arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Sadilovac_parastos_2012_16.jpg

POMEN ZA 463 SRBA POBIJENIH U SADILOVAČKOJ CRKVI

– U crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u kordunskom selu Sadilovac, u Hrvatskoj, danas je obilježena godišnjica stradanja 463 Srba koje su ustaše pobile i zapalile u ovom hramu 31. jula 1942. godine. Parastosu je prisustvovalo tridesetak ljudi, a obilježavanje godišnjice organizovala je porodica Gvozdenović, potomci stradalih u sadilovačkoj crkvi. Pomen su služili i paroh riječki Mićo Kostić,paroh korenički Dalibor Tanasić, paroh plaščanski Goran Slavnić i iguman manistira Gomirje Mihajlo, a obilježavanju su, između ostalih, prisustvovali potpredsjednik Srpskog nacionalnog vijeća /SNV/ Rade Kosanović, istoričar Đuro Zatezalo i predsjednik Udruženja građana „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić. „Gorak ukus danas ostavila je činjenica da su sve učesnike parastosa pri dolasku u crkvu legitimisali i

sveti-velikomucenici_prebilovacki.jpg

PARASTOS PREBILOVAČKIM MUČENICIMA-bez čitulje u Politici i Večernjim novostima-

Srpsko nacionalno društvo Prebilovci, će u crkvi Svetog Save u Beogradu 28.jula u 11,30 časova davati parastos za 4000 Srba iz Donje Hercegovine, ubijenih od u NDH u  jamama, rekama i logorima, a nad kojim je  1992. ponovljen zločin,  uništenjem kostiju u Spomen hramu Prebilovcima. Dozvola za ovog obnovu hrama  je izdata nedavno, a pred potomcima žrtava, nasilno odvojenim od zavičaja, je težak posao prikupljanja dobrovoljnih priloga.   Beogradski dnevni listovi Politika i Večernje novosti (odlučili su glavni urednici Bujošević i Vukotić) su odbili danas da objave tekst čitulje ovog Društva u sutrašnjim izdanjima, tražeći da iz teksta izbacimo da je zločin nad Srbima u NDH izvršen „zbog srbomržnje usađene u društvu“, što

vukicevic-petrinja.jpg

Protiv salonskog, mlakog i deklarativnog antifašizma

21. jula, održan je parastos i komemoracija za 1.285 srpskih civila, žrtava ustaškog masakra u počinjenog krajem jula 1941. u Banskom Grabovcu. Tom prilikom obilježena i godišnjica oružanog ustanka, odnosno prve borbene akcije u Hrvatskoj koju su izveli Vasilj Gaćeša i 40 – ak partizana pod njegovom komandom, napavši ustaške snaga u tom selu. U Banskom Grabovcu zbio se prvi masovni okršaj ustaša s ustanicima u Hrvatskoj. Na osnovu direktiva sa savetovanja u šumi Abez na Kordunu, 42 ustanika pod vodstvom Vasilja Gaćeše napali su noću sa 23/24. jula zgrade općine i željezničke stanice, a nakon što su savladali posadu i oduzeli preko 50 pušaka, povukli su se iz sela. Ustaše su zatim od 24.

parastos-petrinja.jpg

Parastos za 1.285 srpskih civila

U banijskom selu Banski Grabovac blizu Petrinje u subotu je održan parastos i komemoracija za 1.285 srpskih civila, žrtava ustaškog masakra u tom selu.Zločin je počinjen krajem jula 1941, a ujedno juče je obeležena i godišnjica oružanog ustanka u tom delu Hrvatske. Nakon parastosa koji je služio paroh glinski protojerej Slobodan Drakulić, položeni su venci, a prisutnima su se obratili predstavnici Srba, antifašista i lokalnih vlasti, kao i izaslanici državnih vlasti. Među prisutnima je bio i ambasador Srbije Stanimir Vukićević koji je položio venac. „Nedopustivo je da događaje kao što su masakr u Banskom Grabovcu, formiranje logora u Jadovnom ili skoru godišnjica ustanka u Srbu obeležavaju samo žrtve ili učesnici

Glina-Hrvatski-dom.jpg

Srpske žrtve u Hrvatskom domu

Zgrada nastala u znak sećanja na zločin ustaša nad Srbima 1941. u Glini ne treba da nosi hrvatsko ime, smatra profesor dr Damir Agičić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta .Kada se na jednom mestu sretnu Srbi, Hrvati i Drugi svetski rat, gotovo po pravilu prestaju priče o dobrosusedskim odnosima, da i ne pominjemo formulu „bratstva i jedinstva”. Nedavni skup u Zagrebu sadržao je sva tri elementa, pa ipak nije se završio novim svađama i otvaranjem starih rana, već inicijativom usmerenom na poštovanje žrtava ustaškog zločina. Organizatori naučnog simpozijuma, zagrebački Filozofski fakultet, Hrvatski državni arhiv, Centar za suočavanje s prošlošću „Dokumenta” i Srpsko nacionalno veće, izabrali su za temu jedan od najkrvavijih

