arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Pale - parastos Foto: SRNA

Sjećanje na borce sa Jasika

21. maj 2017.

Na spomen-obilježju na Jasiku na Trebeviću danas je služen parastos za 32 poginula pripadnika Vojske Republike Srpske u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. Načelnik Pala Boško Jugović rekao je da je sjećanje na one koji su u temelje Republike Srpske ugradili svoje živote, kao i briga o njihovim porodicama dužnost i obaveza vlasti. „To je najmanje što možemo uraditi“, dodao je Jugović. Predsjednik Boračke organizacije Pale Mihajlo Parađina istakao je da stvaraoci Republike Srpske ne smiju biti zaboravljeni. „Moramo promijeniti društvenu svijest kako heroji rata ne bi bili u trajnom sjećanju samo svojih najmilijih, jer oni treba da budu u trajnom sjećanju sadašnjih i budućih generacija“, rekao je Parađina Srni. On je

Milan Koljanin: Hrvati su vršili genocid i 1941. i 1991.godine

21. maj 2017.

Intervju iz 2011, dr Milana Koljanina, istraživača Instituta za savremenu istoriju i danas je aktuelan. Da li su tužba Hrvatske protiv Srbije za genocid i kontratužba Srbije za pitanje genocida nad Srbima, šansa da Srbija najzad, posle dva svetska rata i poslednjeg, devedesetih godina, na organizovan, institucionalizovan i naučan način argumentuje svetskoj, ali i domaćoj javnosti stravične posledice ustaških zločina Pavelićeve i Tuđmanove Hrvatske nad srpskim stanovništvom? Srpska država, ali i srpska istoriografija gotovo da se nisu bavile pitanjem istraživanja genocida. Srbija će pred Međunarodnim sudom pravde morati da predoči relevantne činjenice. Radi se o procesu na kome država mora mnogo više da se angažuje nego što to sada čini,

Milan Počuča: U proljeće je bilo najljepše

16. maj 2017.

Bilo davno -tamo negdje, u sred Like, ko na dlanu Čudno selo ko iz bajke Bilo mu je čudno ime -tako neko…Divoselo Kao ćilim šarenica, malo gaja malo bara Puno vrela i Vrelina – i rakita i vriština…. Ko sa slike da je sašlo U to doba dično selo – puno cike prela sjela… Lijepih cura i dičaka – puno svega…. Blaga, sijena… Ispod ličkog plavog neba, kud se djelo Šta ga snađe, kud nestade Zna li neko – gdje je selo Divoselo Na prostoru gdje je bilo samo šuma i tišina, a puteljci i putaci svi zarasli…. Kud se nestade ovo selo Ne čuju se klepke, zvona, muk goveda

Aleksandar_Vulin_4.jpg

HRVATSKA MORA DA SE OPREDIJELI IZMEĐU BLAJBURGA I ŽRTAVA USTAŠA

15. maj 2017.

Ministar za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja Srbije Aleksandar Vulin rekao je da će Hrvatska morati da se opredijeli, da li da njeguje vrijednosti Blajburga i strijeljanih ustaša ili vrijednosti pobijene jasenovačke djece i ustaških žrtava. „Ne može ista država da donese venac i u Blajburg streljanom ustaši, i da kaže da on zaslužuje poštovanje i sećanje, i da ista ta država odnese venac zaklanom jasenovačkom detetu i da kaže da i ono zaslužuje sećanje i poštovanje“, rekao je Vulin. On je ponovio da je Blajburg najveće okupljalište fašista u Evropi i da tu istinu ništa ne može da promijeni, te da je posebno žalosno i opasno što se

Videospomenik: Zavještanje u Banjoj Luci

15. maj 2017.

„Neko će ostati živ od nas, neće dati Bog da svi nestanemo. Tako je i bilo.“ Na toj rečenici, jednog od aktera, počiva film „Zaveštanje“ o genocidu i Holokaustu na prostoru Nezavisne države Hrvatske od 1941. do 1945. godine. Dokumentarac Ivana Jovića iz Beograda o stradanju Srba premijerno je prikazan publici u Banjoj Luci na Svjetski dan pobjede nad fašizmom. Nakon što sam ga pogledala, ne vidim ni jedan razlog da to, prvom prilikom, ne učine svi oni koji drže do svog porijekla i ljudskog dostojanstva -na bilo koji dan. Upravo toga se držao i autor Ivan Jović kada se upustio u borbu za spasavanje sjećanja jedne srpske generacije od

Dr Dušan Bastašić iznad Šaranove jame na Jadovnu

Jasenovačka izložba koje nema

14. maj 2017.

