DANAS 21 GODINA OD STRADANjA VOJNIKA U BJELOVARU

Datum objave: subota, 29 septembra, 2012
Objavljeno u Ostalo
Veličina slova: A- A+

redenik.jpgBEOGRAD, 29. SEPTEMBRA /SRNA/ – Danas se navršava 21 godina od stradanja vojnika JNA u kasarni u Bjelovaru, u Hrvatskoj, kada je hrvatska vojska, nakon što su im se predali pripadnici JNA, strijeljala komandanta kasarne i dvojicu njegovih pomoćnika, a četiri dana kasnije još šestoricu pripadnika JNA.Za ovaj zločin nema osuđujućih presuda, a istraga je još u toku.

“Trojicu razoružanih oficira hicima u glavu iz pištolja ubio je predsjednik Kriznog štaba Bjelovara Jure Šimić, ali Haško tužilaštvo nikada nije otvorilo istragu protiv njega, iako je porodica jednog od ubijenih oficira to zatražila još u julu 1998. godine”, saopšteno je iz Informaciono-dokumentacionog centra “Veritas”.

Sud u Bjelovaru je 2006. godine pokrenuo istragu protiv Jure Šimića, nakon što je državna televizija Srbije, RTS, objavila snimke zločina i nakon što im je Haški sud ustupio dokumentaciju, ali je Šimić, nakon 11 dana provedenih u pritvoru, pušten da se brani sa slobode, na kojoj uživa sve počasti najuglednijeg građanina Bjelovara.

Za ubistvo šestorice zarobljenih pripadnika JNA i pokušaja ubistva jednog civila, sud u Bjelovaru je optužio četvoricu pripadnika bjelovarske policije Luku Markešića, Zdenka Radića, Zorana Marasa i Ivana Orlovića zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i civila.

Oni su dva puta nepravosnažno oslobađani, jednom osuđeni na kazne ispod zakonskog minimuma, dok su četvrtom pravosnažnom presudom pred sudom u Zagrebu 2011. godine svi oslobođeni optužbe, jer po izmijenjenoj optužnici „pomaganje u ratnom zločinu“ nije krivično djelo.

“Veritas“ ocjenjuje da i ovi bjelovarski slučajevi ukazuju na već ustaljenu i prepoznatljivu praksu hrvatskih sudova nazvanu “ping-pong suđenja”, odnosno – kada su zločini nad Srbima i pripadnicima JNA nesporni, počinioci se ne mogu identifikovati, a ako se i identifikuju oslobađaju se zbog nedostatka dokaza ili “pogrešnog” činjeničnog opisa i postupanja u nužnoj odbrani.

“Ukoliko se proglase krivima, nakon maratonskih suđenja, izriču im se minimalne kazne, često ispod zakonskog minimuma, što je sramota za hrvatsko pravosuđe, a ponižavajuće za žrtve”, ističe Veritas.

Hrvatske „zenge“ su više dana opsijedale kasarnu „Božidar Adžija“, gdje je bila stacionirana 265. motorizovana brigada JNA, u čijem sastavu su bili i mladi regruti, a nakon što su se vojnici JNA predali, predsjednik Kriznog štaba Bjelovara Jure Šimić je naredio da se zarobljeni vojnici i oficiri JNA skinu do pojasa.

Šimić je potom komandanta kasarne pukovnika JNA Rajka Kovačevića i njegove pomoćnike oficire Miljka Vasića i Dragišu Jovanovića odveo u stranu i u svakoga ispalio po dva metka iz pištolja, usmrtivši ih na licu mjesta.

Pored trojice ovih oficira u bjelovarskoj kasarni poginula su još trojica pripadnika JNA, a oko 60 starješina i oko 150 vojnika je zarobljeno.

Kako bi spriječio da skladište municije i eksploziva u obližnjoj šumi Bedenik padne hrvatskim „zengama“ u ruke, major JNA Milan Tepić ga je digao u vazduh, pri čemu je poginuo i on i njegovih sedam vojnika.

Sutradan su, po Šimićevoj naredbi, građani Bjelovara obilazili zauzetu kasarnu, u kojoj su bili izloženi leševi ubijenih oficira, koje su u mimohodu skrnavili pljuvanjem i mokrenjem po njima.

Šestorica zarobljenih pripadnika JNA, uglavnom sa područja Bjelovara, među kojima i dvojica Hrvata, su prvo zatvorena u policijsku stanicu, a potom su ih noću 3. oktobra strijeljala lica u fantomkama u obližnjoj šumi, a strijeljanje je preživio jedan srpski civil iz Bjelovara.

U Bjelovaru se 29. septembar slavi kao Dan grada.

 

Izvor: https://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/baneri/srna.png




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top