arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Originalan snimak- Ustaše kod Livna bacaju Srbe u jamu krajem jula ili početkom avgusta 1941.(foto:wikipedia.org)

U Hrvatskoj niču novi spomenici ustaškim koljačima

Takozvana „Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori“ podići će spomen-obilježje Juri Francetiću, čuvenom koljaču i saradniku ustaškog vođe Ante Pavelića. Spomenik će, kako je najavljeno na rodnoj kući Francetića, u Otočcu 1. jula a svečano st su pozvani predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Ova „akademija“ postavljanjem spomenika želi da obilježi 105 godina rođenja ustaškog glavešine Jure Francetića, kojeg predstavlja kao „hrvatskoga političara i legendarnog vojskovođu iz Drugog svjetskog rata protiv udruženog italijanskog i srpskog fašizma“. Postavljanje novog spomenika ustaškim koljačima, kako ocijenjuju mediji u Hrvatskoj, samo je potvrda da Plenkovićeva vlada ne želi da se suprotavi ustašizaciji Hrvatske, jer ni do danas nije uklonila spomenik

(Foto Tanjug/S. Radovanović)

„Plenković da ukloni ploču, Pupovac da ne podržava HDZ“

Zagreb — Demokratski savez Srba pozvao hrvatskog premijera da ukloniti spornu spomen ploču HOS-ovcima na kojoj je uklesan ustaški poklič „za dom spremni“ u Jasenovcu. Oni su takođe pozvali SDSS-ovog zastupnik u Saboru i predsednika SNV Milorada Pupovca da uskrati podršku HDZ-u. DSS, naime, smatra da Pupovac ne treba da podržava vladu države koju, kako se navodi, upoređuje s NDH. Kako se navodi u saopštenju DSS, u Jasenovcu i dalje stoji ploča poginulim pripadnicima HOS-a sa ustaškim pozdravom „za dom spremni“, koja je tu postavljena prošlog novembra, a hrvatska vlast ništa nije učinila da ona bude uklonjena. Ta stranka smatra da savremena Hrvatska treba da se odrekne tog ustaškog pozdrava,

Sjednica Pododbora o obilježavanju godišnjice Bitke na Kozari Foto: SRNA

Na Mrakovici 2. jula obilježavanje 75 godina od Bitke na Kozari

Veliki narodni zbor povodom obilježavanja 75 godina od Bitke na Kozari biće održan 2. jula na Mrakovici, najavljeno je danas u Prijedoru nakon sjednice Pododbora Vlade Republike Srpske za obilježavanje značajnih istorijskih događaja. Predsjednik Pododbora Velimir Dunjić rekao je da je herojska borba naroda Kozare tokom Drugog svjetskog rata poznata u svijetu i da će na Kozari i ove godine biti brojne domaće i strane delegacije. – Ono što je ustanovljeno ranijih godina u ovom tradicionalnom obilježavanju kozaračke epopeje jeste da su u organizaciju uključeni odbori Vlade Republike Srpske i Vlade Srbije za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, tako da se, osim zvaničnika Srpske, očekuje i obraćanje zvaničnika Srbije – najavio

Pravoslavna pouka: Slovo o starcu Simeonu Dobrićevskom

Čudesni su i neispitivi putevi Tvoji Gospode! Svaka reč ljudska ima svoju protivreč, jedino se niko i ništa ne može suprotstaviti istinskom, hristočežnjivom životu. Opisujući u jednoj rečenici, tako bi glasio celi život blagočestivog starca Simeona. Ovaj pravi narodni čovek, revnosni monah i sveštenik, rođen je kao Slobodan Biberdžić u Stocu, od oca Petra i majke Borinke rođ. Kašiković. Od mladosti svoje zavoleo je Gospoda. To je uvidela i rodbina i okolina, pa su ga svi od malih nogu zvali „Pop Slobo“. Golgotski put prolazi od mladosti. Na jevađelski Hristov poziv odricanja od sebe, uzimanja Krsta i hođenjem za Njim, odaziva se veoma rano. Retko ko je bio tako smernog

Prijedor: Položeni vijenici na spomenik u Macurama Foto: SRNA

Obilježeno 75 godina od proboja obruča na Kozari

Delegacije grada Prijedora i gradskog odbora SUBNOR-a Prijedor položile su danas vijence na spomenik na Patriji kod Prijedora, mjestu gdje su prije 75 godina partizanski odredi izvršili proboj iz opkoljene Kozare u vrijeme velike neprijateljske ofanzive 1942. godine. Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković je prisutnima na tradicionalnom narodnom zboru rekao da ovim činom sjećanja i narodnog zborovanja današnje generacije izražavaju svoje poštovanje i odaju počast precima, borcima Narodnooslobodilačkog rata /NOR/ čija hrabrost, slobodarski duh i patriotizam i danas izazivaju divljenje. „Epopeja Kozare je poznata širom svijeta i davno je već postala legenda da je ovdje vođena borba golorukog naroda protiv moćne neprijateljske fašističke sile koja je sa tri obruča opkolila Kozaru“,

