arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
biskup-banjalucki-alfred-pihler-i-srbi.jpg

Biskupu Alfredu Pihleru u spomen – biskupu Komarici u nauk

17. maja 1992. preminuo je jedan istinski hrišćanin, banjalučki biskup u penziji, g. Alfred Pihler. Katolički sveštenik i Nijemac koji je 1941. stao pred ustaše da zaštiti od rušenja srpsku pravoslavnu crkvu u Maglajanima. Humanista, koji je uvijek osuđivao ustaše i njihove zločine. Iskreni prijatelj vladike banjalučkog Vasilija Kostića i srpskog naroda. Božićnom poslanicom 1963. se vjernicima obratio sledećim rečima: „U ovoj zemlji su u prošlom ratu mnoga naša braća pravoslavne vjere poginula zato što su pravoslavci. Oni koji su ih ubijali imali su u džepu katolički krsni list. Zvali su se katolici. I ti kršćani ubijali su druge ljude, također kršćane, zato što nisu Hrvati i katolici… Mi bolno

aleksandar-necak-konferencija.jpg

Aleksandar Nećak: SEĆANjE NIJE DOVOLjNO

English Rad Aleksandra Nećaka, predsjednika Saveza jevrejskih opština Srbije, predstavljen na Prvoj međunarodnoj konferenciji o kompleksu ustaških logora Jadovno – Gospić 1941. održanoj u Banjaluci 24 – 25. jun 2011. Sećanje nije dovoljno, istraživanje je neophodno, obrazovanje je preko potrebno. SEĆANjE Postoji individualno, lično sećanje pre svega onih, koji su preživeli mučenja, zverstva i koncentracione logore. Nažalost, već koliko sutra, ni jedan preživeli logoraš više neće biti među nama. Tada će nam ostati prepričana i preneta tuđa i nedoživljena sećanja, koja za istoriju ne mogu biti pouzdana. Sećanja, koja su po svojoj prirodi subjektivna, sa protokom vremena još se više modifikuju i menjaju… Postoji i tzv. javno sećanje koje se ispoljava na

Goran Vasić: Kratak osvrt na „tisućljetnu“ nekulturu Hrvata

 „Znate li koliko je ljudi ubijeno u Jasenovcu“? „Ovisi ko tumači. Ako tumači neprijatelj domovine, jako puno, ako prijatelj domovine, onda je druga priča“. Pitanje je postavio novinar RTRS-a Denis Bojić a odgovor dao „prijatelj domovine“. Još je dodao da je u Jasenovcu stradalo najviše Hrvata i potpuno samouvereno dodao: „Sto posto“. Nije jedini koji je u toj anketi dao odgovor da je Hrvata stradalo najviše. „Hrvati, Hrvati, najviše je hrvatski narod stradao“. Neki su tvrdili da su najveće žrtve Jasenovca ipak bili, kako oni kažu, „Židovi“, pa Hrvati, pa možda i, to svakako nije sigurno, i Srbi. „Baš me briga. Ne predstavlja mi to nikakvu važnost“, rekao je jedan

Ustaše kolju srpskog mladića i ritualno skupljaju njegovu krv.

Podsećanje na strašna zla u hrvatskom ustaškom logoru Jasenovac: Pri klanju koljač Kojić je pio krv zatočenika

(Odlomci iz knjige „U mučilišti-paklu JASENOVAC“ Đorđa Miliše, vlastito fototipsko izdanje, Zagreb, 1945, reprint: NIP Politika, Beograd, 1991.) Uslijed stalnog pridolaska, u paklu Jasenovcu sakupio se golemi broj zatočenika. O podne, svi zatočenici pred kazanima čekali su poredani po dvoje u dugim nizovima („repovima“). Odjednom dojurio do pred same kazane automobil i iz njega izašao Ljubo Miloš. Dozvao glavnog kuhara i upitao, koliko ima zatočenika. Odgovorivši da će odmah izviditi i javiti mu broj, Miloš jedva spomene: „Nije potrebno, vas je“… nastavi svom šoferu, da mu iz auta preda njegovu „šmajsericu“, s kojom prostrelja nekoliko stotina zatočenika. Svi ostali razbježani zatočenici morali su se vratiti i preko mrtvih drugova primati

Jakov Sedlar

Ustaški „advokat“ – posebni savjetnik za kulturu!?

