arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Razbijena spomen-ploča u Hercegovini Foto: RTRS

Spomenici žrtvama ustaških zločina u Hercegovini stalno na meti vandala

Spomenici žrtvama ustaških zločina u Hercegovini stalno su na meti vandala i pljačkaša. Samo u posljednja četiri mjeseca u nekoliko navrata su oštećene spomen-kapele na stratištima Ržani do i Pandurica, a polomljena je i spomen-ploča u mjestu Kotezi. Ni 77 godina od užasnog stradanja, žrtve hercegovačkih jama nemaju mira. Sa spomen-kapele na jami Ržani Do, u koju je živo bačeno nekoliko stotina Srba iz Popovog polja, vandali su skinuli i odnijeli dijelove bakrenog krova. Isto se dogodilo na još jednom masovnom stratištu, obližnjoj jami Pandurica. Vlado Setenčić, predsjednik Udruženja „Ržani Do, Veličani, Popovo polje“ ističe da su vandalizam odmah prijavili policiji, međutim,kako kaže, uskoro se ponovilo isto, ali povratne informacije od policije za sada nemaju. Potomci žrtava

PONORI ZLA: Strip u kome je opisana burna istorija Hercegovine

Srpska istorija 1941–1945. najpre bi se mogla opisati, po oceni Žarka Vidovića, kao „logoraška istorija“ i to je srpski narod, tada nastanjen na području Nezavisne države Hrvatske, ponajpre osetio. Jasenovac je za sva vremena postao simbol svih užasa koje su Srbe pogodili kroz genocid u Baniji i na Kordunu, kroz pokolje u Lici i Slavoniji, kroz masovna bacanja srpske nejači pod nož na Drini, ili u jame u Hercegovini. Srpski narod u isto vreme, posebno u matici, pogodile su i deobe iz građanskog rata – i one su, prvenstveno kroz podele na „četnike“ i „partizane“ ostale trajne. Ti događaji nisu opteretili samo prošlost, već su se odrazili i na budućnost

Zaključci sa sastanka Hercegovaca u Srbiji i Eparhije ZHIP: Sačuvajmo srpsko ime i zemlju u dolini Neretve

U Beogradu je 8. februara 2018. godine održan sastanak predstavnika hercegovačkih udruženja u Srbiji sa delegacijom Eparhije ZHIP. Portal Slobodna Hercegovina objavljuje zaključke sa tog sastanka. Zaključci povodom održanog sastanka Koordinacionog odbora hercegovačkih udruženja u Srbiji i zamenika Episkopa ZHiP protojereja stavrofora Radivoja Krulja, sa nadležnim sveštenicima održanog 08.02. 2018. u Beogradu sa sledećim dnevnim redom: 1. Srbi u Hercegovačko – Neretvljanskom i Zapadno – Hercegovačkom kantonu FBIH – stanje, položaj, potrebe, problemi u zaštiti njihovih prava, imovine, očuvanja identiteta, zaštita srpskih kulturno – istorijskih dobara, potreba podrške i pomoći itd. 2. Trajno i dostojno obeležavanje memorijala Prebilovci i drugih stratišta i jama, gde je stradao Srpski narod 3. Obilježavanje

Sutjeska - odron Foto: RTRS

Tjentište: Ugrožena partizanska Spomen- kosturnica

Spomenik Bitke na Sutjesci nije ugrožen klizištem, ali jeste partizanska Spomen-kosturnica, pokazali su prvi nalazi ispitivanja tla koje su obavili stručnjaci Instituta za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i „Hidroelektrana na Trebišnjici“. Tlo se smirilo i spomenik je na sigurnom, ali još se ne može govoriti kada će tačno početi sanacija klizišta i koliko bi vremena mogla trajati. Biće potrebno ukloniti ogromnu količinu odronjene zemlje, a onda sve vratiti u prvobitno stanje. Prije toga potrebno je pronaći izgubljenu projektnu dokumenatciju spomen-kompleksa, koja bi mnogo olakšala taj posao. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

Uglješa Danilović o odmazdi hercegovačkih ustanika nad muslimanima

Uglješa Danilović, od septembra do decembra 1941. godine bio je u Hercegovini, gdje je radio na reorganizovanju ustaničke vojske i stvaranju partizanskih odreda. Od septembra 1941. godine, bio je komandant štaba NOP odreda u Hercegovini. U svom izvještaju o početku ustanka u Hercegovini i stanju na terenu, između ostaloga, pisao je i o razlozima odmazde ustanika nad hercegovačkim muslimanima. Danilović navodi dva faktora od uticaja na tok događaja: „Prvo, to su ljudi koji su ili sami preživjeli jame ili im je cjelokupna porodica poklana. Ovi su bili najaktivniji u klanju i oni su prvi pokolj na Dabru i izvršili. Drugi faktor bio je taj što su ovo granični krajevi gdje

76 godina od krvavog Božića u Pridvorici: Prvo nalaganje badnjaka i parastos žrtvama ustaških zločinaca (VIDEO)

Na Badnji dan 2018. godine po prvi put nakon 76 godina nalagani su badnjaci u mučeničkom selu Pridvorici u Borču. Tom prilikom je služen parastos mještanima Pridvorice koji su stradali na Božić 1942. godine. Parastos i nalaganje badnjaka služio je sveštenik Velimir Kovač uz prisustvo velikog broja vjernika koji nisu žalili truda da kroz snjegovitu Zelengoru dođu na ovo sveto mjesto. Izvor: Slobodna Hercegovina Vezane vijesti: Božić u Pridvorici 1942. 26.07.2009 GACKO – Istorijski čas za sjećanje na pokolj u Pridvorici

Nepoznata lica polomila su spomen-ploču u selu Kotezi u Popovom polju koja je posvećena žrtvama ustaškog terora.