Jedan memorijal, tri spomena

Radna grupa završila Zakon o Starom sajmištu. Muzej Holokausta i Muzej romskog stradanja neće imati autonomiju Zakon o Starom sajmištu, odnosno Ustanovi spomen-žrtve, kao leks specijalis završen je, a do kraja avgusta bi trebalo da budu usklađeni preostali sitni detalji, posle čega ide u javnu raspravu i dalju zakonsku proceduru. Ovo je, za „Novosti“, potvrdio episkop slavonski Jovan Ćulibrk, predsednik Komisije za Sajmište. Sledeći sastanak Komisije zakazan je za 31. avgust, kada će članovi biti upoznati sa finalnom verzijom. – Zakon je suštinski gotov, ostale su najsitnije nijanse – kaže episkop Jovan za „Novosti“. – Na Sajmištu neće postojati tri muzeja, kao što su pojedina tumačenja, već jedna krovna institucija,

U Pridvorcima kod Trebinja danas je služen parastos za 13 Srba koje su ustaše bacile u Pridvoračku jamu u noći 23. na 24. jun 1941. godine

Trebinje-Pridvoračka jama mjesto svirepog stradanja i opomene

U Pridvorcima kod Trebinja danas je služen parastos za 13 Srba koje su ustaše bacile u Pridvoračku jamu u noći 23. na 24. jun 1941. godine. Sa mjesta stratišta trojica Srba uspjela su da pobjegnu i upozore ostalo stanovništvo. Parastosu su prisustvovali potomci stradalih Srba koji su ukazali na svirepo i stravično stradanje Srba iz Pridvorice i Trebinja prije 76 godina, te istakli da spomen-ploča i kapela kod Pridvoričke jame opominju šta se dogodilo te strašne noći. Najviše ih, kažu, boli nepravda što muslimani potpomognuti ustašama nikada nisu kažnjeni za nedjelo koje su počinili nad svojim komšijama Srbima. Pomenu žrtvama ustaškog zločina na Pridvoračkoj jami prisustvovao je načelnik Odjeljenja za

Foto: Produkcija Terirem

Film o Jasenovcu na festivalu u Moskvi, sniman po Spilbergovoj metodi

Moskovski međunarodni filmski festival, 39. po redu, otvoren je juče, a već danas tamošnja festivalska publika mogla je da isprati i premijernu projekciju srpskog dugometražnog dokumentarnog filma „Zaveštanje“, sačinjenog od svedočanstava onih koji su preživeli genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. „Zaveštanje“, dokumentarno ostvarenje reditelja Ivana Jovića, publici poznatog po igranom ostvarenju „Isceljenje“, sastavljeno je od svedočanstava ljudi koji su preživeli genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u periodu od 1941. do 1945. godine. Stradanje u Jasenovcu deo je porodične tragedije direktorke filma Monje Jović, ali i istorije porodica mnogih njihovih prijatelja i poznanika. Inspirisan ljudima koji mučno nasleđe genocida, počinjenog ne samo u logorima već i na kućnom pragu, nose kroz život, Jović je odlučio da snimi sve preživele svedoke. Snimio

Lovro Kuščević (arhivska fotografija)

Kušić: Za spomen-ploču u Jasenovcu tražimo rešenje po zakonu

Hrvatski ministar uprave Lovro Kuščević, od čijeg resora premijer Andrej Plenković očekuje „dubinsu analizu“ šta treba činiti sa spornom spomen-pločom pripadnicima HOS-a u Jasenovcu, na kojoj je isklesan ustaški pozdrav „Za dom spremni“, nije razjasnio kako će to pitanje biti rešeno, ali je najavio da će se o tome uskoro izjašnjavati najpre vlada, pa Sabor. Lovro Kuščević, koji je u Ministarstvo uprave stigao iz Ministarstva građevine i prostornog uređenja, rekao je novinarima ispred Banskih dvora da to znači da se „ne traži način ni da se ploča ukloni, niti da se ne ukloni, već se traži rešenje koje je u skladu sa zakonskim propisima Hrvatske“. Na pitanje novinara znači li

Đorđo Šuvajlo, „1335 dana“ (2)

Početkom aprila stenju traktori, freze rade i njima je teška ova zemlja crna. Dok još traktor brekće, domaćice su požurile u baštu da što prije naprave gredice za rani zeleniš. Friško isfrezana zemlja željno čeka sjeme luka, salate i ostalog sitnog povrća. U komšiluku kod Zehre i Time upravo je to urađeno i dok su zadovoljno čekale smiraj dana, neopaženo dvorišne kokoške su sav njihov trud bacile u vodu. Veselo, nastojeći da što prije razruše tek napravljene gredice, radosno su se rakolile obavljajući svoj posao, očekujući teškog pijetla na njihovim krilima kao krunu, nagradu, za njihov težak rad. Stojim sam ispred svoje kuće. Iznenada začuh galamu i vrisku koja je

