BEOGRAD, 15. MARTA /SRNA/ – Koalicija udruženja izbjeglica u Srbiji predala je danas otvoreno pismo za srpskog predsjednika Borisa Tadića sa molbom da doprinese rješavanju izbjegličkih imovinskih i brojnih drugih problema. Predsjednik ove koalicije Miodrag Linta rekao je novinarima da je koalicija u prethodne dvije godine uputila 11 službenih dopisa Tadiću, na koje na žalost nisu dobili odgovor, niti je Tadić smatrao za potrebno da primi njihovu delegaciju. U današnjem otvorenom pismu, koje su predali na portirnici zgrade predsjednika Srbije, izbjeglice su postavile šest pitanja Tadiću, a prvo je zašto nije podržao peticiju sa potpisima više od 70.000 oštećenih građana koji su tražili povrat svojih nasilno oduzetih imovinskih i stečenih

SARAJEVO, 15. MARTA (SRNA) – Sud BiH potvrdio je optužnicu koja Ivana Zeleniku i još četiri lica tereti za zločin protiv čovječnosti nad žrtvama srpske nacionalnosti zarobljenim u logoru Dretelj, saopšteno je danas iz Suda BiH. U optužnici se navodi da su zločine od maja do avgusta 1992. godine počinili Zelenika u svojstvu višeg oficira u štabu HOS-a, Srećko Herceg u svojstvu komandanta vojnog zatvora Dretelj „Bruno Bušić“, Edib Buljubašić u svojstvu zamjenika komandanta kasarne HOS-a Dretelj, te Ivan Medić i Marina Grubišić-Fejzić, koji su bili stražari u ovom vojnom zatvoru. Жrtve su u ovom logoru zlostavljane, mučene, premlaćivane, silovane i seksualno zlostavljane, kao i mučene na izrazito ponižavajuće načine.

BEOGRAD, /SRNA/ – Istražni sudija Жupanijskog suda u Slavonskom Brodu danas je, uprkos očiglednoj grešci u identitetu, produžio pritvor državljaninu BiH srpske nacionalnosti Slobodanu Matiću /50/, koga su hrvatske vlasti uhapsile prije 14 dana pod sumnjom da je počinio ratni zločin, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar „Veritas“ iz Beograda. U saopštenju se navodi da je Matić zadržan u pritvoru u Požegi uprkos njegovom ukazivanju da je došlo do zamjene identiteta i dokazima koje je priložio, a za 14 dana od kada je uhapšen niko, osim njegove porodice, nije pokazao bilo kakav interes za njega, mada se radi o nevinom čovjeku. Prema rješenju Жupanijskog suda u Požegi iz 1993. godine, imenjak uhapšenog

HAG, (SRNA) – Predsjednik Srpske radikalne stranke /SRS/ Vojislav Šešelj izjavio je danas da je njegov posljednji poravak u bolnici u Lajdenu, u noći između 8. i 9. marta, rezultat pokušaja ubistva. Šešelj je istakao da je, kada se Haškom tribunalu predao u februaru 2003. godini, njegovo zdravlje bilo relativno dobro, jer je imao astmu i povišeni krvni pritisak, koji je lijekovima uspješno držao „pod kontrolom“. Atak na njegovo zdravlje, kako je rekao, počeo je ubrzo po njegovom dolasku u Hag, prvo „napadom na jetru, a zatim na srce“. „Već tri godine atakuju na moje srce. Ono će valjda izdržati dovoljno da iznesem završnu reč“, naglasio je Šešelj, ocijenivši smiješnim

SARAJEVO, 14. MARTA (SRNA) – Federalni tužilac Dragan Stupar zatražio je od Vrhovnog suda Federacije BiH (FBiH) da ukine prvostepenu presudu kojom je Ivan Koler oslobođen optužbi za zločin protiv ratnih zarobljenika u Tuzli 1992. godine. Pred Vrhovnim sudom FBiH danas je održana sjednica povodom žalbe na presudu Kantonalnog suda u Tuzli, kojom je Koler u septembru prošle godine oslobođen optužbi da je kao stražar Okružnog suda u Tuzli nečovječno postupao prema zarobljenim pripadnicima nekadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA). „Tužilaštvo traži da se ukine presuda i da se novi pretres održi pred Vrhovnim sudom Federacije BiH. Na više mjesta u prvostepenoj presudi se navodi da radnje optuženog ne predstavljaju krivično

ZAGREB, 14. MARTA /SRNA/ – Hrvatski predsjedik Ivo Josipović rekao je danas da mu je drago da su u Hrvatskoj, kada je riječ o pocesuiranju ratnih zločina, nastupile promjene i da pravosuđe odlučuje bez pristranosti. „Zločin je zločin i svaki zločin mora da bude procesuiran. Жrtva treba da dobije pravičnu naknadu“, poručio je Josipović na okruglom stolu o neophodnsti efikasnijeg procesuiranja ratnih zločina, koji je održan danas u Zagrebu. Josipović je ponovio svoje protivljenje Zakonu o ništavnosti pravnih akata JNA, SFRJ i Srbije. „Oduvijek sam se zalagao za ravnopravnost kriterijuma. Isto treba gledati i na zločin. Odgovornost pojedinca koji je počinio ratni zločin ne treba biti nikakav politički slučaj“, poručio