arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Pavle Bulut: Bog je htio da preživim ustaške zločine u Prebilovcima!

Iz šume u kojom smo se skrivali nedjeljama bježali smo prema  Hutovu blatu, preko Rijevaca i Mrvića, na pravcu na kojem je kasnila ustaška blokada. Djed i Miho su se odvojili. Djeda su to jutro uhvatili i ubili u Šarića smrekama, zajedno sa Milanom Medićem Prebilovčanin Pavle Bulut (89) u ratu je izgubio deset članova porodice. Imao je manje od 14 godina kada su ustaše upale u njegovo rodno selo i napravile zločin koji je ovo mjesto upisalo u svjetsku istoriju kao najstradalnije selo u Evropi u Drugom svjetskom ratu. Pavelićevi koljači su 6. avgusta 1941. godine ubijali žene i djecu bacajući ih u jamu Golubinku kod Šurmanaca. U Prebilovcima je

Veljko Đurić Mišina

Veljko Đurić Mišina: Čemu služi legenda ispod fotografije

Dobri poznavaoci istorije Jasenovca znaju da je do danas širom sveta objavljeno više od 3.000 naslova na različitim jezicima. U njima je objavljeno bezbroj fotografija sa nepotpunim ili krivim legendama. Nažalost, objavljene su pojedine fotografije nastale u nemačkim konclogorima sa legendama da potiču iz Jasenovca! Stoga, ali i iz mnogih drugih razloga, istorijska nauka mora da doprinese razobličavanju slučajnih i namernih grešaka napravljenih u tekstu legendi Studenti istorije na predavanjima o pomoćnim istorijskim naukama čuli su da profesor pomene fotografiju kao istorijski izvor drugoga reda. Dalja i šira saznanja o toj temi zainteresovani je morao da potraži u malobrojnim tekstovima koje su, uglavnom, napisali istoričari umetnosti. Generacije studenata istorije kojima

Simboli ustaša postaju nacionalna obilježja

Ustaški resentiment i simboli danas su sasvim normalna pojava u Hrvatskoj, uostalom, pred jasenovačkim logorom i dalje stoji tabla za ustaškim pozdravom „Za dom spremni!“, koju hrvatski državni organi nisu smjeli ili nisu htjeli da uklone.  Priredio: Nenad TADIĆ Ustaški pozdrav „Za dom spremni!“ sve manje je kontroverzan za hrvatsko društvo i institucije i sve više je u dnevnoj upotrebi bez ikakvih sankcija. Pjevaču Marku Perkoviću Tompsonu, muzičkoj ikoni desnice i zagovorniku ustaškog sentimenta, zabranjen je koncert bilo gdje van Hrvatske, uključujući i EU, osim u većinskim hrvatskim kantonima u Federaciji BiH. Međutim, na koncertu Tompsona održanom u subotu u Nuštru ponovo se čuo ustaški pozdrav „Za dom spremni!“. Kao

Foto: Produkcija Terirem

Žrtve genocida iz Jasenovca progovorile posle 70 godina — Srbi ne čuju (video)

„Zaveštanje“, dokumentarno ostvarenje Ivana Jovića, koje čine svedočanstava ljudi koji su preživeli genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, posle beogradske i banjalučke projekcije prikazan je u tri grada u Hrvatskoj. Film je imao i prvo festivalsko prikazivanje kao poseban gost Međunarodnog filmskog festivala u Moskvi. Glavni utisak autora po povratku iz Rusije je iznenađenje publike činjenicom da su žrtve genocida progovorile tek sedamdeset godina posle rata. U Rusiji postoji snažan narativ i kultura sećanja na Drugi svetski rat koja je duboko antifašistička i prožima rusko društvo u celini, a objasniti kompleksnost sukoba na našim prostorima čini se kao nemoguća misija, kaže direktorka filma Monja Jović. „Na pitanje gledalaca kako je moguće da se tek sada snima svedočanstvo, a pobedio je antifašizam, odgovorila