Napomena: Ova ili ovakva izložba o Jasenovcu, nigdje nije postavljena i nikada se nije desila. Samo što sam u društvu dvoje prijatelja ušao u zdanje Narodne Skupštine, portir sa kažiprstom na usnama nas upozori da budemo tihi i uputi nas prema centralnoj sali. Svakome od nas dao je po tanku voštanicu. Mada je već bilo veče, svjetla bijahu pogašena ali je svjetlucanje fluorescentne staze kojom smo hodali pokazivalo put prema mjestu gdje se trebala održati izložba “Novomučenici jasenovački – 75 godina – pravo na nezaborav”. Ali, već na samom ulazu u velelepnu dvoranu dalo se naslutiti da te avgustovske večeri nećemo svjedočiti izložbi kakve smo do tada imali prilike da

Prof. dr Srboljub Živanović

Prof. dr Srboljub Živanović: Odgovor na „odgovor“ Veljka Đurića Mišine

14. maj 2017.

Gospodin Veljko Đurić Mišina se i dalje služineistinama.  Njegov „odgovor“ vrvi od nedokazanih, nedokazivih i nemogućih opužbi. Nemam nameru da seupuštam u dalju polemiku sa čovekom čije je znanjeograničeno, koji ne poznaje stručnu literaturu koju pokušava da citira i koji pokazuje da nije pročitao knjige koje navodi. I dalje smatram da on nije pogodan da vodi Muzejgenocida u Beogradu i da treba sam da podnese ostavku, ili će organi Republike Srbije morati da ga smene. Odgovor gospodinaMišine objavljen ns sajtu (ovde:), pa da se sami uvere u njegovu nesposobnost da navodiistinu i da dalje vodi Muzej genocida u Beogradu. Profesor Dr.Srboljub Živanović, London, Velika Britanija Vezane vijesti: S. Živanović: Povodom

Na današnji dan Andrija Artuković potpisao je dozvolu za genocid

13. maj 2017.

Ministar unutrašnjih poslova ustaške Nezavisne Države Hrvatske (NDH) Andrija Artuković potpisao je na današnji dan 1941. godine „Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju ravnateljstva za javni red“, kojom je van zakona stavljeno oko dva miliona Srba i desetine hiljada Jevreja i Roma. To je bio „pravni osnov“ hrvatskih ustaških vlasti za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma. Na osnovu te uredbe Srbi su proganjani, ubijani, pokrštavani i proterivani. Usledili su genocid i užasni zločini nad srpskom populacijom, kao i jevrejskom i romskom. Otvoren je koncentracioni logor Jasenovac, ljudi su ubijani, bacani u jame i pokrštavani. Artuković je sa ustaškim glavešinama pobjegao na Zapad nakon pada NDH, a onda je dugo živio

Nikola Milovančev: Za Sajmište kriv Pavelić, a ne Nedić

12. maj 2017.

Sa nevericom sam čuo izjavu ministra Aleksandra Vulina, koji je u vezi aktivnosti na uređenju spomen-područja logora Sajmište upleo i rehabilitaciju Milana Nedića U zemlji Srbiji ne mogu izgleda da se mirno i dostojanstveno završe ni pripreme za ono prema čemu bi trebalo imati pijetet i što se decenijama, u vreme vlasti Josipa Broza i njegovih političkih sledbenika, izbegavalo: obeležavanje nacističko-ustaškog logora Sajmište, u kojem su desetine hiljada nevinih našle smrt od zlikovačkih neljudi. Sa nevericom sam, prilikom posete gospodina Zurofa Beogradu, čuo izjavu ministra Aleksandra Vulina, koji je u vezi aktivnosti na uređenju spomen-područja logora Sajmište upleo i rehabilitaciju Milana Nedića. Teško naime mogu da verujem da ministar ne

U beogradskoj galeriji "Progres" večeras je otvorena izložba "Jadovno-Jasenovac-Kozara-Sajmište", povodom obilježavanja Dana proboja zatočenika iz koncentracionog logora Jasenovac.

Zar Srbi i Romi nisu stradali na Starom sajmištu?

12. maj 2017.