Spomen-ploča u Jasenovcu sa ustaškim pozdravom "Za dom spremni"

Plenković čeka „dubinsku analizu“ o ploči u Jasenovcu

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da je za spomen-ploču pripadnicima HOS-a u Jasenovcu, na kojoj je uklelsan ustaški pozdrav „za dom spremni“, zadužio Ministarstvo uprave da napravi „dubinsku analizu“ jer, kako tvrdi, ta ploča nije ista kao one koje su postavljane istaknutim pripadnicima ustaškog režima. Hrvatska, kaže premijer Plenković, ima problem neujednačene upravne prakse po pitanju korišćenja registrovanih grbova u statutima udruženja HOS-a. „To je tema za koju sam zadužio Ministarstvo uprave da napravi dubinsku analizu. Tu situaciju moramo zakonski urediti i praksu ujednačiti. Ta ploča nije poput onih koje su 2004. postavljene istaknutim pripadnicima ustaškog režima. Ovo je ploča za 11 hrvatskih branitelja koji su poginuli u dobi

Djeca sa Kosova u Gradini

Djeca sa Kosmeta u posjeti Donjoj Gradini (FOTO)

Za najbolje učenike sa Kosova i Metohije, koji borave u Srpskoj u okviru programa „Spojimo djecu Kosova i Metohije i Republike Srpske“, danas je u Spomen-području Donja Gradina organizovan istorijski čas. Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske najavljeno je da će učenici sa Kosmeta posjetiti sutra i Nacionalni park „Kozara“. Posjetu organizuje resorno ministarstvo i Odbor za pomoć Srbima Kosova i Metohije, navodi se u saopštenju. Najbolji učenici sa Kosova i Metohije borave u Republici Srpskoj od 17. do 24. juna zahvaljujući Odboru za pomoć Srbima Kosova i Metohije pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske, predsjednika Vlade Republike Srpske i u saradnji sa brojnim opštinama i osnovnim školama. Izvor: RTRS,

Okrugli sto: „Zaboravljena mesta stradanja: od Jabuke do Jadovnog“

Savez jevrejskih opština Srbije, Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu i Odsjek za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci pokrenuli su projekat o mapiranju mesta stradanja prve faze Holokausta u Srbiji i Hrvatskoj, čiji je naslov Mesta stradanja – prva faza Holokausta u Srbiji i Hrvatskoj (Killing Sites – First Stage of Holocaust in Serbia and Croatia). Rezultati mapiranja će biti javno predstavljeni  na okruglom stolu u subotu 1. jula 2017. u 16 časova u Beogradu u Centru za kulturnu dekontaminaciju, Birčaninova 21. U prvoj fazi Holokausta ubijeno je preko milion evropskih Jevreja, uglavnom u masovnim streljanjima. U Srbiji pod nemačkom okupacijom, tokom jeseni 1941. godine, ubijeni su gotovo svi jevrejski muškarci. Zajedno

"Deoba" partizana na Tjentištu Foto R. M.

„Puklo“ bratstvo i jedinstvo

Godišnjicu bitke na Sutjesci SUBNOR obeležio 10, a SABNOR 17. juna Tjentište – Do 1991. godine godišnjica Bitke na Sutjesci slavila se u jednom danu, 4. jula na Dan borca. Nije se pitalo koje si vere i nacije. Posle okončanja građanskog rata u BiH, više ništa nije kao što je nekad bilo. Puklo je i partizansko bratstvo i jedinstvo, pa na obeležavanje čuvene Bitke za ranjenike u Petoj neprijateljskoj ofanzivi, i ovu 74. godišnjicu sećanja na ratne dane na Tjentištu, partizani i njihovi simpatizeri iz Republike Srpske, došli su 10. juna, a njihovi saborci iz Federacije BiH, u subotu 17. juna. Partizani iz Crne Gore, koji deluju u okviru OBNOR,

Foto: YouTube Screenshot

Lordan Zafranović: Pravio sam filmove za hrvatski narod i sebe lično

Poznati reditelj Lordan Zafranović izjavio je za „Večernje novosti“ da je u Beogradu dogovorio snimanje filma „Deca Kozare“. „U Beogradu sam pogodio vrlo dobar scenario ‘Deca Kozare’, po delu izvanrednog Arsena Diklića“, kaže poznati reditelj Lordan Zafranović. On, u istom intervjuu, kaže da danas imamo pesimističnu sliku sveta koja plaši svakog normalnog čoveka. „Ali sam ja i dalje optimista, jer kad bi odustao od takvog pogleda na sutra ne bi više živeo, mogao bi da odem zauvek. Ja se nadam da ćemo i ovo vreme nekako da preživimo, da ćemo napraviti nešto kvalitetno, što bi trebalo da nas prikazuje kao bića 21. veka, ne samo u idejama, nego i u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.