Vrhovni sud Narodne republike Hrvatske je 11. oktobra 1946 osudio Alojzija Stepinca na 16 godina zatvora. Presudu je prošle godine poništio sud u Zagrebu. Odluka o rehabilitaciji doneta je nekoliko dana posle prvog sastanka mešovite pravoslavno-katoličke komisije (Fotodokumentacija „Politike”)

SPC će u Vatikanu tražiti nastavak dijaloga o Stepincu

U sredu će biti održan poslednji redovni sastanak Mešovite komisije SPC i Hrvatske biskupske konferencije. – Odluku o eventualnom produžetku rada komisije doneće papa Franjo, na čiju je inicijativu i formirana Tačno godinu dana posle prvog sastanka Mešovite komisije SPC i Hrvatske biskupske konferencije, koja razmatra ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca pre, za vreme i posle Drugog svetskog rata, njeni članovi sastaće se ponovo u Vatikanu, u sredu 12. jula. Upravo je na ovom mestu održano prvo zasedanje Mešovite komisije kada su se članovi komisije sastali sa papom Franjom i dogovorili se o temama o kojima je bilo reči na pet radnih zasedanja. Prvobitno je najavljeno da će dvodnevni sastanak u

Opštinska organizacija SUBNOR-a u Prnjavoru danas je polaganjem cvijeća kod bisti narodnih heroja i ispred spomenika palim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora obilježila Dan oslobođenja opštine u Drugom svjetskom ratu 10. jul

Obilježen Dan oslobođenja opštine u Drugom svjetskom ratu

Opštinska organizacija SUBNOR-a u Prnjavoru danas je polaganjem cvijeća kod bisti narodnih heroja i ispred spomenika palim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora obilježila Dan oslobođenja opštine u Drugom svjetskom ratu, 10. juli. Potpredsjednik SUBNOR-a Rade Radonjić rekao je da su u svim ratovima na ovim prostorima mnogi borci dali živote za slobodu, zbog čega oni koji su imali sreću da prežive imaju obavezu da ih se sjećaju i poštuju. On je istakao da obilježavanju ovog istorijskog datuma za Prnjavor iz godine u godinu prisustvuje sve više građana, ali i da novim generacijama treba ukazati na njegov istorijski značaj. „Nažalost, sa nama danas nema dosta omladine. Trebalo bi u saradnji

Foto Darko Dozet

U Teslinom selu nema više Srba

Rodna kuća genija iz Smiljana danas je memorijalni centar. Rasejani su po svetu ili nisu više živi. Tu je i crkva u kojoj je služio njegov otac Gde je kuća Nikole Tesle? Samo pogledajte desno i videćete je kako svetli od beline, kao da zna da je obasjala svet… Ovim rečima uputio nas je ka rodnoj kući velikana nauke jedan vremešni meštanin Smiljana, ličkog sela u blizini Gospića. Bolji putokaz nam nije trebao da stignemo do Memorijalnog centra „Nikola Tesla“. U samom srcu Like, na kraškoj zaravni okruženoj obroncima Velebita, u podnožju brda Bogdanić, ponosno stoji kuća tipične „dinarske“ arhitekture, u kojoj je, od oca pravoslavnog sveštenika Milutina i majke

stevan-marijan1.jpg

Životna trka Stevana Marijana

Ovaj Šiđanin je uspeo da pobegne sa streljanja na sremskomitrovačkom groblju 30. avgusta 1942. godine Čovek je koji slavi dva rođendana. Stevan Marijan, 73-godišnji penzioner iz Šida, drugi put „rodio“ se 30. avgusta 1942. godine. Tog dana uoči ponoći on je pobegao sa streljanja na Pravoslavnom groblju u Sremskoj Mitrovici. Ispovest Stevana Marijana je potresna: – U avgustu pre 39 godina Šiđani su pričali da predstoji masovno hapšenje Srba. Ja sam se u to vreme krio nekoliko dana. Ipak, ustaše su me uhvatile u mome stanu u noći između 27. i 28. avgusta. U Sresko načelstvo, gde sam zatekao dvadesetak meštana, doveden sam vezan. Odatle su me odveli u šidski

Hram Vaznesenja Gospodnjeg u Suvaji podignut 1878. g. – fotografija 28.5.2012. | Hram Vaznesenja Gospodnjeg u Suvaji podignut 1878. g.- fotografija 28.5.2012.