Hrvatski režiser Jakov Sedlar, autor falsifikata „Jasenovac – istina“, u kome je iznio niz istorijskih laži u pokušaju da rehabilituje ustaški režim, postao je posebni savjetnik za kulturu rektora Univerziteta u Zagrebu Damira Borasa. Sedlar je žestoko kritikovan i tužen zbog falsifikata koje je koristio u radu na filmu o koncentracionom logoru Jasenovac. Na Sedlarov rad burno su reagovali brojni stručnjaci – istoričari, predstavnici srpske i romske zajednice u Hrvatskoj, kao i Centar „Simon Vizental“, koji se bavi nacističkim zločinima. Taj centar upozorio je da Sedlar svojim filmom „sramotno želi da promijeni istoriju Nezavisne Države Hrvatske i da negira razmjere užasnih zločina počinjenih u koncentracionom logoru Jasenovac“. Krivičnu prijavu protiv

Otkazana tribina na temu ,,O (ne)kulturi zaborava“

IZ ORGANIZACIONIH RAZLOGA TRIBINA SE ODLAŽE DO JESENI Pozivamo vas, da u ponedeljak, 29. maja 2017. godine, kada proslavljamo Sv. Vukašina, Jasenovačkog i Klepačkog, u 19 časova, u velikoj sali parohijskog doma Hrama Sv. Save na Vračaru (Krušedolska 2/A), sa blagoslovom Vladike Arsenija, nastojatelja Hrama Sv. Save prisustvujete tribini na temu: ,,O (ne)kulturi zaborava“ Na ovu temu govoriće: Dušan J. Bastašić (Udruženje građana Jadovno 1941.) Nikola Milovančev (Pravnik i istoričar) Moderator: Jerej Dalibor Stojadinović (Hram Sv. Save) Tribina se održava u organizaciji Hrama Sv. Save na Vračaru i Svetosavske omladinske zajednice Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Ulaz je slobodan.

Komemoracija na Radimlji: Pomen ustašama pored nekropole srpske loze Miloradovića

Na Radimlji kod  Stoca,  20.maja ove godine,pored grobova čuvene srpske zadužbinarske loze Miloradovića, održana je „svečana komemoracija za sve hrvatske branitelje, katolike poginule ili nestale u Drugom svijetkom ratu i poraću“. To se u suštini odnosi na ustaše (jer u Hercegovini je malo ko bio domobran). Tim povodom misu je služio dr don Božo Goluža. Poslije intoniranja hrvatske himne „Lijepa naša“, načelnici  zapadnohercegovačkih opština su položili vijence kod spomenika „Blajburškim žrtvama“. Službeni sajt opštine Čapljina izvještava da je delegacija na čelu  sa načelnikom te opštine dr Smiljanom Vidićem  položila vijenac i svijeću. Hrvatske vlasti su  spomenik „Blajburškim žrtvama“ podigle 2005. godine upravo pored najčuvenije nekropole stećaka, koja je i porodično

Ustaše sprovode narod sa Kozare

Lažna istorija i suze za zločincima

Višegodišnje ćutanje o genocidnom karakteru Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, rasnim zakonima, te progonima Srba, Jevreja, Roma i drugih antifašista dovelo je do niza neoustaških incidenta u Hrvatskoj, kako u političkoj tako i u drugim sferama društva Priredio: Nenad TADIĆ Uprkos davno izrečenim istorijskim sudovima o ustaškom teroru i dizanju na ustanak srpskog stanovništva koje je spasavalo živu glavu, u hrvatskoj javnosti i dalje traje spor oko onoga što se dešavalo u Srbu i njegovoj okolini u julu 1941. godine. Hrvatski desničari i revizionosti, te jedan dio „nacionalno svjesnih“ političara i istoričara uporno tvrdi da je nad hrvatskim stanovništvom u tom kraju izvršen „genocid“, te da su ga počinili Srbi i

Prekrajanje istorije logora Jasenovac

Frankfurter rundšau: Hrvatsko falsifikovanje istorije na filmu

Nešto više od mesec dana nakon što je dokumentarni film o Jasenovcu, autora Jakova Sedlara, uprkos protivljenjima dela hrvatske javnosti, ipak, nagrađen nagradom Grada Zagreba, nemački dnevnik „Frankrufter rundšau“ objavio je oštru kritiku u kojoj potvrđuje da je reč o projektu, koji falsifikuje istoriju. Nemački dnevnik proziva i gradske oce zbog dodeljene nagrade Sedlaru. Uz podsećanje da je odluka gradskih vlasti da nagradu Grada Zagreba dodeli upravo Sedlarovom filmu „Jasenovac – istina“, koji je sve samo ne to što kazuje naslov, izazvala veliki skandal u Hrvatskom, RF napominje da je Sedlarovom dokumentarac bio prikazan i u Tel Avivu, kao i da se Sedlarova „istina“ sastoji od potpunog okretanja naglavačke istorije

