom sajmu knjiga predstavljena je knjiga Dragana Vujičića „Srebrenički krug“ za koju autor kaže da predstavlja reagovanje na nastojanja da se događaji u Srebrenici trajno predstave kao genocid. On ističe da je knjiga namijenjena, prije svega, mlađoj generaciji koja ne zna ništa o „Srebrenici“ i koju je zbog „Srebrenice“ bilo sramota. „Ovo je napisano da ih ne bude sramota“, rekao je Vujičić. On kaže da je još gore bilo to što je britanskim prijedlogom rezolucije zabranjivano da se ikada više preispituje priča o Srebrenici. „Evo u ovoj mojoj knjizi ja preispitujem narativ o Srebrenici i došao sam do priče da je Srebrenica mit koji je porodio najveće

Skup "Srpski jezik i srpska jezička politika"

Srpsku ijekavicu ne smijemo pustiti niz vodu

Predsjednik Matice srpske Dragan Stanić izjavio je da se ijekavica ne smije „pustiti niz vodu“, jer će u tom slučaju oni koji su već uzeli srpsku ijekavicu kao svoj standard pretendovati i na narod koji govori ijekavicom i na teritoriju tog naroda. „Ima mnogo onih koji bi želeli da se srpski jezik svede samo na ekavicu. To je izuzetno opasna stvar u političkom smislu. Takvu grešku ne smemo načiniti, jer će se ona sudbinski izuzetno loše reflektovati, možda već u bližoj, a u daljoj budućnosti svakako“, rekao je Stanić na skupu „Srpski jezik i srpska jezička politika“. Na skupu organizovanom u okviru 60. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga, promovisana je ijekavska

Mitropolit zagrebačko-ljubljanski g. Porfirije

Porfirije: Izaći ću na izbore i glasaću

Intervju Njegovog Visokopreosveštenstva Mitropolita zagrebačko-ljubljanskog g. Porfirija za portal Novosti Srpska Pravoslavna Crkva, njeno sveštenstvo i vjernici, dio su srpske zajednice u Hrvatskoj, pa i onda kada su izbori, od onih lokalnih i manjinskih do parlamentarnih, za Sabor. Potonji su za srpsku zajednicu vrlo značajni zbog mogućnosti da se zastupnici koje Srbi izaberu založe za ostvarenje njihovih Ustavom i zakonima zajamčenih prava i poboljšanje položaja, ali i razvoj povratničkih krajeva, od ekonomskog pa nadalje. Stoga je važno da što veći broj njih iziđe na izbore. O tome smo razgovarali s Mitropolitom zagrebačko-ljubljanskim Porfirijem. Razgovor započinjemo pitanjem o njegovom viđenju položaja srpskog naroda i vjernika Srpske Pravoslavne Crkve u Hrvatskoj.- Položaj

Od Prijeboja desno – Čuić Krčevina

Pustoš usred Plitvica

Unutar Nacionalnog parka, ali bez stanovnika: 1991. u Čuić Krčevini je živjelo 28 stanovnika, da bi danas Boško Ćuić ostao jedini stanovnik ovog sela i čuvar života u njemu Nacionalni park Plitvička jezera predstavlja kulturnu i prirodnu baštinu u cijelom svijetu pod zaštitom UNESCO-A. Zbog te činjenice, za većinu ljudi je nepoznanica i da su mnoga mjesta unutar nacionalnog parka pred izumiranjem. Jedno od takvih je i Ćuić Krčevina. Put putnika namjernika u ovo selo će dovesti ukoliko od Prijeboja skrene desno, uskim i krivudavim putem. Od pola sela se dodatno sužava pa više podsjeća na biciklističku stazu nego na put prema jednom selu. Na početku sela primjećujemo dva apartmanska

