Ratni ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Ivan Vekić priznao je u Osijeku na suđenju Vladimiru Milankoviću i Dragi Bošnjaku, optuženim za ubistva i progon srpskih civila u Sisku, da su vlasti likvidirale civile i da su zato imale dobre razloge(?!). Kako je „pojasnio“, rat se ne može dobiti a da se ne usmrti neprijatelj.        Ivan Vekić je istakao da su ratne vlasti Hrvatske „imale veliki problem, a to je da prepoznaju ko su tzv. civili među neprijateljima“.   „Je li civil onaj ko se tako oblači, a ima skrivene namere i neprijateljski je nastrojen“ – rekao je Vekić, ne objašnjavajući na osnovu čega se moglo prepoznati da neki srpski civil ima „neprijateljske

Među leševima ekshumiranim u zadnjih jedanaest godina iz masovnih, zajedničkih i pojedinačnih grobnica, na Zavodu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, identificirano je još 17 posmrtnih ostataka lica srpske nacionalnosti, stradalih na području Like, Dalmacije, Korduna, Banije, Zapadne i Istočne Slavonije u vremenu od 1991. do 1995. godine. Među identificiranima su: Vladimir Dušana Drobac (1952) iz Kruševca;Nikola Teodora Krajnović (1927) iz Kipa, Daruvar; Sara Trivuna Kričković(1921) iz Čitluka, Gospić; Milka Milana Basara (1921) iz Gornje Brusovače, Vojnić; Mijo Ilije Danojević (1937) iz Kipa, Daruvar; Petar Steve Poluga(1933) iz Daruvarskih Batinjana, Daruvar; Nikola Pavla Ljubotina (1911) iz Ratkovca, Okučani; Anka Milana Ninković (1915) iz Medara, Okučani; ŽeljkoNikole Laloš (1969) iz Kosovca, Okučani; Vukašin Petara Božičić (1935) iz Paklenice, Okučani; Vlado Rade Kovačević (1947) iz Borovca, Okučani;Desanka Čede Vukotić (1925) iz Beograda; Petar Pavla Vukotić (1919) iz Beograda; Mladen Milutina Vučić (1968) iz Rajića, Okučani; Boško ĐureMilinković (1940) iz Paklenice, Okučani; Rajko Laze Trivunčić (1947) iz Jasenovca, Okučani i Vesna Mire Čuković (1977) iz Banja Luke. Među identificiranima su i posmrtni ostaci 18-godišnje

Uz pesmu ”Tamo daleko” na Dedinju u ulici ”Milana Tepića” srpska vojska, porodica i prijatelji stradalog heroja, pripadnici ratnih udruženja i predstavnici Srpskog sabora Zavetnici položili su venac na spomen ploču i zapalili sveće za pokoj duše i večnu slavu majora Milana Tepića, koji je u Bjelovaru 1991. godine, poput vojvode Stevana Sinđelića, žrtvovao svoj život na braniku otadžbine. Jula meseca 1991. major Tepić se našao u centralnom skladištu borbenih sredstava u selu Bedeniku u blizini Bjelovara. Pripadnici hrvatskog Zbora narodne garde (Zenge) su pripadnike Jugoslovenske narodne armije, koji su se nalazili na odsluženju vojnog roka u kasarni „Božidar Adžija“ u Bjelovaru, držali u okruženju. U kasarni se nalazila 265.

Sud BiH izrekao je prvostepenu presudu kojom je Zurahid Mujčinović osuđen na osam godina zatvora za nečovječno postupanje prema srpskim civilima u Srebreniku 1992. godine, dok je Sulejman Hrustić oslobođen optužbi za učešće u ovom zločinu. Mujčinović, bivši pripadnik Lovačke čete Armije BiH u Srebreniku, proglašen je krivim da je učestvovao u zlostavljanju srpskih civila nezakonito zatočenih u prostorijama Omladinskog doma u Rapatnici, opština Srebrenik, u junu i julu 1992. godine, saopšteno je iz Birna. U presudi je navedeno da je Mujčinović u više navrata – zajedno sa drugim osobama – tukao Peru Đukića rukama i nogama, pržio ga lemilicom, priključivao mu kabl sa strujom na uši, te sipao so

