arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Između Stepinca blaženog i Vukašina jasenovačkog

Proces kanonizacije Alojzija Stepinca, kontroverznog zagrebačkog nadbiskupa iz perioda NDH i potonjeg kardinala, a samim tim i kandidata za samog papu, praktično je započet 3. oktobra 1998. godine kada ga je papa Jovan Pavle  II pred 500.000 vjernika u Mariji Bistrici proglasio blaženim. Tadašnji poglavar Rimokatoličke crkve nije se obazirao na negodovanje vrha Srpske pravoslavne crkve i Stepinca je uzdigao na pijedestal blaženih. Ipak, sve su prilike da će aktuelni rimski biskup papa Franjo uvažiti stavove SPC i neće prihvatiti argumente Kongregacije za kauze svetaca neophodne za konačnu kanonizaciju. Uvažavajući napore predstavnika SPC u zajedničkoj komisije Katoličke crkve i SPC koja je formirana na inicijativu patrijarha srpskog Irineja i uz blagoslov

IMA NADE – HERCEGOVCI NE ODUSTAJU: Pojedinci pomažu organizaciju pokloničkog puta za Prebilovce

Tekst na portalu Slobodna Hercegovina u kome se javnost obavještava da je pokloničko putovanje za Prebilovce iz Beograda i Novog Sada predviđeno za 6. avgust 2017. godine neizvjesno  izazvao je pravu buru među Hercegovcima. Šokirani činjenicom da nakon pet godina Komesarijat za izbegla i raseljena lica konkursom nije podržao ovo pokloničko putovanje javili su se pojedinci koji svojim ličnim prilozima žele da pomognu da se se i ove godine autobusom iz Beograda i Novog Sada putuje u Prebilovce  na dan Svetih Prebilovačkih i donjohercegovačkih mučenika. Primljena je i prva uplata od 200 evra,  tako da postoji nada da se ova tužna priča ipak srećno završi. Ukoliko želite da pomognete organizaciju ovog puta to

Hrvati uvereni da će papa Stepinca proglasiti svecem 2018.

Iako nije bilo napretka u dijalogu sa SPC, Hrvatska biskupska konferencija smatra da će sada, kada je lopta ponovo u dvorištu Vatikana, Sveta stolica doneti odluku u njihovu korist Jednogodišnji rad Mešovite komisije SPC i HBK, koja je razmatrala lik i delo hrvatskog biskupa Alojzija Stepinca, uoči, za vreme i nakon Drugog svetskog rata, rezultirao je samo jednim zaključkom, a to je da su se crkveni velikodostojnici i eksperti saglasili da se ne slažu po pitanju da li on treba da bude proglašen svecem. U zajedničkom saopštenju koje je najpre objavila Hrvatska biskupska konferencija, a potom i SPC, nakon sastanka održanog 12. i 13. juna u Vatikanu, gde je pre

Hteo da pokatoliči sve Srbe: Alojzije Stepinac Foto: commons.wikimedia.org, en.wikipedia.org

Crkve bez dogovora o Stepincu

Završen rad Mešovite komisijE SPC i katolika o kontroverznom kardinalu. Događaji, nastupi, spisi… različito se tumače, navedeno u saopštenju Mešovita komisija Srpske patrijaršije i Hrvatske biskupske konferencije posle šest sesija razgovora o kontroverznom kardinalu Alojziju Stepincu došla je do zaključka da su tumačenja katoličkih Hrvata i pravoslavnih Srba i dalje različita, ali i da postoji saglasnost o mogućnosti budućeg rada na ovu temu. Ovo je navedeno u zajedničkom saopštenju posle poslednjeg susreta članova ovog tela, koje je pod upravom vatikanskog šefa odeljenja za istorijske nauke opata Bernarda Ardure prethodna dva dana zasedalo u Domu svete Marte u Vatikanu. – Došlo se do zaključka da su različiti događaji, nastupi, spisi, ćutanje

Alojzije Stepinac

Stavovi o Stepincu ostali suprostavljeni

Na posljednjem sastanku Mješovite komisije Srpske pravoslavne crkve i Hrvatske biskupske konferencije o ulozi hrvatskog kardinala Alojzija Stepinca uoči, tokom i nakon Drugog svjetskog rata, koji je održan u Rimu, konstatovano je da stavovi dvije strane ostaju suprotstavljeni. U zajedničkom saopštenju predstavnika Srpske pravoslavne crkve i Hrvatske biskupske konferencije navodi se da su se članovi Komisije složili da je njihov rad omogućio bolje razumijevanje perioda između Prvog svjetskog rata i 1960. godine, kada je Stepinac umro. Naglašeno je da se u radu Komisije „mogao osvijetliti život i služba jednog uglednog katoličkog pastira u posebno teškom istorijskom periodu“, prenijela je Radio-televizija Srbije vijest koju je objavila agencija HINA. Članovi Komisije su

U Muzeju Kozare večeras je otvorena izložba pod nazivom "Belezi velikih zločina" koja je realizovana u saradnji sa Muzejom žrtava genocida iz Beograda.