Suvaja mjesto zločina koje ne smijemo zaboraviti

English Ustaški pokolj, 01. jula 1941. nad stanovništvom sela Donja Suvaja, smještenom između Srba i Donjeg Lapca (današnja Hrvatska), predstavlja najmasovniji ustaški zločin nad stanovništvom kotara Donji Lapac prije ustanka srpskog naroda u borbi za opstanak.[1] O razmjerama ovog zločina, ali i zločina usko vezanih za ovaj događaj, tj. pokolja u mjestima Lički Osredci i Bubanj, govore i podaci o ukupnom broju žrtava. Prema podacima istoričara dr Đure Zatezala iz Karlovca, ustaše su tog dana „ubile i nožem usmrtile 243 srpska civila od kojih 118 djece, 75 žena i 50 muškaraca“[2]  Po nekim drugim izvorima, tj. poimeničnim spiskovima žrtava, u pomenutim selima Suvaja, Osredci i Bubanj, u prva tri dana

miralolicmocevic.jpg

Mira Lolić Močević: Potkozarje pamti…VIDEO

Novi dokumentarni zapis Mire Lolić Močević povodom 75 godina kozaračke epopeje. Potkozarski kraj sa cjelokupnim prostorom Bosanske Krajine četrdesetih godina postao je najstradalniji prostor  na prostoru bivše Jugoslavije.U neviđenom zločinu od ljeta 1941 .do jeseni 1942 .godine ,  na najstravičnije načine stradale su brojne srpske pravoslavne porodice .djeca,žene i starci ubijani,kuće srušene, a desetine hiljada odvedeno u sistem kocnetracionog logora Jasenovac iz koga se nikada nisu vratili.Od sredine juna do 10.jula  1942.g.u zajedničkoj vojnoj akciji njemačkih i ustaških jedinica  izvršen je napad na Potkozarje  sn amjerom da se uništi partizanski pokret nažalost milosti nije bilo za stotinu hiljada Srba. Kozara pamti! Pogledajte video, kliknite na sliku: Izvor: RTRS

Svetozar Crnogorac: Hercegovci, naša je obaveza da obnovimo mučeničko selo Pridvorice!

Opšte je poznato da su ustaše na Božić 1942 godine likvidirali kompletno stanovništvo najpitomijeg gatačkog sela Pridvorice, odnosno najmanje 160 ljudi, žena i djece, i to na najsvirepiji način spaljivanjem u štalama Nikole Dodera i Toma Adžića. Neki su masakrirani u kućama ili u  samom selu. Prethodne večeri, na Badnji dan likvidirali su petnaestero čeljadi u susjednom Mjedeniku. Na Božić uveče u obližnjem Krupcu ustaše su zaklale Perana Hrnjeza i njegove ćerke Milicu i Zorku, ostali su uspeli nekako da pobegnu. Ali 20. januara su ih ponovo stigli i likvidirali  u istom selu Vula i Lazara Slijepčevića kao i njegovu suprugu i tri ćerke. Tako je na najbrutalniji način nestao

Ilustracija: www.lavra.ua

Sjećanje na protu Matiju Stijačića: Trebinjac koga su ustaše ubile u Teslinom Smiljanu