  Reagovanje povodom izložbe „Jadovno – Jasenovac-Kozara – Sajmište“ otvorene 21. aprila u beogradskoj galeriji „Progres“, a u organizaciji Muzeja žrtava genocida iz Beograda. Narodi, koji neguju kulturu sećanja, o stradalim sunarodnicima, tačno, određenog dana, neizostavno, svake godine,u kontinuitetu se prisećaju velikog nacionalnog stradanja. Jevreji 27. januara, a Jermeni 24. aprila obeležili su ove datume kao međunarodne dane sećanja na žrtve Holokausta i Genocida. U Srbiji,  kao „pandan“, gore naznačenim državnim praznicima, zakonom je ustanovljen Dan sećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu. On se obeležava istog dana kada je 1945, pri kraju rata, izvršen proboj logora Jasenovac. Ove godine Muzej žrtava genocida je želeo,

Radio sam svoj seljački i kovački posao

12. maj 2017.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ U izdanju  SKD “Prosvjeta”, a uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine, štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. Nedavno je štampano drugo dopunjeno izdanje knjige. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Đuro Zatezalo: Radio sam svoj seljački i kovački posao, 1.075kB Pročitajte: Interviju sa autorom Pročitajte: Predgovor

Selo Vojišnica, primjer stradanja Korduna

12. maj 2017.

Kordun, selo Vojišnica kraj Vojnića. Ustaše su 14. maja 1942. godine, u kućama Stanka Kneževića, Mile Novakovića, Milice Đurić, Dragana Kneževića, Stevana Kneževića i u štali Kate Škrgić, poklale 189 srpskih seljaka od kojih 93 djeteta u starosti do 14 godina (1.) Selo Vojišnica, koje se neposredno nastavlja na Vojnić u pravcu Vrgimosta posebno je teško stradalo u Drugom Svjetskom ratu. Od ukupno 650 stanovnika selo je imalo 343 civilne žrtve. Kad se tome pridodaju borci i umrli od direktnih posljedica ratnih stradanja, nestalo je praktično 2/3 sela. Mnogo seljana je stradalo 14.maja 1942. godine, kada je probijen obruč na Petrovoj gori. Ustaške snage u povlačenju činile su mnoge zločine

Čiko, mogu li s tobom

11. maj 2017.

Slučaj Dare Sekulić Jedne sam subote u antikvarijatu Srce lubenice, na Opatovini, pedesetak koraka od tržnice na Dolcu, na polici među debelim pjesničkim antologijama pronašao pjesničku zbirku Dare Sekulić Grlom u jagode. Knjižica od pedeset i pet stranica, jedva veća od dlana, bez teksta na hrbatu, slučajno se tu našla kao zaostatak nečije rasturene kućne biblioteke. Ili je to netko umro, ili se rastavio od žene. Naslovi sarajevskih izdavača, pogotovu ako su domaćih pisaca, rijetki su po zagrebačkim antikvarijatima. Mnogo je više beogradskih ili novosadskih knjiga, življe su bile ovdašnje veze s tim gradovima. Sarajevo je bilo daleko i zatureno, zatvoreno u sebe sama i u svoju književnost. Tako je

Aleksandar Vulin Foto: Tanjug/Dimitrije Goll

Vulin: Srbi nikad nisu prihvatili „BG grad bez Jevreja“

11. maj 2017.

Beograd — Svaka rana jevrejskog naroda je i rana srpskog naroda, svaka njihova radost je i naša radost, izjavio je ministar rada Aleksandar Vulin. Vulin je poručio i da u Srbiji nema i nikada neće biti organizovanog antisemitizma. „Srbija je ponosna na svoju tradiciju, istoriju i pobedničku prošlost, kao i na budućnost koja proizilazi iz pobede i činjenice da smo uvek bili na pravoj strani sveta“, rekao je Vulin na akademiji povodom Dana sećanja na žrtve holokausta održanoj na Starom sajmištu. Vulin je naznačio da Srbi nikada nisu prihvatili da će Beograd biti grad bez Jevreja, jer ovo su grad i zemlja Jevreja, za koju su zajedno sa Srbima delili

SPC Vatikanu: A koga je iz Drugog svetskog rata srpska crkva proglasila svecem

10. maj 2017.

Stradali mitropolit dabrobosanski Petar, iguman fruškogorski Rafailo Šišatovački, sveštenik Damjan Grahovski ili episkop gornjokarlovački Sava samo su neki od sveštenomučenika koji su se našli u kalendaru SPC Od nešto više od stotinu svetih, svetitelja, ispovednika, prepodobnih, mučenika i sveštenomučenika koji su kanonizovani za osam vekova autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve, gotovo trećina je postradala za vreme NDH i od strane ustaša. Tadašnji mitropolit dabrobosanski Petar stradao je nakon što je početkom maja 1941. ustaški poverenik za Bosnu i rimokatolički župnik sarajevski Božidar Bral naložio da istog dana pošto je ćirilica stavljena van zakona u NDH, naredi svojim sveštenicima i crkvenim opštinama da više ne pišu ćirilicom i da pečate zamene latinicom.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA