arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Vojničko groblje, nekad i sad

Uređenje vojničkog groblja

Posle pisanja „Novosti“, dva i po miliona dinara za prostor u Šumaricama. Počivalište 3.200 boraca zapušteno posle Drugog svetskog rata Za uređenje odavno zapuštenog Srpskog vojničkog groblja koje se nalazi u kompleksu Spomen-parka Šumarice, Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja obezbedilo je oko dva i po miliona dinara. Kako kažu u Spomen-parku, koji gazduje ovim kompleksom, posao je u nadležnosti Zavoda za zaštitu spomenika, a uređenje groblja biće završeno tokom ove godine. To znači da će se, nekoliko meseci posle pisanja“Novosti“ o ovom problemu, urediti postojeća spomen-obeležja, a ima najava i da će se konačno znati granice Srpskog vojničkog groblja gde su sahranjeni posmrtni ostaci srpskih vojnika iz Prvog

Alojzije Stepinac

„Srpska strana nije dokazala da je Stepinac bio zločinac“

Zagreb — Hrvatski mediji tvrde da srpska strana nije uspela da dokaže da je Alojzije Stepinac bio zločinac u Drugom svetskom ratu. Su sredu i četvrtak trebalo bi da se održi skup Mešovite pravoslavno-katoličke komisije o liku i delu kardinala Katoličke crkve u Hrvatskoj Alojzija Stepinca u Podgorici. Na predstojećem sastanku Mešovite komisije tema će biti “Nadbiskup Stepinac i komunistički progon od 1945. do 1960.”, a zagrebački Jutarnji list iz pera Darka Hudeliste prenosi da bi „izlazna strategija“ ovog dijaloga, prema najnovijem razvoju događaja, mogla da „frustrira ekstremniji deo svoje nacionalistički raspoložene javnosti“. „Naime, koliko je poznato, ništa se bitno, za srpsku stranu, na prethodna četiri sastanka mešovite komisije (poslednji

Izložba "Moje Jadovno" u Ljubljani

VIDEO – Izložba „Moje Jadovno“ otvorena u Ljubljani

U parohijskom domu hrama Svetih Kirila i Metodija u Ljubljani, u subotu 3. juna otvorena je izložba „Moje Jadovno“, u spomen na Srbe i Jevreje stradale u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag 1941. godine. Izložba je projekat Kulturnog centra iz Novog Sada i udruženja „Jadovno 1941.“, koje okuplja potomke i poštovaoce žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno, a priredili su je studenti istorije Predrag Lozo i Dragoslav Ilić i dugogodišnji predsjednik udruženja dr Dušan Bastašić. Ovom prilikom, posjetioci izložbe imali su priliku vidjeti dokumentarni film „Dan sjećanja na Jadovno 1941.-2016.“ te čuti predavanje Dušana Bastašića i pravnika i istoričara iz Ljubljane Nikole Milovančeva na temu: ,,O (ne)kulturi zaborava“. Bastašić je rekao

Komisija o Stepincu 7. i 8. juna u Podgorici

U Podgorici bi u srijedu i četvrtak, 7. i 8. juna, trebalo da bude održan peti sastanak Mješovite katoličko-pravoslavne komisije o liku i djelu kardinala Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata. Prema početnom planu ovo bi trebalo da bude posljednji sastanak komisije. Tema sastanka u Podgorici bi, kako je ranije najavljeno, trebalo da bude „Nadbiskup Stepinac i komunistički progon od 1945. do 1960.“. Sastanci komisije su zatvoreni za medije, a njeni članovi su se obavezali na ćutanje do okončanja dijaloga. Međuvjerska komisija je formirana na inicijativu pape Franje. On je na taj način praktično zaustavio kanonizaciju Stepinca i zatražio da se o tome povede dijalog sa

Kod spomen-kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici danas je služen parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile na drugi dan pravoslavnog praznika Trojica 1943. godine u Srebrenici i sljedećeg dana na Zalazju

Služen parastos žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici i selu Zalazje (VIDEO)

Kod spomen-kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici danas je služen parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile na drugi dan pravoslavnog praznika Trojice 1943. godine u Srebrenici i sljedećeg dana na Zalazju. Okupljeni su prislužili svijeće za pokoj duša nastradalih i položeno je cvijeće kod spomen-ploče koja je postavljena 2015. godine, čime je obilježeno sjećanje na 74 godine od pokolja srpskog stanovništva u Srebrenici i selu Zalazje. Cvijeće su položile delegacije Crvenog krsta Republike Srpske, Boračke organizacije, Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, kao i delegacija Srba članova opštinskog rukovodstva Srebrenice. Svirepi zločin počinili su pripadnici 29. bojne natporučnika Nezavisne Države Hrvatske /NDH/

Miloš Nikolić, čijeg su djeda Jovu ubile ustaše drugog dana pravoslavnog praznika Trojice 1943. godine u Srebrenici zajedno sa još 250 srpskih civila, rekao je da se u komunističkom režimu prikrivala prava istina i precizno definisanje žrtava ovog zločina iako je svima bilo poznato da su jedinice NDH-a monstruozno pobile srpske civile

„U spomen kosturnici su kosti srpskih mučenika, a ne imaginarnih antifašista“

Miloš Nikolić, čijeg su djeda Jovu ubile ustaše drugog dana pravoslavnog praznika Trojice 1943. godine u Srebrenici zajedno sa još 250 srpskih civila, rekao je da se u komunističkom režimu prikrivala prava istina i precizno definisanje žrtava ovog zločina iako je svima bilo poznato da su jedinice NDH-a monstruozno pobile srpske civile. Nikolić je rekao da se ustaški zločin u Srebrenici dogodio 14. juna 1943. godine, odnosno drugi dan Trojčindana, a u obližnjem selu Zalazje 15. juna ili treći dan Trojčindana. On ističe da je poznato da Trojčindan nije uvijek istog datuma, ali da se u Srebrenici „uobičajilo“ da se pomen žrtvama ustaškog zločina obavlja na taj veliki pravoslavni praznik

Kod spomen-kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici danas je služen parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile na drugi dan pravoslavnog praznika Trojica 1943. godine u Srebrenici i sljedećeg dana na Zalazju.

Služen pomen srpskim žrtvama ustaških zločina

Kod spomen-kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici danas je služen parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile na drugi dan pravoslavnog praznika Trojice 1943. godine u Srebrenici i sljedećeg dana na Zalazju. Okupljeni su prislužili svijeće za pokoj duša nastradalih i položeno je cvijeće kod spomen-ploče koja je postavljena 2015. godine, čime je obilježeno sjećanje na 74 godine od pokolja srpskog stanovništva u Srebrenici i selu Zalazje. Cvijeće su položile delegacije Crvenog krsta Republike Srpske, Boračke organizacije, Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, kao i delegacija Srba članova opštinskog rukovodstva Srebrenice. Svirepi zločin počinili su pripadnici 29. bojne natporučnika Nezavisne Države Hrvatske /NDH/

Zloglasni sveštenik Sidonije Šolc vrši obred masovnog katoličenja pravoslavnih Srba. Kozarska Dubica, avgust 1941. godine. Foto: Wikimedia Commons/znaci.net

Jeziva slika: Pravoslavni Srbi stoje u gomili, čekajući na masovno pokatoličenje (FOTO)

Kozarska Dubica, avgust 1941. godine. Pogledajte lica ovih okupljenih ljudi: neki od njih mašu papirnim zastavicama NDH, deci se vidi strah u očima, odrasli samo žele da se ovo što pre završi i da ih ostave na miru i u životu Nikada nećemo znati koliko je tačno Srba pokatoličeno tokom Drugog svetskog rata i terora ustašaiz takozvane Nezavisne Države Hrvatske, ali broj svakako nije mali. Desetine, možda i stotine hiljada. Nećemo nikada znati ni koliko njih se vratilo pravoslavlju nakon rata, posebno što religija generalno tada nije bila baš društveno poželjna. Ono što znamo jeste da Alojzija Stepinca, jednog od glavnih vinovnika pokatoličavanja sada pokušavaju da proglase božanstvom. Naravno, da su Srbi katoličeni po pretnjom oružja vrlo dobro znamo, ali nam

Spomen ploča za više od 250 Srba koje su ubile ustaše drugi i treći dan Trojčindana 1943. godine Foto: SRNA

Danas parastos žrtvama ustaškog zločina

Odavanje počasti za više od 250 Srba koje su ubile ustaše drugi i treći dan Trojčindana 1943. godine i obilježavanje 74 godine od pokolja srpskog stanovništva u Srebrenici i selu Zalazje biće organizovano danas, drugog dana Trojčindana. Predsjednik Boračke organizacije u opštini Srebrenica Gojko Simić rekao je da će u 10.00 časova kod spomen-kosturnice u Srebrenici biti služen parastos i prislužene svijeće za pokoj duša nastradalih. Miloš Nikolić, čijeg su djeda Jovu tada ubile ustaše, kaže da se ustaški zločin u Srebrenici dogodio 14. juna 1943. godine, odnosno drugi dan Trojčindana, a u obližnjem selu Zalazje 15. juna ili treći dan Trojčindana. On ističe da je poznato da Trojčindan nije

Spomenik u Rankovcima

Kalendar genocida NDH u Hercegovini, 3. jun: Napad ustaša na selo Donji Drežanj i zločin u Rankovcima

Zločinačka ordija Franje Sudara je 3. juna namjeravala da u Donjem Drežnju ponovi masakar nad Srbima kakav je prethodnog dana izvršila u Udrežnju. Ali, vijest o pokolju u Udrežnju se već bila raširila jer su koljači to bučno proslavili u nevesinjskom hotelu i kafanama najavljujući novi pokolj u Donjem Drežnju. U mještanima ovog sela proradila je ustanička krv predaka iz starih nevesinjskih buna. Pravilno su procjenili da bez otpora  Srbima nema opstanka u NDH. Dočekali su ustaša paljbom iz 40 pušaka. Otpor su predvodili solunski dobrovoljac i nosilac Karađorđeve zvijezde Tomo Ivković i podoficir Obren Ivković. Prethodno, nejač, stoku i stvari koje su mogli ponjeti skolinili su u brdo. Dočekane kuršumima,

Đakovo: Komemoracija žrtvama holokausta i počast Stjepanu Kolbu

Da se ne ponovi – glavna je poruka s komemoracije za žrtve holokausta, održane u nedjelju na Jevrejskom groblju u Đakovu za žrtve nekadašnjeg sabirnog logora za Jevreje koji je u ovome gradu radio od 1941. do 1942. godine. Kroz logor je prošlo oko 2000 Jevreja, mahom žena i djece iz BiH, a više od 500 ih je tu skončalo. Dobrom dijelu logoraša logor u Đakovu bio je privremena stanica do Jasenovca ili Auschwitza. Zahvaljujući tadašnjem đakovačkom grobaru Stjepanu Kolbu, imena žrtava logora su popisana, kao i drugi podaci poput godine i mjesta rođenja, pa je đakovačko Jevrejsko groblje jedinstveno u Europi po obilježenim grobovima žrtava holokausta. U znak zahvalnosti hrabrom grobaru, lani je Kolbu otkrivena spomen-ploča na Jevrejskom groblju

Danas 76 godina od ustaškog pokolja Srba u selu Korita

U noći između 4. i 5. juna 1941. godine ustaše su u selu Korita, opština Bileća, mučki ubile više od 130 Srba – mještana ovog i okolnih sela, i bacile ih u Korićku jamu. Kosti korićkih mučenika izvađene su 1953. godine kada je, na osnovu 180 pronađenih lobanja, ustanovljeno da je broj žrtava Korićke jame bio znatno veći. Najstarija žrtva tog strašnog zločina bio je osmadesetogodišnji Jevto Svorcan, dok je najmlađa četrnaestogodišnji dječak Kosta Glušac, koji je jedini pružao otpor zlikovcima nad jamom. Među stradalima najviše je bilo članova porodica Svorcan, Bjelica, Starović, Trklja, Šarović, Šakota, Glušac, Rogač, Jakšić, Dumnić, Kovačević, Kurdulija, Kosnić, Milošević, Milović, Nosović i Radan. Zločinci su

O Dnevniku nadbiskupa zagrebačkog dr Alojzija Stepinca

Razgovori predstavnika Rimokatoličke crkve u Hrvata i Srpske pravoslavne crkve o nadbiskupu zagrebačkom i kardinalu dr Alojziju Stepincu, započeti na inicijativu pape Frančeska (i diskretnom kontrolom njegovog specijalnog izaslanika Bernarda Ardura, predsednika vatikanskog Odbora za istorijske nauke), bili su povod brojnim tekstovima u štampanim medijima, pričama u televizijskim programima i na nekoliko tribina u Srbiji. Autori i gosti, čast izuzecima, uglavnom su slabi poznavaoci teme jer su se, sudeći po njihovim namerama, rukovodili maksimom da je važnije oglasiti se u javnosti nego doprineti rasvetljavanju tamne strane pomenutog nadbiskupa. U svim tim prilikama pominjan je dnevnik koji je nadbiskup lično pisao ili je to povremeno i uz blagoslov činio njegov sekretar.

Alojzije Stepinac

Tema zasjedanja Mješovite komisije sudski proces protiv Stepinca

U Podgorici će 7 i 8. juna, biti održano peto zasjedanje Mješovite pravoslavno-katoličke komisije koja razmatra istorijsku ulogu kardinala Alojzija Stepinca, a tema ovog skupa biće odnos poslijeratne komunističke vlasti prema Stepincu i sudski proces koji je protiv njega vođen. Očekuje se da ovaj sastanak bude manje polemičan od prethodna četiri, jer postoji načelna saglasnost da Stepinac nije imao pravedno suđenje i da je proces bio politički i ideološki motivisan, piše današnja „Politika“. Srpsku pravoslavnu crkvu u Podgorici predstavljaće mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji je i domaćin ovog zasjedanja, zatim mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, episkop bački Irinej i episkop slavonski Jovan. Argumente srpske strane iznosiće i ambasador i stalni izaslanik Srbije pri

Korićka jama

Navršava se 76 godina od ustaškog pokolja Srba u selu Korita

U noći između 3. i 4. juna 1941. godine ustaše su u selu Korita, opština Bileća, ubile više od 130 Srba, mještana ovog i okolnih sela, i bacile ih u Korićku jamu. Kosti korićkih mučenika izvađene su 1953. godine, kada je na osnovu 180 pronađenih lobanja ustanovljeno da je broj žrtava Korićke jame bio znatno veći. Najstarija žrtva te strašne noći bio je osmadesetogodišnji Jevto Svorcan, dok je najmlađi bio četrnaestogodišnji dječak Kosta Glušac, koji je jedini pružao otpor zlikovcima nad jamom, podsjećaju iz Srpskog nacionalnog društva „Prebilovci“. Među stradalnima najviše je bilo članova porodica Svorcan, Bjelica, Starović, Trklja, Šarović, Šakota, Glušac, Rogač, Jakšić, Dumnić, Kovačević, Kurdulija, Kosnić, Milošević, Milović,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.