prebilovci-hram_slika.jpg

APEL ZA OBNOVU HRAMA SRPSKIH MUČENIKA U PREBILOVCIMA

Pozivamo sve naše zemljake potomke, srodnike i poštovaoce mučenika stradalih u genocidu 1941- 45, i sve ljude dobre volje da prema svojim mogućnostima i osjećanima daju prilog za obnovu Hrama Prebilovačkih i drugih mučenika u selu Prebilovcima. Prvobitni hram, sa kriptom je građen 1991. a njegove temelje je osvetio blaženo počivši patrijarh Pavle 4. avgusta 1991. Toga dana, na 50- tu godišnjicu stradanja, u kriptu hrama su položene mošti hiljada srpskih mučenika, žrtava hrvatskg terora u 1941. godini. Ovaj nedovršeni hram, sa kriptom i kostima žrtava uništile su hrvatske snage postavljenim eksplozivom i velikim bombama, da bi zatim teren poravnali i na njemu napravili smetlište. Potomke i srodnike žrtava, čije

lika-3.jpg

Lazar Lukajić: Lički zavet

      Lički zavet Kažu da je Lika zemlja vukova: opora, neprijatna, siva. Zimi severni vetar sa snegom briše trag ljudi i životinja, raznosi u magli granicu brda i dolova – leti, pod užarenim nebom, pukotinom, zeva crvena zemlja, vrvi kamenjar zmijama, jetko miriše oštra i retka trava. Branili smo mi svoju Liku, slobodu i ponos, ne samo u „Balvan revoluciji“, već vekovima. A, onda su nas 1995. godine svetski moćnici ote- rali s naših ognjišta. Ali, ona lička cesta, kojoj je Li- čanin mlad i plećat često odlazio u svet i kojom se se i pogrbljen vraćao u zavičaj, u zemlju predaka svojih, če- kaće nas do sudnjeg

prnjavor_panorama.jpg

SJEĆANjE NA DAN OSLOBOĐENjA OPŠTINE

PRNjAVOR,  (SRNA) – Delegacija Opštinskog odbora SUBNOR-a položila je juče vijence u Spomen parku gdje se nalaze biste četiri narodna heroja kao znak sjećanja na Dan oslobođenja Prnjavora u Drugom svjetskom ratu. Predsjednik opštinskog SUBNOR-a Novak Bogićević podsjetio je da je Prnjavor oslobođen 10. jula 1943. godine i da je nakon toga, kao nijedan drugi grad u bivšoj Jugoslaviji, bio slobodan 696 dana. Bogićević je istakao da se Dan pobjede u ovoj opštini obilježavao punih 45 godina i uputio zamjerku lokalnim vlastima koje su ovaj datum, nakon posljednjeg rata, izbrisale iz kalendara važnih godišnjih opštinskih događaja. Zamjenik načelnika opštine Prnjavor Srećko Aulić, koji je prisustvovao polaganju vijenaca, rekao je da ne zna da li će Skupština opštine doći

glinska-crkva-foto.jpg

Znanstveni kolokvij o događanjima u glinskoj crkvi 1941. godine

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 28. i 29. lipnja održan je znanstveni kolokvij „Što se uistinu dogodilo u glinskoj srpskopravoslavnoj crkvi između 29/30. srpnja i 4/5. kolovoza 1941. godine? Svjedočanstva i kultura sjećanja“ u organizaciji Odsjeka za povijest i Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem i Centrom za suočavanje s prošlošću – Documenta i Hrvatskim državnim arhivom. Na pitanje o tragičnim događajima u Glini i okolici u ljeto 1941. godine u svojim je izlaganjima govorilo tridesetak uglednih znanstvenika i publicista iz Hrvatske, Srbije, Njemačke i Kanade. Oni su na skupu iznijeli radove u kojima se bave socio-političkom slikom glinskog kraja 30-tih godina prošlog stoljeća, demografskim,

Doboj

OBILjEŽEN DAN BORCA

DOBOJ, /SRNA/ – Delegacije Udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata /NOR/, povodom 4. jula – Dana borca, položile su vijence i odale počast poginulim borcima i civilima u Drugom svjetskom ratu kod Spomen-kosturnice u gradskom parku „Heroja“ u Doboju. U memorijalnom kompleksu gradskog parka „Heroja“ nalazi se Spomen – kosturnica u čijoj se kripti nalaze posmrtni ostaci 186 poginulih boraca NOR-a, pet narodnih heroja i 111 ustanika koje je ustaški prijeki sud u Doboju 1941. godine osudio na smrt i streljao. Obilježavanju Dana borca i polaganju vijenaca kod Spomen-kosturnice poginulim borcima NOR-a u prisustvovali su preživjeli borci i potomci poginulih boraca, delegacije organizacija i udruženja građana koji njeguju tradiciju narodnooslobodilačke i antifašističke borbe.