Polomljena ploča koja je podsjećala na ubijene Srbe

Nepoznata lica polomila su spomen-ploču u selu Kotezi u Popovom polju koja je posvećena žrtvama ustaškog terora, javlja dopisnik Srne. Prije tri mjeseca ploča je prvi put oštećena. Spomen-ploča podsjećala je na ubijene mještane Popovog polja, Bobana i Ljubinja, koje su ustaše na prevaru pohvatale u svojim kućama ili u polju dok su obrađivali zemlju, zatvorili u seosku školu, a zatim vezane žicom, nakon udaraca maljem u glavu, bacili u jamu Ržani Do. Kosti mučenika iz jame Ržani Do su izvađene pred sam početak odbrambeno-otadžbinskog rata i pohranjene u kriptu hrama u selu Veličani. Izvor: SRNA Vezane vijesti: Uznemireni potomci žrtava zločinačke NDH: Oštećena spomen-ploča u Kotezima (FOTO) Sjećamo se

Dvije knjige o stradanju mostarskih Srba

Zahvaljujući mostarskoj porodici Peško, ovih dana iz štampe su izašle dvije knjige „Stradanja mostarskih Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945“ Milana Gulića i „Dva krsta i jedna krv“ Vladimira Kecmanovića koje su do sada sabrale najtemeljitiji pregled stradanja Srba Mostara. Na sajtu Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske navodi se da se Gulić kroz jednu ozbiljnu istorijsku studiju, a Kecmanović kroz istoriografski esej, savršeno dopunjuju i čine jedan sveobuhvatan prikaz mučeničkog stradanja mostarskih Srba. Milan Gulić diplomirao je 2008. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Odjeljenje za istoriju, a doktorirao je 2012. godine na Univerzitetu u Beogradu. Objavio je više radova u naučnim časopisima i tematskim zbornicima. Radi u Institutu za savremenu

Kosa Nikolić: Tragom đedove patnje nastao je „Krvavi kamen hercegovački“

Kosa Nikolić, mlada autorka serijala „Krvavi kamen hercegovački“ koja se emituje na Herceg TV, a čije sve nastavke ćete imati priliku da nađete i na ovom mjestu, piše za Slobodnu Hercegovinu o  sudbini svoga djeda Đorđa koji je proživio patnje mnogih Hercegovaca. Partizani su ga rastavili od brata Obrena, a bol za najmijilijim prećutkivan je decenijama… Zovem se Kosa Nikolić, rođena sam, odrasla i vaspitana u kući mog đeda Đorđa Nikolića. Sa sestrom i bratom rasla sam, što ono kod nas kažu, normalno. Odrasli smo sa majkom, tatom, tetkom, babom i djedom, kod nas , što bi rekli, uvijek puna kuća. Imali smo svakog septembra nove patike za školu (sestra je doduše

Strip roman Foto: RTRS

Strip roman „Ponori zla“ o stradanjima u Hercegovini

Uskoro bi iz štampe trebalo da izađe strip roman „Ponori zla“, autora Jovana Bratića iz Nevesinja. Strip je, poručuje Bratić, svojevrstan dug prema hrabrim precima,čija su junačka djela, zbog spleta istorijskih dešavanja, ostala u zapećku. Strip album ima 205 stranica i oko 1.050 kadrova. Nastajao je dvije godine, a pojaviće se u izdanju Strip udruženja Deveta dimenzija. Ova istorijska strip drama tematski vodi u vrijeme Drugog svjetskog rata na prostore Istočne Hercegovine koja je doživjela nezapamćeno stradanje i zločine od strane okupacionih sila. Dramatična priča o ljudima ovog kraja koji su upleteni u mrežu nacionalnih i ideoloških podjela i užasnih stradanja. O strašnim zločinima, do tada nezapamćenim u Evropi, tzv.