Županijski sud u Zagrebu nepravosnažno je osudio bivšeg komandanta logora Kerestinec Stjepana Klarića i četvoricu njemu potčinjenih čuvara na ukupno osam i po godina zatvora zbog mučenja 34 srpska civila i pripadnika JNA od kraja 1991. do maja 1992. godine. Zbog ratnog zločina nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima Klarić je osuđen na tri i po godine, Viktor Ivančin na dvije, a Dražen Pavlović, Željko Živec i Goran Štrukelj na po godinu dana zatvora.  Sudija je rekao da je sud vjerovao svjedocima koji su opisivali kako su mučeni strujom, zlostavljani i maltretirani. „Nema nikakve dileme ni da su pojedini zarobljenici seksualno zlostavljani, te da su neke zatvorenice bile silovane. Nesumnjivo

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić ocijenio je danas na žalbenoj raspravi u Haškom tribunalu da postupak protiv njega nije bio objektivan i nepristrasan i da je njegov slučaj jedinstven u svijetu. Odbrana je na današnjoj žalbenoj raspravi zatražila da prvostepena presuda Perišiću od 27 godina zatvora bude poništena, dok je tužilaštvo ocijenilo da je ta kazna primjerena i da Apelaciono vijeće treba da odbaci sve žalbene osnove. „Ne mogu da razumem odluku većine sudskog veća“, rekao je Perišić i postavio pitanje „kako nešto može biti utvrđeno bez razumne sumnje ako predsedavajući sudija u to sumnja“. On je izrazio nadu da će mu, „uprkos svemu negativnom što mu se

Slavko Ivanić svjedočio je na zagrebačkom Županijskom sudu u nastavku suđenja Tomislavu Merčepu, optuženom za ratni zločin počinjen 1991. na području Pakraca, Zagreba i Kutine.   – Vasilije i Milorad Miletić bili su moji susjedi i nevini su stradali. Odvedeni su 1. studenog 1991., a u početku se nisam zbog toga brinuo, jer sam mislio da su otišli s vojskom kako bi im bili vodiči. To sam pomislio jer mi je Jula Miletić, kada sam je vozio u Pakračku Poljanu da se raspita za supruga i sina, ispričala kako su joj ljudi koji su ih odveli kazali da o tome ne smije ništa tri dana pričati – kazao je Slavko Ivanić svjedočeći na

BEOGRAD, 29. SEPTEMBRA /SRNA/ – Danas se navršava 21 godina od stradanja vojnika JNA u kasarni u Bjelovaru, u Hrvatskoj, kada je hrvatska vojska, nakon što su im se predali pripadnici JNA, strijeljala komandanta kasarne i dvojicu njegovih pomoćnika, a četiri dana kasnije još šestoricu pripadnika JNA.Za ovaj zločin nema osuđujućih presuda, a istraga je još u toku. „Trojicu razoružanih oficira hicima u glavu iz pištolja ubio je predsjednik Kriznog štaba Bjelovara Jure Šimić, ali Haško tužilaštvo nikada nije otvorilo istragu protiv njega, iako je porodica jednog od ubijenih oficira to zatražila još u julu 1998. godine“, saopšteno je iz Informaciono-dokumentacionog centra „Veritas“. Sud u Bjelovaru je 2006. godine pokrenuo

BANjALUKA, /SRNA/ – Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Branislav Dukić potvrdio je Srni da su sudovi u Federaciji BiH već donijeli nekoliko presuda u korist srpskih logoraša koji su boravili u logorima koje je registrovao Međunarodni komitet Crvenog krsta /MKCK/.   Dukić je podsjetio da je Savez logoraša ranije podnio tužbu protiv Federacije BiH za 536 logora u Federaciji BiH kroz koje je u ratu prošlo oko 50.000 Srba, od čega ih je bilo samo 126 u tzv. multietničkom Sarajevu. Komentarišući presude prema kojima bi Vlada Republike Srpske trebalo da isplati odštetu za stanovnike Sarajeva koji su tokom rata izgubili najbliže članove porodice, Dukić je rekao da su takve presude