jasenovac_mjesto_logora.jpg

Puhovski: Hrvatska himna u Jasenovcu je neprikladna

Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski izazvao je burne reakcije na skupu posvećenom Blajburgu kada je rekao da u Jasenovcu ne bi smjela da se izvodi hrvatska himna. Okrugli sto održan je u Udruženju vojnih invalida Domovinskog rata, koji su ispunili salu do poslednjeg mjesta. Puhovski je rekao da je Blajburg bio dobro organizovan zločin i da Hrvatska treba da ga obilježava. „Ne mislim, međutim, da mjesto sjećanja treba da bude Blajburg, jer je njime manipulisano, pa se govori da su u najvećem broju stradali Hrvati, ali je istina da je tamo bio veliki broj žrtava Srba, Slovenaca, Rusa i Čerkeza”, rekao je Puhovski. On smatra da bi mjesto

Dodik-na-Mrakovici.jpg

NAROD KOZARE POKAZAO NESALOMIVOST

MRAKOVICA, 3. JULA (SRNA)- Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Bitka na Kozari prije 70. godina pokazala nesalomivost naroda ovoga kraja u nastojanju da živi u slobodi i da je Srpska nastala kao zakašnjeli odraz srpskog nacionalnog opredjeljenja iz Drugog svjetskog rata. „Istorijske činjenice govore da su u partizanskoj Narodnooslobodičkoj vojsci najveći dio boraca su bili Srbi. Pripadnici drugih naroda tek kada su vidjeli kako će završiti Drugi svjetski rat i ušli su u partizanski pokret kada se znalo ko će pobijediti“, rekao je Dodik. On je naveo da to treba reći zbog onih koji sada pokušavaju falsifikovati istoriju i sebi bespravno pribaviti zasluge ili opredjeljenja njihovih

Mrakovica.jpg

Obilježavanje 70 godina od Bitke na Kozari

Na Mrakovici će danas biti obilježeno 70 godina od Bitke na Kozari u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija odlobodilačkih ratova. Pomoćnik ministra za boračko-invalidsku zaštitu RS Duško Milunović podsjetio je da su u proljeće 1942. godine partizanske snage oslobodile teritoriju od rijeke Save na jugu do planina Kozare i Grmeča, jer su bili ugroženi Banjaluka i rudnik željezne rude u Ljubiji, koji je bio strateški važan za Nijemce. Ofanziva u kojoj je učestvovalo 11.000 njemačkih vojnika i 20.000 ustaša počela je 10. juna 1942. stezanjem obuča na Kozari, iz kojeg je u noći 3. na 4.jul 1942. godine proboj izvšila manja grupa partizana i naroda, rekao je

Dodik-na-Mrakovici.jpg

Dodik: Srbi podneli najveće žrtve

Beograd — Predsednik RS Milorad Dodik izjavio je na obeležavanju 70. godišnjice od bitke na Kozari da je srpski narod podneo najveće žrtve u borbi protiv fašizma. On je istakao da danas ima onih koji žele da umanje njegovu ulogu u Drugom svetskom ratu. Na svečanoj akademiji u Narodnom pozorištu u Beogradu povodom 70. godišnjice od bitke na Kozari, Dodik je rekao da je na prostoru Bosne i Hercegovine ustanak protiv nacizma i fašizma u Drugom svetskom ratu podignut isključivo u krajevima u kojima su živeli Srbi, a ne, kako je naveo, u Sarajevu. „Srbi su u ogromnoj većini bili pripadnici narodnooslobodilačkih jedinica i najviše je srpski narod nastradao u

Srpsko nacionalno društov Prebilovci Beograd

POKLONIČKO PUTOVANjE U PREBILOVCE

Srpsko nacionalno društvo Prebilovci iz Beograda, i ove godine organizuje pokloničko putovanje iz Beograda u Prebilovce, povodom obilježavanja godišnjice stradanja Prebilovačkih i drugih mučenika. Udaljenost u jednom smjeru 500 km. 3. avgust – polazak autobusa iz Beograda oko 12 časova. Putuje se preko Rume, Šapca, Loznice, Zvornika, Han Pijeska, Sarajeva, Konjica i Mostara do Prebilovaca. Dolazak u Prebilovce oko 23 časa. Za prelazak granice dovoljna je i važeća lična karta Srbije, ili BiH. 4..avgust – Prebilovci, u 8 časova Liturgija i Pomen (vjerovatno, moguće su izmjene što se tiče vremena pa i dana bogosluženja). Potom, pomen kod ostatka mučeničkih moštiju, , potom ručak. Istog dana posle podne, poseta Klepcima, rodnom mjestu Svetog

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.