Ante Kotromanović

Srbija nema para da kupi rusko oružje

Hrvatski ministar odbrane Ante Kotromanović izjavio je danas u Splitu da je „nemoguća misija“ da Srbija kupi oružje od Rusije jer nema novaca za to SPLIT – Hrvatski ministar odbrane Ante Kotromanović izjavio je danas u Splitu da je „nemoguća misija“ da Srbija kupi oružje od Rusije jer nema novaca za to. „Mi znamo da oni troše 94 posto na operativne troškove, na plate i logistiku. Oni nemaju sredstava za opremanje i modernizaciju. Ja sam posetio Beograd pre dve godine i to sam video“, rekao je Kotromanović, a prenosi Hina. On smatra da je drugi razlog nemogućnosti Srbije za kupovanje oružja od Rusije jer je „nemoguće ostvariti ovu politiku koju

Moj djed: Kalinić Sime Petar 1888.–1941.

Rođen u Velikoj Žuljevici, Novi grad, R. Srpska. U maju kao radnik odveden iz kuće, (vidi knjigu dr Zatezala: JADOVNO: 439 str.) i ubijen mučki u logoru Jadovno u julu 1941. Od potomaka, danas ima 3 unuke od kćeri Mirjane: Ginu, Borku i Radmilu, a od a od kćeri Gine unuke  Nikolu i Dragoljuba u Novom Gradu. Prilog dao unuk Lončina Nikola, prilikom Parastosa na Jadovnu 26. juna 2011.    

hrt-rts.jpg

Zašto Srbi imaju slabu, a Hrvati veoma jaku nacionalnu svest

Na Zapadu je uobičajeno da se za raspad SFRJ optužuje srpski nacionalizam. Potrebno da prođe neki dovoljno dug vremenski period (npr. jedan vek) da bi neki nepristrasan zapadni istoričar mogao da ustvrdi ono što je od početka zapravo bilo očigledno, ali što je zbog propagande zataškivano: za raspad SFRJ odgovorne su katoličke nacije – Hrvati i Slovenci. Dokaza za goreizrečenu tvrdnju je bezbroj. Jedan od njih je vladavina hrvatskog jezičkog nacionalizma. U Hrvatskoj gotovo da nema ustanove koja nema etničku oznaku („Hrvatski”). U Srbiji gotovo da nema one koja ga ima („Srpski”). Između dva svetska rata (1918 – 1941)   Između dva svetska rata sve vodeće političke stranke Hrvata emfatično su nosile nacionalni predznak: Hrvatska seljačka stranka,

Ratko Dmitrović

Na vratima haosa

Koga Hrvati treba da gađaju s raketama dometa 300 km, šta planira Amerika, zna li Nemačka šta hoće i šta Srbi treba da rade KAD imate neprijatelja s jasnim, saopštenim ciljevima, odbrana je i lakša i s manje žrtava. Ako znate šta druga strana želi, znate i šta sami možete, koliko ste jaki u predstojećem sudaru, ili nečemu što je već počelo, traje. A šta mi kao narod, Srbija kao država, sada i ovde znamo o planovima onih koji su nam sve, samo prijatelji nisu. Gotovo ništa. Da li zato što su perfidni, igraju dugoročno, s prikrivenom strategijom ili zato što je svet u fazi opšteg haosa, pod inercijama čija

Parastos za stradale Bilogorce

PARASTOS ZA STRADALE BILOGORCE 31. OKTOBRA

Subota, 31. oktobra 2015. sa početkom u 11 sati u hramu Sv. Marka u Beogradu Poslije iscrpnog istraživanja u okviru djelatnosti Zavičajnog udruženja „Bilogora“ utvrđen je, nadamo se konačan, spisak žrtava istočne Bilogore u ratu 1991-1995. i neposredno poslije njega. Radi se o 66 stradalih, uglavnom Srba, ali i Hrvata i pripadnika drugih nacionalnosti koji su izgubili život u sastavu TO opštine Grubišno Polje ili zbog toga što su bili u prijateljskim ili rodbinskim vezama sa srpskim stanovništvom. Od ukupno 25 poginulih u vojnim formacijama, 17 ih je poginulo na području Bilogore, šest na drugim ratištima, a dvojicu prisilno mobilisanih Srba u hrvatsku paravojsku ubili su njihovi saborci izvan borbenih

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.