Stravični  detalji mučenja zatvorenika u Kerestincu devedesetih godina prošlog veka mogli su se u ponedeljak ujutro čuti na suđenju bivšem zapovedniku tog zatvora Stjepanu Klariću i četvorici čuvara. Žrtve mučenja, žene koje su bile zatočene u Kerestincu, kazale su da su ih čuvari stalno silovali, tukli i zlostavljali. Siščanka Rajka Majkić dovedena je u Kerestinec zajedno sa suprugom i potvrdila je na sudu da je dvadesetak puta bila silovana. Sve je naređivao čovek koga su zvali Doktor, iako sa medicinom nije imao veze. Reč je o niskom čoveku sa naočarima, koji je bio u vojnoj uniformi i davao naređenja o mučenju zatvorenika. Sve se odvijalo u crnoj sobi, gde su

BIJELjINA, 22. SEPTEMBRA /SRNA/ – Na centralnom spomeniku u Hasama, kod Bijeljine, danas je služen parastos za 19 boraca i civila poginulih u odbrambeno–otadžbinskom ratu.   Paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca, predstavnici političkog života Bijeljine, članovi porodica poginulih, rodbina i saborci, odali su počast za 15 palih boraca i četiri civilne žrtve otadžbinskog rata, čija su imena uklesana na spomen-obilježju. Predsjednik Mjesne Boračke organizacije Hase Đorđo Stevanović rekao je Srni da je spomenik palim borcima i žrtvama rata postavljen 2010. godine i da se svake godine, 22. septembra, odaje pomen ovim borcima. „Na taj način želimo da se odužimo borcima koji su živote dali za domovinu i da poručimo da ih ne smijemo nikada zaboraviti“, rekao je Stevanović.

OSIJEK,/SRNA/ – Vjera Solar, majka Ljubice Solar koju je 1991. godine ubio hrvatski policajac, posvjedočila je na jučerašnjem suđenju za ratni zločin nad srpskim civilima u Sisku da je tadašnji zamjenik načelnika policijske uprave Vladimir Milanković pokazivao fotografije njene mrtve kćerke, ali ništa nije rekao o ubistvu. Milankoviću, koji je i bivši šef Specijalne policije u Sisku, i komandiru policijske jedinice „Vukovi“ Dragi Bošnjaku sudi se pred Županijskim sudom u Osijeku zbog hapšenja i ubistva srpskih civila 1991. i 1992. godine. „Bio je bahat. Oni su tada vedrili i oblačili. Donio mi je slike moje mrtve kćeri, a ja sam bila psihički dotučena da ih nisam mogla ni pogledati. Po

Na mjesnom groblju u Kukavicama kod Kotor-Varoša juče je služen parastos za 16 Srba iz Serdara, koje su 17. septembra 1992. godine ubili, a potom masakrirali pripadnici hrvatsko-muslimanskih snaga. Najmlađa žrtva zločina u Serdarima imala je četiri godine, a najstarija 60 godina. Predsjednik kotorvaroške Boračke organizacije Gosto Trivunović izjavio je da je zločin u Serdarima jedan od najsvirepijih u prethodnom ratu. „Za zločin u Serdarima optužnice su podignute tek nedavno, i to samo protiv četiri osobe, bez obzira što se znaju imena svih izvršilaca i nalogodavaca tog zločina“, rekao je Trivunović. U napadu muslimansko-hrvatskih snaga na Serdare u zoru 17. septembra 1992. godine ubijeni su Branko /60/, Bosiljka /53/, Jelenko

Širom Republike Srpske juče i danas  na nivou lokalnih zajednica obilježava sa dan  sjećanja na poginule i nestale u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Centralani događaji komemoracije u organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske najvaljeni su za danas u Banjoj Luci.    Organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila opštine Prijedor obilježila je Dan poginulih i nestalih u odbrambeno-otadžbinskom ratu.Predsjednik ove organizacije Zdravka Karlica rekla je da su ove godine kod centralnog spomen-obilježja u Prijedoru „Za krst časni“ upaljene svijeće u obliku broja 20 i u bojama srpske zastave. „Prošlo je 20 godina od početka rata, a 16 godina obilježavamo ovaj datum u svim opštinama Republike Srpske“, rekla