arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
poginuli-i-nestali.gif

Obilježavanje Dana poginulih-ubijenih i nestalih boraca i civila RS

Republička organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske 15.09.2012. godine u Banja Luci,  organizuje obilježavanje  Dana poginulih-ubijenih i nestalih boraca i civila RS, po sljedećem programu:         09:30 Parastos poginulim – ubijenim borcima i civilima i pomen nestalim u Odbrambeno-otadžbinskom ratu – Crkva „Svete Trojice“   10:15 Polaganje cvijeća na spomeniku poginulim borcima – groblje „Sveti Pantelija“   11:00 Polaganje cvijeća na Spomen-kosturnici i spomeniku  „12 beba“ – Novo groblje   12:30 Uručivanje posthumnih odlikovanja – Palata predsjednika Republike Srpske   13:30 Javna tribina na temu „Proces traženja nestalih-reforma Instituta za nestala lica BiH i procesuiranje ratnih zločina-strukturalni dijalog“  – mala sala Banskog dvora   15:00 Paljenje svijeća  – Hram „Hrista Spasitelja“     Izvor: POGINULIINESTALI.ORG

manolic.jpg

„Tuđman je znao za ubistva Srba“

Prvi policajac Hrvatske devedesetih godina, Josip Manolić, potvrdio je na sudu u Zagrebu da je devedesetih godina hrvatski državni vrh, uključujući Franju Tuđmana, znao za ubistva Srba. Manolić je potvrdio da je Tuđman bio informisan o svemu, i o tome ko je ubio porodicu Zec u Zagrebu. Nakon ubistva porodice Zec, jednog od najbrutalnijih zločina na početku rata u Hrvatskoj, Merčep je, po Manolićevim rečima, kazao Tuđmanu ko je to učinio, a za nagradu je dobio imenovanje kao poslanik u Saboru, piše „Blic“. Manolić je do detalja opisao i odnos Merčepa i Tuđmana, ali i to da Merčep nije imao direktnu naredbu od državnog vrha za ono što je činio. Merčepovi ljudi nisu ni pripadali

mercep.jpg

„Merčep naređivao likvidacije“

Zagreb – Član bivše hrvatske vlade nacionalnog jedinstva Živko Juzbašić rekao je na sudu da je Tomislav Merčep naređivao pripadnicima svoje jedinice likvidacije civila. „Jedinica Tomislava Merčepa bila je eskadron smrti“, rekao je Juzbašić u nastavku suđenja Tomislavu Merčepu za ratni zlčina nad srpskim civilima na području Zagreba, Pakraca i Kutine krajem 1991. On je Merčepa nazvao „alfom i omegom“, osobom koja je kao neposredni starešina izdavala direktna naređenja pripadnicima svoje paravojne formacije. Tomislavu Merčepu sudi se na Županijskom sudu u Zagrebu da je kao komandant rezervne jedinice MUP-a odgovoran za ratni zločin nad srpskim civilima na području Zagreba, Pakraca i Kutine, krajem 1991. Optužnica ga tereti za ubistvo 43

sudjenje-hrastov.jpg

Za ubistvo 13 Srba samo četiri godine zatvora!

Vrhovni sud Hrvtaske bivšeg policijskog specijalca Mihajla Hrastova, optuženog za ubistvo rezervista JNA na Koranskom mostu u Karlovcu 1991. osudio na samo četiri godine zatvora!  Hrastov se nije pojaviona izricanju presude, a umesto njega u sudnicu su došla tri advokata. Ovo je šesta po redu presuda Hrastovu izrečena za više od 20 godina koliko traje proces protiv njega. Tri puta je oslobođen i dva puta osuđen. Hrastov je u decembru 2010. pušten iz zatvora u Lepoglavi. -Nije slučajno da je Vrhovni sud ovu presudu doneo nedelju dana uoči godišnjice ovog monstruoznog zločina koji se desio 21. septembra 1991. Meni je, međutim, nešto drugo fascinantnije. Prema zakonu, za ratni zločin je najmanja propisana kazna

Ruski dobrovoljci

Ruski dobrovoljci u ratu u Republici Srpskoj (Video); Srbi mi spasili život

  U prvoj borbi Srbi su mi spasili život 28. juna, tokom proslavljanja Vidovdana u Patrijaršijskom Podvorju u Sokoljnikama, novinar „Narodnog Sabora“ Artjom Perevoščikov se sreo sa bivšim ruskim dobrovoljcem u Srbiji, veteranom Bosanskog rata, članom Centralnog Saveta pokreta „Narodni Sabor“, predsednikom Sveruske društvene organizacije „Kosovski front“, rukovodiocem projekta za pružanje pomoći vojno-rodoljubivom vaspitanju „Steg“, urednikom sajta „Srpska.Ru“ Aleksandrom Aleksandrovičem Kravčenkom. A.P.: Aleksandre Aleksandroviču, danas je Vidovdan, srpski narodni praznik. Rusima to može izgledati čudno – slaviti sopstveni poraz u Kosovskom boju. Kako se taj fenomen može objasniti? A.K.: Zaista, Srbi Vidovdan ne samo da prosto obeležavaju, već upravo proslavljaju. Tu imamo dva aspekta. Prvi je bogoslovski, pravoslavni. Uistinu, to