Otvorena izložba „Belezi velikih zločina“

U Muzeju Kozare sinoć je otvorena izložba pod nazivom „Belezi velikih zločina“ koja je realizovana u saradnji sa Muzejom žrtava genocida iz Beograda. Direktor Muzeja Zoran Radonjić izjavio je da izložba spada u onu vrstu projekata gdje postoji dobar spoj egzaktnog, naučnog, dokumentarnog, istorijskog i sa druge strane kreativnog i umjetničkog. „Suština izložbe jeste nastojanje da se istorijske činjenice stradanja jednog naroda naglase i da je oboji emocijom“, izjavio je Radonjić. On je dodao da su film, poezija, književnost, pa i skulptura, u velikoj mjeri zastupljeni kad je riječ o ovim sadržajima, dok se za slikarstvo može reći da se držalo po strani. „Kao likovnjak mogu obrazložiti to da možete

Alojzije Stepinac

Stepincu (još) daleko oreol

Danas poslednji sastanak komisije SPC I Rimokatoličke crkve. Odluka neće biti donesena odmah po završetku dijaloga Odluka o kanonizaciji kontroverznog hrvatskog kardinala iz vremena Drugog svetskog rata neće biti doneta odmah po okončanju dijaloga Mešovite komisije Srpske pravoslavne crkve i Hrvatske biskupske konferencije. Ovoj odluci prethodiće dodatne analize, procene i sučeljavanja argumenata unutar Rimokatoličke crkve. Glavnu reč o tom pitanju doneće katolički poglavar, s tim što ni u Vatikanu nisu saglasni da će to biti baš papa Franja. Da će i poslednji čin Stepinčevog proglašenja za svetitelja biti poseban proces, ukazuje većina poznavalaca rada i načina odlučivanja u Vatikanu. Taj korak, kako se prenosi, u vezi je s papinom tvrdom

Radi ti, dijete, svoj posao: Promovisan roman o jasenovačkom mučeniku Vukašinu

U Kulturnom centru večeras je održana promocija knjige „Radi ti, dijete, svoj posao“, autora Momira Vasiljevića. Vasiljević je istakao da je ovo biografski roman o životu i herojskom postradanju novovjekovnog velikomučenika Vukašina Jasenovačkog, koji je svojom smrću postao simbol stradanja Srba u 20. vijeku. On je dodao da je roman o jasenovačkom mučeniku, čije je kršteno ime Spasoje Mandrapa, a Vukašin samo nadimak, zasnovan je na autentičnim dokumentima i svjedočanstvima, koji su bili i istorijska osnova za crkvenu kanonizaciju ovog Srbina rođenog u Hercegovini, u selu Klepci. „Veći dio života Vukašin je proveo u Sarajevu, odakle su ga sa još 3.000 sarajevskih Srba 1942. godine ustaše poslale u Jasenovac. U

Rade Dragović

KOMENTAR: Vatikan

Gotovo je misterija da li će vatikanskim susretom i ispunjavanjem zacrtanog plana krug razgovora biti definitivno zatvoren Mešovita komisija Srpske patrijaršije i Hrvatske biskupske konferencije sastaće se sutra u Vatikanu, šesti put otkako na predlog pape Franje razmatra istorijsku ulogu kontroverznog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Međutim, ma kakva da je bila papina ideja, punu godinu od početka rada ovog tela više je pitanja nego odgovora. Gotovo je misterija da li će vatikanskim susretom i ispunjavanjem zacrtanog plana krug razgovora biti definitivno zatvoren. To je možda poznato članovima delegacije, ali javnosti svakako nije. Kao što se ne zna ni dosadašnji učinak razgovora, niti argumenti koje su izneli srpski episkopi i istoričari. Od

Pavle Bulut: Bog je htio da preživim ustaške zločine u Prebilovcima!

Iz šume u kojom smo se skrivali nedjeljama bježali smo prema  Hutovu blatu, preko Rijevaca i Mrvića, na pravcu na kojem je kasnila ustaška blokada. Djed i Miho su se odvojili. Djeda su to jutro uhvatili i ubili u Šarića smrekama, zajedno sa Milanom Medićem Prebilovčanin Pavle Bulut (89) u ratu je izgubio deset članova porodice. Imao je manje od 14 godina kada su ustaše upale u njegovo rodno selo i napravile zločin koji je ovo mjesto upisalo u svjetsku istoriju kao najstradalnije selo u Evropi u Drugom svjetskom ratu. Pavelićevi koljači su 6. avgusta 1941. godine ubijali žene i djecu bacajući ih u jamu Golubinku kod Šurmanaca. U Prebilovcima je