Antin pčelinjak na nezakonito otetom zemljištu Prebilovčana

SND Prebilovci otkriva: Ante Krešić sudu u Čapljini tužio mučenike sa fresaka iz Hrama Vaskresenja u Prebilovcima

Prebilovci imaju prostran atar sa zemljištem koje pripada prebilovačkim porodicama od predturskog vremena.  Na njemu  je do 1941, živjelo, bilo sito i odjeveno preko 120 porodica sa preko 1.000 čeljadi. Danas je skoro prazan.  Ima svega oko 55 stanovnika. Nije to samo prostran već i veoma vrijedan,  lijep i atraktivan teren,  okružen poljima  u dolinama rijeka i sa jezerima. U srcu su mu kamena brda i površi sa dolovima i 7 naselja koja čine selo Prebilovce. Sve to bogatstvo je pored ili veoma blizu centralne magistralne žile  BiH, koja, Sarajevo spaja Posavinu sa morem koje je 20-30 km od sela. Drugima je prebilovački atar vijekovna želja i mora. Poslije genocida,

Spisak 1.603 porodice iz 1948. godine: Kolonisti u Novoj Gajdobri

Spisak kolonizovanih porodica u Novoj Gajdobri (po popisu iz 1948.) Tokom četvorogodišnjeg rata od 6. aprila 1941. do 27. maja 1945. godine, Jugoslavija je pretrpela ogromna materijalna razaranja. Rat je odneo puno žrtava, došlo je do značajnih političkih promena u korist Komunističke partije Jugoslavije, a odlaskom prevashodno nemačke nacionalne manjime sa prostora današnje Vojvodine tokom 1944. i 1945. godine osetio se značajan manjak poljoprivredne radne snage. U sklopu plana vezanog za obnovu zemlje 23. avgusta 1945. godine, donet je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji. Na području današnje AP Vojvodine nalazilo se ukupno 40 % zemljišnog fonda ili 668.412 hektara zemlje. Ova oblast proglašena je područjem tzv. savezne kolonizacije, tj.

Uznemireni potomci žrtava zločinačke NDH: Oštećena spomen-ploča u Kotezima (FOTO)

Ploča koju je Grad Trebinje postavio na 75-godišnjicu stradanja Srba iz Popovog polja, a koja podsjeća na strašne ustaške zločine koji su se desili 24 i 25. juna 1941. godine jedva je godinu dana izdržala netaknuta. Riječ je o spomen ploči koja je  opominjala na strašan zločin u kome su pripadnici lokalnih ustaških formacija genocidne Nezavisne države Hrvatske na prevaru doveli, zvjerski mučili i žive u jamu Jagodnjaču-Ržani do bacili 47 Srba iz Popovog polja i okoline. Uznemireni potomci žrtava poslali su našoj redakciji fotografije na kojim se jasno vidi da je spomen ploča oštećena na više mjesta, a pravo je čudo da je ostala na zidu. ŽRTVE JAME JAGODNjAČA Ustaše su

Ostaci crkve u Ljubuškom

Milenko Jahura otkriva: Starac Vaso Vitković iz Ljubuškog prvi starac Vukašin!

17. jula odvedena je i druga partija Srba u kojoj su bili: Risto Malešević, Jovo Jelić i Ljubica Jelić, svi iz Ljubuškog i Vasilije Vitković, star 95 godina, Risto Vitković, oba iz Ljubuškog. Oni su ubijeni u šumi Gaj, prema Vitaljini, tri kilometra južno od Ljubuškog. Ove su žrtve ustaše naročito teško patili, koljući ih noževima, a priča se da su starcu Vasiliju Vitkoviću govorili: „Viči živio poglavnik , dok su mu rezali nožem bradu i kožu sa lica. Starac je nato odgovorio: „Radi sinko svoj posao“* Ovim tekstom želim da doprinesem rasvetljavanju okolnosti jednog kod nas često pominjanog događaja – mučenja Svetog starca Vukašina u logoru Jasenovac od strane ustaškog

Sjećanje na ustaške žrtve: Služen parastos u Ljubljenici

U nedjelju 27.8.2017. u selu Ljubljenici, opština Berkovići, o. Aleksandar Gajić, paroh dabarski i stolački služio je parastos srpskim žrtvama genocida  iz toga ugašenog sela, iz porodica Gelo i Vukosav. koje su komšije Hrvati i muslimani žive spalili u jednoj pojati. Spaljivanje su preživjele Spasenija Gelo sa teškim opekotinama kojima je podlegla i djevojčica Slavojka Vukosav, kasnije udata Dulać, koja je umrla prošle godine u Novom Sadu. Žene i djeca su živi zapaljeni u jednoj štali u Ljubljenici, 28. avgusta 1941.  na pravoslavni praznik Velika Gospojina. Ljubljenica je malo selo u istorijskoj župi Dubrave, u Donjoj Hercegovini. Do 1992. bila je u sastavu opštine Stolac, a sada pripada Berkovićima, Republika

NAJNOVIJE VIJESTI

Fritz

No sudbina je promijenila tijek ovih događaja. Otputovala sam, doduše, u Pariz,

Matura

Čak i najboljim đacima škola je uvijek pomalo “teret”, pogotovo ambicioznijima u

Mladost

Sve u svemu, imale smo sretno djetinjstvo, okružene ljubavlju i brigom, a

Predgovor

Prije nekoliko godina boravila sam u Americi i tamo upoznala jednu bibliotekarku

Prilozi uz knjigu

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja

Internet

Mišljenja iznesena na internet stranicama koje slijede su privatna mišljenja njihovih autora

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.