smoluca.jpg

NEKAŽNjEN ZLOČIN NAD SRPSKIM STANOVNIŠTVOM

Bijeljini obilježeno 20 godina od herojskog proboja iz potpunog neprijateljskog okruženja u kome se nalazilo oko 7 000 žitelja ovog područja.     Njegovo preosveštenstvo vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije je u obraćanju nakon parastosa pozvao srpske žitelje protjerane iz Smoluće, Potpeći i Tinje da pomognu ožalošćenim roditeljima i djeci poginulih da budu jedinstveni i sačuvaju svoja imanja, groblja i tradiciju postojbine koja je nakon rata pripala Federaciji BiH. „Ujedinite se i vapite u Federaciji i u BiH, sve do Strazbura, tražite da vam obnove kuće vaše, kao što obnavljaju drugim narodima. Jedino se Srbima u BiH ne obnavlja i ne vraća ono što je njihovo bilo“, rekao je vladika Vasilije. Predsjednik

vojska-republike-srpke-1.jpg

20 godina od oslobađanja stanovnika Tinje, Smoluće i Potpeći

Bijeljina – Vojska Republike Srpske, u sadejstvu sa jedinicama Ministarstva unutrašnjih poslova RS i borcima Tinje, Smoluće i Potpeći, probojem neprijateljskog obruča pre 20 godina oslobodila je oko 7.000 stanovnika ovih područja, rekao je predsednik Boračke organizacije Bijeljina Zoran Miljanović. On je na konferenciji za novinare u Bijeljini rekao da je oslobađanje bilo jedna od najhumanijih akcija, jer je stanovništvo mesecima bilo u opsadi i odolevalo stalnim napadima muslimansko–hrvatskih paravojnih formacija. „Bitkom na čijem čelu je bila Srpska garda, koju su vodili Branko Pantelić-Panter i Ljubiša Savić-Mauzer ušlo se u oko 10 kilometara neprijateljske teritorije, odblokirana su tri sela i spašeno stanovništvo“, podsetio je Miljanović. Predsednik Upravnog odbora Udruženja građana

barilovic1.jpg

Nekažnjeni zločini na Kordunu

Devetero, a možda i više stanovnika općine Barilović nedaleko Duge Rese, koji su ostali za vrijeme “Oluje” u svojim domovima, u selima Donji Skrad, Mali i Veliki Kozinac te u Kosijerskom Selu, u njima su bili ubijeni. Premda sve nadležne državne institucije znaju za te slučajeve, dosad ništa nije učinjeno – žrtve nisu ekshumirane, identificirane i dostojno sahranjene, niti su počinitelji identificirani, uhapšeni i sankcionirani. Koliko je poznato, to je područje bilo zona odgovornosti jedne dugoreške jedinice HV-a, pa bi se, uz malo dobre volje, taj zločin vrlo lako mogao riješiti. Na 373. stranici knjige “Osnovni izvještaj o kršenju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj u 1996. godini”, što ju je 1997. izdao Hrvatski helsinški odbor

Srna

SLUŽEN PARASTOS ZA 33 POGINULA SRPSKA BORCA IZ ČEČAVE

TESLIĆ, 19. AVGUSTA /SRNA/ – U Čečavi kod Teslića danas je služen parastos za 33 srpska borca iz ovog mjesta poginula u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu.Vijence su kod spomen obilježja poginulim borcima položili porodice poginulih boraca, načelnik opštine Savo Kasapović, predstavnici opštinske Boračke organizacije, lokalni politički zvaničnici i članovi Ravnogorskog pokreta. Načelnik Kasapović je rekao da služenje parastosa poginulim Čečavcima na praznik Preobraženja Gospodnjeg ima tradiciju i dodao da će se ovaj dan i u buduće njegovati i dostojanstveno obilježavati. Kasapović je istakao da je ovo prilika kada građani treba da se prisjete onih koji su živote dali za Republiku Srpsku, ali i njihovih porodica. On je naglasio da to ne treba da bude samo deklarativno već i suštinski,

Doktor Jovan Rašković

Jovan Rašković (1929-1992) Dvije decenije od Jovanove smrti

Srpski akademik i političar Jovan Rašković (Knin, 5. jul 1929 – Beograd, 28. jul 1992), umro je prije tačno dvije decenije. Prerano preminuli, svjetski ugledni psihijatar i neuropsihijatar, ostavio je dubok trag u medicvinskoj nauci, i u krajiškoj, kao i cjelokupnoj srpskoj politici tragičnih devedesetih godina. Ostao je savjest vremena, što uspijeva samo rijetkima. Jovan Rašković, sin kninskog advokata Dušana Raškovića (kasnijeg sudije Vrhovnog  suda Hrvatske) i majke Slavke, iz veleposjedničke porodice Lukavac, rođene u Tepljuhu kod Drniša, živio je u Kninu do početka Drugog svjetskog rata. Tada ga je otac, čiju su glavu ucijenile nove ustaške vlasti (proglasile su ga „četničko-komunističkim vođom“), sklonio u manastir Krka kod Kistanja a potom