Pale - parastos Foto: SRNA

Sjećanje na borce sa Jasika

Na spomen-obilježju na Jasiku na Trebeviću danas je služen parastos za 32 poginula pripadnika Vojske Republike Srpske u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. Načelnik Pala Boško Jugović rekao je da je sjećanje na one koji su u temelje Republike Srpske ugradili svoje živote, kao i briga o njihovim porodicama dužnost i obaveza vlasti. „To je najmanje što možemo uraditi“, dodao je Jugović. Predsjednik Boračke organizacije Pale Mihajlo Parađina istakao je da stvaraoci Republike Srpske ne smiju biti zaboravljeni. „Moramo promijeniti društvenu svijest kako heroji rata ne bi bili u trajnom sjećanju samo svojih najmilijih, jer oni treba da budu u trajnom sjećanju sadašnjih i budućih generacija“, rekao je Parađina Srni. On je

Milan Koljanin: Hrvati su vršili genocid i 1941. i 1991.godine

Intervju iz 2011, dr Milana Koljanina, istraživača Instituta za savremenu istoriju i danas je aktuelan. Da li su tužba Hrvatske protiv Srbije za genocid i kontratužba Srbije za pitanje genocida nad Srbima, šansa da Srbija najzad, posle dva svetska rata i poslednjeg, devedesetih godina, na organizovan, institucionalizovan i naučan način argumentuje svetskoj, ali i domaćoj javnosti stravične posledice ustaških zločina Pavelićeve i Tuđmanove Hrvatske nad srpskim stanovništvom? Srpska država, ali i srpska istoriografija gotovo da se nisu bavile pitanjem istraživanja genocida. Srbija će pred Međunarodnim sudom pravde morati da predoči relevantne činjenice. Radi se o procesu na kome država mora mnogo više da se angažuje nego što to sada čini,

Milan Počuča: U proljeće je bilo najljepše

Bilo davno -tamo negdje, u sred Like, ko na dlanu Čudno selo ko iz bajke Bilo mu je čudno ime -tako neko…Divoselo Kao ćilim šarenica, malo gaja malo bara Puno vrela i Vrelina – i rakita i vriština…. Ko sa slike da je sašlo U to doba dično selo – puno cike prela sjela… Lijepih cura i dičaka – puno svega…. Blaga, sijena… Ispod ličkog plavog neba, kud se djelo Šta ga snađe, kud nestade Zna li neko – gdje je selo Divoselo Na prostoru gdje je bilo samo šuma i tišina, a puteljci i putaci svi zarasli…. Kud se nestade ovo selo Ne čuju se klepke, zvona, muk goveda

Aleksandar_Vulin_4.jpg

HRVATSKA MORA DA SE OPREDIJELI IZMEĐU BLAJBURGA I ŽRTAVA USTAŠA

Ministar za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja Srbije Aleksandar Vulin rekao je da će Hrvatska morati da se opredijeli, da li da njeguje vrijednosti Blajburga i strijeljanih ustaša ili vrijednosti pobijene jasenovačke djece i ustaških žrtava. „Ne može ista država da donese venac i u Blajburg streljanom ustaši, i da kaže da on zaslužuje poštovanje i sećanje, i da ista ta država odnese venac zaklanom jasenovačkom detetu i da kaže da i ono zaslužuje sećanje i poštovanje“, rekao je Vulin. On je ponovio da je Blajburg najveće okupljalište fašista u Evropi i da tu istinu ništa ne može da promijeni, te da je posebno žalosno i opasno što se

Videospomenik: Zavještanje u Banjoj Luci

„Neko će ostati živ od nas, neće dati Bog da svi nestanemo. Tako je i bilo.“ Na toj rečenici, jednog od aktera, počiva film „Zaveštanje“ o genocidu i Holokaustu na prostoru Nezavisne države Hrvatske od 1941. do 1945. godine. Dokumentarac Ivana Jovića iz Beograda o stradanju Srba premijerno je prikazan publici u Banjoj Luci na Svjetski dan pobjede nad fašizmom. Nakon što sam ga pogledala, ne vidim ni jedan razlog da to, prvom prilikom, ne učine svi oni koji drže do svog porijekla i ljudskog dostojanstva -na bilo koji dan. Upravo toga se držao i autor Ivan Jović kada se upustio u borbu za spasavanje sjećanja jedne srpske generacije od

Dr Dušan Bastašić iznad Šaranove jame na Jadovnu

Jasenovačka izložba koje nema

Napomena: Ova ili ovakva izložba o Jasenovcu, nigdje nije postavljena i nikada se nije desila. Samo što sam u društvu dvoje prijatelja ušao u zdanje Narodne Skupštine, portir sa kažiprstom na usnama nas upozori da budemo tihi i uputi nas prema centralnoj sali. Svakome od nas dao je po tanku voštanicu. Mada je već bilo veče, svjetla bijahu pogašena ali je svjetlucanje fluorescentne staze kojom smo hodali pokazivalo put prema mjestu gdje se trebala održati izložba “Novomučenici jasenovački – 75 godina – pravo na nezaborav”. Ali, već na samom ulazu u velelepnu dvoranu dalo se naslutiti da te avgustovske večeri nećemo svjedočiti izložbi kakve smo do tada imali prilike da

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.