Pustoš usred Plitvica

Datum objave: subota, 31 oktobra, 2015
Objavljeno u Lika, Otadžbinski rat
Veličina slova: A- A+

Unutar Nacionalnog parka, ali bez stanovnika: 1991. u Čuić Krčevini je živjelo 28 stanovnika, da bi danas Boško Ćuić ostao jedini stanovnik ovog sela i čuvar života u njemu

Od Prijeboja desno – Čuić Krčevina
Od Prijeboja desno – Čuić Krčevina

Nacionalni park Plitvička jezera predstavlja kulturnu i prirodnu baštinu u cijelom svijetu pod zaštitom UNESCO-A. Zbog te činjenice, za većinu ljudi je nepoznanica i da su mnoga mjesta unutar nacionalnog parka pred izumiranjem. Jedno od takvih je i Ćuić Krčevina. Put putnika namjernika u ovo selo će dovesti ukoliko od Prijeboja skrene desno, uskim i krivudavim putem. Od pola sela se dodatno sužava pa više podsjeća na biciklističku stazu nego na put prema jednom selu.

Na početku sela primjećujemo dva apartmanska naselja koja su nikla u proteklih nekoliko godina. U ranim jesenim danima, ti zaseoci predstavljaju jedine znake života na samo par kilometara od samog središta Plitvičkih jezera. Krivudavim i uskim putem stižemo do male i obnovljene kuće Boška Ćuića koji je jedini stalni stanovnik Ćuić Krčevine.

Ostao jedini – Boško Čuić
Ostao jedini – Boško Čuić

Boško Ćuić 1995. godine odlazi u Beli Manastir u izbjeglištvo, ali već nakon nekoliko godina vraća se u svoje rodno selo. Zatiče uništenu kuću, te mu država kroz program obnove gradi novu od 35 kvadrata. Odmah preko puta njegove kuće nalazi se ruševina kuće generala Dane Ćuića, koji je bio dio samog političkog i državnog vrha u bivšoj državi, a spominje se u mnogim pričama vezanim za mnoge teme od najvećeg državnog značaja.

Ćuić Krčevina je 1900. godine imala gotovo 200 stanovnika da bi se taj broj stalno smanjivao. 1991. godine ovdje je živjelo 28 stanovnika, da bi u zadnjih nekoliko godina Boško Ćuić bio jedini stanovnik ovog sela i čuvar života u njemu.

– Vratio sam se čim sam mogao u svoje rodno selo. Svuda je lijepo, ali moj život je ovdje, kaže Boško te nam govori o brojnim mogućnostima razvoja turizma i biznisa u ovom selu.

– Nažalost ja se još nisam snašao. Vidim puno je projekata, ali sam nemoćan bilo što da pokrenem. Trenutno pored svega toga te vrijednih nekretnina i zemljišta, živim još uvijek od socijalne pomoći, ističe Boško te i ovim putem poziva sve eventualne partnere da mu se jave.

– Ovo je srce Plitvičkih jezera, ovdje se može lijepo živjeti od turizma, ponovno je aktuelna priča oko kampa Prijeboj i to je šansa da se naše selo pokrene, govori Boško dok nas vodi da nam pokaže jezero u selu koje je već godinama zaraslo, a uz malo truda moglo bi se iskoristiti u turističke svrhe.

Iz ovog sela je i Dušanka Ćuić-Kačar, autorica poznate pjesme ‘Na Kordunu grob do groba’, te mnoge poznate i istaknute historijske ličnosti. Na kraju se postavlja pitanje mogu li se idealan zemljopisni položaj u samom srcu Nacionalnog parka Plitvička jezera, te brojne historijske ličnosti iskoristiti za ponovno oživljavanje ovog sela koje je trenutno zaraslo u korov. Dok se to ne dogodi, Boško Ćuić i dalje čuva duh života u ovom selu za neke nove i buduće generacije.

 

Izvor: PORTAL NOVOSTI

 

Vezane vijesti:

Sjena negdašnjeg života

Tristo godina crkve u Sjeničaku

Ne mogu nam pokrasti sjećanja


Tagovi:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top