glamoc_obiljezavanje.jpg

OBILjEŽAVANjE DANA EKSHUMACIJE MASOVNE GROBNICE „KAMEN“

BANjALUKA, 1. AVGUSTA /SRNA/ – Služenjem parastosa, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća danas će biti obilježen dan ekshumacije 108 srpskih boraca i civila iz masovne grobnice „Kamen“ kod Glamoča. Program obilježavanja počeće u 11.30 časova služenjem parastosa na mjestu masovne grobnice, nakon čega je predviđeno paljenje svijeća, polaganje cvijeća i obraćanje zvaničnika, rekao je Srni predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović. Mitrović je naveo da su od 108 ekshumiranih tijela iz masovne grobnice „Kamen“ do sada identifikovana 102 lica. Bivša Komisija za traženje nestalih lica Republike Srpske u julu 1997. godine ekshumirala je tijela 108 srpskih boraca i civila iz masovne grobnice „Kamen“.

dr_jovan_raskovic1.jpg

Godišnjica smrti dr Jovana Raškovića

28. jula 2012. godine navršava se dvadeset godina od smrti dr Jovana Raškovića (Knin 5. jul 1929 – Beograd 28. jul 1992). Svojim djelom, dobrotom i plemenitošću ovaj čovijek zadužio je Srbe da ga pamte  i poštuju. Jovan Kesar o Raškoviću kaže: „Ćaća od Krajine. Za Srbe iz Krajine, akademik Jovan Rašković bio je njihov  Ćaća. U Dalmaciji, Lici, na Baniji i Kordunu, deca tako zovu svoga oca. Ćaća je – kaže nam dr Sanda Rašković-Ivić, psihijatar, ćerka Jovanova – kao tata, samo nešto mekše i prisnije. Tu reč naša deca počinju da tepaju, takoreći u kolevci, još dok ćapću mleko na majčinoj dojci“  Redakcija naše stranice u znak sjećanja i istorijske istine

kastelanska_spor.jpg

Ljubičići na Fejsbuku protiv Nikolovskih: Treba otvoriti Jasenovac da vas opet naučimo pameti

Split/Ni danas ništa novo u Kaštelanskoj. Na splitskom Spinutu već četvrti dan traje neviđena drama. Porodica Nikolovski nalazi se u svom stanu, u koji su ušli u petak nakon 20 godina izbivanja i svih pravomoćno riješenih sporova u svoju korist, no pred vratima se i dalje nalaze „umirovljeni branitelj“ Zlatko Ljubičić i članovi njegove porodice. Nema ništa novo, osim što je policija pojačala svoju prisutnost, što je dobro, drži Zoran Nikolovski. Jučer smo pisali kako Nikolovske plaše ustaškim koračnicama, a danas Index predstavlja prijepisku s Facebooka između grupe Apel savjesti koju s prijateljicama vodi Ljiljana Nikolovski, prva pjevačica Magazina i Ljubičića. Momci su mlađi, u doba rata su eventualno bili djeca. Evidentno su

savo_strbac_1.jpg

NIŽI SUDOVI DA POŠTUJU MIŠLjENjE VRHOVNOG SUDA

ZAGREB, /SRNA/ – Direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac nada se da će niži sudovi u Hrvatskoj poštivati mišljenje Vrhovnog suda prema kojoj je Hrvatska kriva za smrt devetoro Srba u selu Varivode i da će pošteno presuditi o visini naknade štete Srbinu Jovanu Beriću za ubistvo roditelja 1995. godine u tom selu.     Štrbac je Srni izjavio da još nema pravosnažne presude, nego da su samo poništene presude Opštinskog suda u Kninu i Županijskog suda u Šibeniku i da je naloženo novo suđenje. „Ovo je veoma važna odluka Vrhovnog suda Hrvatske, jer mišljenje tog suda obavezuje niže sudove i ja mislim da će sada formalno niži instance utvrđivati

kobno-pecanje.jpg

Kobno pecanje na ničijoj zemlji

Radovan Stojšić uputio se 15. jula 1992. iz Sremskih Laza, na ratnoj liniji razdvajanja, na pecanje prema Bosutu. Nikada se nije vratio. Njegova je porodica tek nedavno dobila obavest da je sahranjen 25. jula 1992. u Vinkovcima i da je umro od infarkta, u što ozbiljno sumnjaju Nakon što je porodica Radovana Stojšića, nestalog za vreme rata, gotovo 20 godina bezuspešno tragala za njegovim posmrtnim ostacima, izgubivši svaku nadu da će ih ikada pronaći, ispostavilo se da je nesrećni čovek svega deset dana posle nestanka, još 1992. godine, bio sahranjen na gradskom groblju u Vinkovcima, tek nekoliko kilometara od svog kućnog praga u Sremskim Lazama. Barem tako govore dokumenti do kojih su u maju uspeli doći Dušan Stojšić iSnežana Lovrinović,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.