Veljko Đurić Mišina

Veljko Đurić Mišina: Čemu služi legenda ispod fotografije

Dobri poznavaoci istorije Jasenovca znaju da je do danas širom sveta objavljeno više od 3.000 naslova na različitim jezicima. U njima je objavljeno bezbroj fotografija sa nepotpunim ili krivim legendama. Nažalost, objavljene su pojedine fotografije nastale u nemačkim konclogorima sa legendama da potiču iz Jasenovca! Stoga, ali i iz mnogih drugih razloga, istorijska nauka mora da doprinese razobličavanju slučajnih i namernih grešaka napravljenih u tekstu legendi Studenti istorije na predavanjima o pomoćnim istorijskim naukama čuli su da profesor pomene fotografiju kao istorijski izvor drugoga reda. Dalja i šira saznanja o toj temi zainteresovani je morao da potraži u malobrojnim tekstovima koje su, uglavnom, napisali istoričari umetnosti. Generacije studenata istorije kojima

Simboli ustaša postaju nacionalna obilježja

Ustaški resentiment i simboli danas su sasvim normalna pojava u Hrvatskoj, uostalom, pred jasenovačkim logorom i dalje stoji tabla za ustaškim pozdravom „Za dom spremni!“, koju hrvatski državni organi nisu smjeli ili nisu htjeli da uklone.  Priredio: Nenad TADIĆ Ustaški pozdrav „Za dom spremni!“ sve manje je kontroverzan za hrvatsko društvo i institucije i sve više je u dnevnoj upotrebi bez ikakvih sankcija. Pjevaču Marku Perkoviću Tompsonu, muzičkoj ikoni desnice i zagovorniku ustaškog sentimenta, zabranjen je koncert bilo gdje van Hrvatske, uključujući i EU, osim u većinskim hrvatskim kantonima u Federaciji BiH. Međutim, na koncertu Tompsona održanom u subotu u Nuštru ponovo se čuo ustaški pozdrav „Za dom spremni!“. Kao

Foto: Produkcija Terirem

Žrtve genocida iz Jasenovca progovorile posle 70 godina — Srbi ne čuju (video)

„Zaveštanje“, dokumentarno ostvarenje Ivana Jovića, koje čine svedočanstava ljudi koji su preživeli genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, posle beogradske i banjalučke projekcije prikazan je u tri grada u Hrvatskoj. Film je imao i prvo festivalsko prikazivanje kao poseban gost Međunarodnog filmskog festivala u Moskvi. Glavni utisak autora po povratku iz Rusije je iznenađenje publike činjenicom da su žrtve genocida progovorile tek sedamdeset godina posle rata. U Rusiji postoji snažan narativ i kultura sećanja na Drugi svetski rat koja je duboko antifašistička i prožima rusko društvo u celini, a objasniti kompleksnost sukoba na našim prostorima čini se kao nemoguća misija, kaže direktorka filma Monja Jović. „Na pitanje gledalaca kako je moguće da se tek sada snima svedočanstvo, a pobedio je antifašizam, odgovorila

Vrhovni sud Narodne republike Hrvatske je 11. oktobra 1946 osudio Alojzija Stepinca na 16 godina zatvora. Presudu je prošle godine poništio sud u Zagrebu. Odluka o rehabilitaciji doneta je nekoliko dana posle prvog sastanka mešovite pravoslavno-katoličke komisije (Fotodokumentacija „Politike”)

SPC će u Vatikanu tražiti nastavak dijaloga o Stepincu

U sredu će biti održan poslednji redovni sastanak Mešovite komisije SPC i Hrvatske biskupske konferencije. – Odluku o eventualnom produžetku rada komisije doneće papa Franjo, na čiju je inicijativu i formirana Tačno godinu dana posle prvog sastanka Mešovite komisije SPC i Hrvatske biskupske konferencije, koja razmatra ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca pre, za vreme i posle Drugog svetskog rata, njeni članovi sastaće se ponovo u Vatikanu, u sredu 12. jula. Upravo je na ovom mestu održano prvo zasedanje Mešovite komisije kada su se članovi komisije sastali sa papom Franjom i dogovorili se o temama o kojima je bilo reči na pet radnih zasedanja. Prvobitno je najavljeno da će dvodnevni sastanak u

Opštinska organizacija SUBNOR-a u Prnjavoru danas je polaganjem cvijeća kod bisti narodnih heroja i ispred spomenika palim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora obilježila Dan oslobođenja opštine u Drugom svjetskom ratu 10. jul

Obilježen Dan oslobođenja opštine u Drugom svjetskom ratu

Opštinska organizacija SUBNOR-a u Prnjavoru danas je polaganjem cvijeća kod bisti narodnih heroja i ispred spomenika palim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora obilježila Dan oslobođenja opštine u Drugom svjetskom ratu, 10. juli. Potpredsjednik SUBNOR-a Rade Radonjić rekao je da su u svim ratovima na ovim prostorima mnogi borci dali živote za slobodu, zbog čega oni koji su imali sreću da prežive imaju obavezu da ih se sjećaju i poštuju. On je istakao da obilježavanju ovog istorijskog datuma za Prnjavor iz godine u godinu prisustvuje sve više građana, ali i da novim generacijama treba ukazati na njegov istorijski značaj. „Nažalost, sa nama danas nema dosta omladine. Trebalo bi u saradnji

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.