Milan Bastašić, jedini koji je od 77 dječaka sa Bilogore preživio u logoru Jasenovac, kaže da se plaši da mladi zaboravljaju teror i genocid nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Milan Bastašić Bastašić, čiji su otac Luka i brat Stevan zvjerski ubijeni i bačeni u Šaranovu jamu kod zloglasnog logora Jadovno, kaže da ga na pragu devete decenije ispunjava strah da su Jadovno, Jasenovac i ostala srpska stratišta prepuštena zaboravu potomaka. „Kada sam prošle godine organizovao odlazak u Grubišno Polje da odamo počast žrtvama prve masovne grobnice na Bilogori – niko se nije javio. Zato sam strašno uznemiren i pitam se gdje su potomci“, rekao je Bastašić za „Večernje novosti“.

Komisija, kojom je predsjedavao američki profesor Bernard Klajn, na sastanku u Njujorku utvrdila je da je više od 1.400 rimokatoličkih sveštenika i časnih sestara lično klalo, mučilo i ubijalo Srbe, Jevreje i Rome u NDH. U Londonu svečano otvorena izložba Anatomija zaborava i promovisana knjiga o Hansu Ivanu Mercu Priredila: Vesna ŠURBAT U sali Doma vladike Nikolaja u Londonu otvorena je izložba posvećena žrtvama hrvatskih logora za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma u Jasenovcu i Donjoj Gradini pod nazivom „Anatomija zaborava“, koju je pripremila Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske. Izložba, koju je organizovala Međunarodna komisija za istinu o Jasenovcu, održana je povodom 70 godina završetka Drugog svjetskog rata, kada

Istoriju pišu pobjednici. Istorija je koliko istražena, toliko i sakrivena. Koliko zabilježeno sjećanje u istoj mjeri i tragalaštvo, i sjećanje. Potraga za istorijom svijeta, za smislom i promislom. Istorija je i sveštena istorija – istorija djela Božjih. Sadejstvo Boga i čovjeka. Priča o sloboda izbora… Držati nešto u sjećanju znači držati nešto u srcu i pripovijedanju. Ostaviti trag – riječju, slikom, filmskom trakom. Reći istinu, znači reći nešto do kraja, neposredno, bez patetike i mržnje, bez uljepšavanja. Srcem i dušom. Pisati dobro znači – neprestano svoditi svoj život pred trostrukim sudom: Božjim, svoje savjesti i sudom istorije. Moji zapisi, prepuni su svjedočanstva šta čovjek čovjeku može uraditi. Šta sve on

Izložba „EKONOMIJE JASENOVAČKOG LOGORA“ nakon gostovanja u SANU u Beogradu gostuje u galeriji „Zrno“, Trg Marije Trandafil 11, Novi Sad. Otvaranje je zakazano za četvrtak, 19. februar 2015.godine u 19.00 č. Izložba će biti otvorena do 6. marta 2015. godine. Na otvaranju izložbe govoriće: – Siniša Jokić – kustos istoričar Muzeja grada Novog Sada i – Dušan Novaković – preživeli logoraš Jasenovca, pisac knjige „Između neba i zemlje – krstonosni hod života“, u kojoj je na dramatičan način opisano svoje stradanje kao deteta u ustaškom logoru Jasenovac. Organizatori: Udruženje „Zrno slovesnosti“ – Novi Sad www.ZRNO.org.rs i Javna ustanova „Spomen područje Donja Gradina“   www.jusp-donjagradina.org   Vezane vijesti: DUGO SKRIVENA TAJNA: Istina o iskopavanjima u Jasenovcu

Odbijanje tužbi u Hagu nije poboljšalo hrvatsko-srpske odnose, iz „lijepe naše“ stiže bujica optužbi. Štrbac: Ucene neće prestati. Krestić: Ujedinjuje ih mržnja prema Srbima ODLUKA suda u Hagu da odbaci tužbu i kontratužbu za genocid, koju su mnogi videli kao šansu za pomirenje Hrvatske i Srbije, samo je dolila ulje na vatru, pa su odnosi dve države dospeli, čini se, na najnižu tačku. Srbija i Srbi glavna su meta većeg dela hrvatske javnosti, a antisrpska histerija prisutna je na svakom koraku. Hrvatski političari utrkuju se ko će veću paljbu osuti po istočnom susedu. I sa najviše adrese stigla je pretnja – premijer Zoran Milanović je zapretio da će blokirati ulazak

Propuštena je istorijska prilika da se Evropi i svetu temeljno, valjano i argumentovano prezentuje vekovno stradanje srpskog naroda zapadno od Drine, sa posebnim osvrtom na Drugi svetski rat. Da se spomenu sve jame, svi logori, sva stratišta. Ali i sve „Oluje“, kroz koje su Srbi prolazili tokom poslednjih ratova. Možda čak i više od toga boli činjenica da je jedini predstavnik Srbije u sudu glasao protiv naše kontratužbe. Može se reći da je konačan ishod presude MSP u Hagu potpuno očekivan. Njena suština se može svesti na stihove one dečje brojalice „mir mir, mir, niko nije kriv, ava, ava, ava, niko nije krava, kupus i pečenje, slatko pomirenje“. Naviknuta na