Pošto su 10. aprila 1941. godine nemačke trupe ušle u Zagreb, i dočekane ovacijama oduševljenih građana, predvodnik ustaškog pokreta Slavko Kvaternik proglasio je “uskrsnuće Nezavisne Države Hrvatske“. Odmah se krenulo u realizaciju programa NDH, koji je sačinio Mile Budak, da se Hrvatska očisti od Srba i da se iskoreni Pravoslavna crkva na teritorije NDH. Jedan od prvih Srba koji je uhapšen, dva dana posle proglašenja NDH, 12. aprila 1941. godine, bio je Trebinjac, protojerej Matija Stijačić, paroh u selu Smiljanu, kraj Gospića, rodnom mestu srpskog naučnika Nikole Tesle. Matija Stijačić je rođen 1883. godine u Klobuku, kod Trebinja. Po završetku bogoslovije, svoje službovanje nastavio je u Americi. Iz Amerike se

Dan Prebilovački, 6. avgust 2017. godine: Počelo prijavljivanje za pokloničko putovanje

Srpsko nacionalno društvo Prebilovci vas poziva na 12. pokloničko putovanje autobusom iz Beograda i Novog Sada u Prebilovce za kalendarski praznik Svetih Prebilovačkih i donjohercegovačkih mučenika 6.avgust, koji je dan mučeničkog stradanja 600 žena, djevojaka i djece iz Prebilovaca u Šurmanačkoj jami kod Međugorja 1941. Polazak autobusa iz Bg i NS 5.8. u predvečernjim časovima, dolazak u Prebilovce 6.8. u ranim jutarnjim časovima, prisustvo Svetoj liturgiji u Hramu Vaskrsenja, ručak… Povratak iz Prebilovaca istog dana u popodnevnim časovima, posjeta manastiru Žitomislić. Dolazak u Bg i NS 7.8. u ranim jutarnjim časovima. (kasnije ćemo objaviti precizne satnice i lokacije polaska autobusa).  Prijave za putovanje- uplatom 1000,00 dinara na račun SND Prebilovci,

Načalenik opštine Kotor Varoš Zdenko Sakan polaže vijenac na spomen-kosturnicu

Obilježen Dan borca

Polaganjem vijenaca kod spomen-kosturnice poginulim borcima Narodnooslobodilačkog rata /NOR/ u Kotor Varošu je danas obilježen 4. juli – Dan borca, praznik ustanka naroda i narodnosti Jugoslavije protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. Vijence su položile delegacije opštinske organizacije SUBNOR-a opštine Kotor Varoš i opštinskog odbora Socijalističke partije. Nakon odavanja pošte poginulim borcima NOR-a predsjednik opštinske organizacije SUBNOR-a Jovo Trnjak istakao je da imena na spomen-kosturnici govore o hrabrosti i odlučnoj borbi naroda toga vremena. „Pobijedili smo fašizam i ustaštvo, ali ih nismo iskorijenili, jer u pojedinim zemljama bivše Jugoslavije oni i dalje postoje“, rekao je Trnjak. On je dodao da je neophodno urediti spomen-kosturnicu, jer joj prijeti urušavanje. Načelnik opštine

Selo Gornje Hrasno u opštini Neum Foto: RTRS

„Sve dok i jedno dijete stoji u crkvi, njihova duša nije ubijena“ (VIDEO)

Posmrtni ostaci mještana iz sela Gornje Hrasno u opštini Neum, koje su ustaše na Vidovdan 1941. godine bacile u jamu Gavranicu, sahranjene su danas pored seoske crkve. U ovom selu na svirep način ubijeno je više od 60 mještana – muškaraca, žena i djece. Posmrtni ostaci Srba iz Gornjeg Hrasna od Vidovdana 1941.godine pa do danas više puta su vađene, minirane, pa ponovo sahranjivane. Izvađene iz jame Gavranica, 70-tih godina položene su u spomen-kosturnicu u ovom selu, koje je, u novom zločinu 1992. godine, minirano. Danas, kada su konačno položene u spomen kosturnicu pored seoske crkve, potomci vjeruju da će kosti njihovih predaka konačno pronaći mir. Vidovdana 41. godine, kada

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.