arrow up
(Foto: SO Prokuplje)

Za dva okupatorska vojnika streljano 27 seljaka

Sećanje na dan kad je selo Gornja Stražava u februaru 1942. godine izgubilo gotovo sve sposobne muške glave Prokuplje – Polaganjem venaca i prigodnim programom u Gornjoj Stražavi kod Prokuplja odata je pošta streljanim meštanima ovoga sela krajem februara 1942. godine. Predstavnici boračkih organizacija, mesne zajednice i opštine podsetili su se prvih velikih zverstava okupatorske vojske u Toplici početkom Drugog svetskog rata. Kao što je poznato, početkom 1942. godine, s ciljem ostvarivanja plana velike Bugarske, koji nije uspeo u Velikom ratu, nemačku okupatorsku vojsku na jugu Srbije i delu Kosmeta, zamenila je bugarska vojska. U Toplici ona je odmah počela sa hapšenjem i streljanjem svih „sumnjivih“ lica, kao odmazda za

Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić prisustvuje danas u Vukosavcima kod Lopara obilježavanju 74 godine od stradanja članova Štaba Prvog majevičkog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda tokom Drugog svjetskog rata.

Sjećanje na stradanje učesnika NOR-a u Vukosavcima

Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić izjavio je danas u Vukosavcima kod Lopara da se 20. februar obilježava kao dan kada se dogodio stravičan zločin na tom području u Drugom svjetskom ratu. “Tada je to bilo sjedište Štaba Drugog majevičkog partizanskog odreda kada su četnici mučki napali ovaj štab koji je, do tada, imao nekakav vid saradnje sa štabom i četničkom komandom ovdje, jer su još bili u ranoj fazi otpora protiv fašizma”, rekao je Đokić. On je, na obilježavanju 74 godine od stradanja članova Štaba Prvog majevičkog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda tokom Drugog svjetskog rata, rekao da se niko nije nadao da bi, na tako podmukao način, mogao da bude izvršen

Arhiv

Nedićev dosije ostaje tajna

Advokat neće imati uvid u podatke o ratnom premijeru, jer nema zakona o dosijeima. Jedino sud može da zatraži dokumente i oni će tada biti dostavljeni ARHIV ne može da omogući uvid u dosije Milana Nedića advokatu predlagača rehabilitacije. Ovo je za “Novosti ” rekao direktor Arhiva dr Miroslav Perišić i odbacio tvrdnje da ova institucija opstruira rad suda i postupak rehabilitacije premijera Srbije za vreme Drugog svetskog rata. – S obzirom na to da Srbija nije donela zakon o otvaranju tajnih dosijea, koji bi precizirao ko i pod kojim uslovima može imati uvid u dosijea koja je Arhivu Srbije dostavila BIA, dokumenti ostaju zatvoreni za stranke u postupku –

Protest u Beogradu

Vulin: Proces rehabilitacije Nediću je uvreda za žrtve

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin izjavio je danas da je proces rehabilitacije Milana Nedića uvreda za žrtve u Drugom svetskom ratu Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin izjavio je danas da je proces rehabilitacije predsednika Vlade Srbije tokom okupacije u Drugom svetskom ratu Milana Nedića uvreda za žrtve u Drugom svetskom ratu. “Potpuno je neshvatljivo da vi slavite oslobođenje Beograda, a onda rehabilitujete onog od kojeg ste ga oslobodili”, kazao je Vulin. “Srbi su jedan od retkih naroda koji su u Drugom svetskom ratu bili u ogromnoj većini bili protiv fašizma”, dodao je on. Ministar je istakao da bi rehabilitacijom Nedića

Unuk misli da su Nedićevi posmrtni ostaci u porodičnoj grobnici Milan Nedić

Nađeni dokazi da je Milan Nedić ubijen!

Ubio ga pripadnik Ozne iz zapadne Srbije. Ako nije izvršio samoubistvo, po zakonu mora biti rehabilitovan PREDLAGAČI rehabilitacije Milana Nedića, predsednika srpske vlade za vreme nemačke okupacije, došli su do imena čoveka za koga postoje opravdane sumnje da je odgovoran za Nedićevo ubistvo, u prostorijama Ozna, u Ulici kneginje Ljubice 23, u Beogradu. Ako dokažu da je Nedić ubijen pre 70 godina, 6. februara 1946, bez suđenja, po novom Zakonu o rehabilitaciji on bi morao automatski da bude rehabilitovan. Ovo je za “Novosti” potvrdio Zoran Жivanović, zastupnik predlagača. On tvrdi da je posle prvog ročišta za rehabilitaciju imao nekoliko poziva i svi ljudi su pominjali ime jednog te istog pripadnika

Milan Nedić

BEOGRAD: Održaće se pomen đeneralu Milanu Nediću

U sklopu otpočetih komemorativnih aktivnosti povodom obeležavanja 70. godišnjice smrti, Bratstvo revnitelja pamjati antikomunističke borbe (BRPAB) organizuje pomen srpskom generalu, političaru i predsedniku marionetske vlade u Srbiji za vreme okupacije od strane nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu poznate pod imenom „Vlada narodnog spasa“. Pomen će se održati u četvrtak 4. februara 2016. u 10.00 časova u Beogradu, na mestu krvavog zločina – na uglu ulice Kneginje Ljubice i Simine ispred nekadašnje zgrade posleratne zloglasne OZNE, današnjeg Instituta za intelektualnu svojinu Srbije sa čijeg trećeg sprata je, pre ravno 70 godina, kroz prozor na pločnik bio, po nekim navodima, bačen  od strane tadašnjih bezbedonosnih policijskih činovnika, general Milan Nedić. Radi

U Banjaluci obilježen Dan sjećanja na žrtve Holokausta

Polaganjem vijenaca, molitvom i govorom o Holokaustu u kojem je u Drugom svjetskom ratu stradalo oko šest miliona Jevreja, danas je u Banjaluci obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Đorđe Mikeš, direktor Jevrejskog kulturnog centra “Arie Livne”, istakao je da ne smiju biti zaboravljene žrtve Holokausta. “Moramo učiniti sve da se Holokaust više nikada ne ponovi”, rekao je Mikeš novinarima nakon polaganja vijenaca na Jevrejskom groblju. Vijence na Jevrejskom groblju položili su predstavnici Jevrejske opštine Banjaluka, Društva srpsko-jevrejskog prijateljstva i izaslanik predsjednika Republike Srpske. Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta – 27. januar, ustanovljen je 1. novembra 2005. rezolucijom Generalne skupštine UN. Izvor: Vezane vijesti: Obeležava se Međunarodni dan

Komemoracija i pomen žrtvama Novosadske racije

Kraj Dunava u Novom Sadu i spomenika “Porodica” danas u podne održana je komemoracija, položeni vijenci i služen pomen žrtvama Novosadske racije, koje su od 21. do 23. januara 1942. godine ubili i pod led bacili mađarski fašisti. Pogrom, u kojem je stradalo više hiljada Novosađana, najviše Srba, Jevreja i Roma, počeo je još 4. januara, u Čurugu, a nastavljen je u Šajkaškoj oblasti, Novom Sadu i Bečeju, sve do kraja mjeseca. Obraćajući se građanima, crkvenim velikodostojnicima, predstavnicima jevrejske i romske zajednice na Keju žrtava racije, gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević podsjetio je da su prije 74 godine fašisti krvavim pirom zavili Novi Sad u crno i taj zločin čovječanstvo

Pomen na Keju i Štrandu

Pomen na Keju i Štrandu

Centralni pomen žrtvama mađarske racije, u kojoj je od 21. do 23. januara 1942. u Novom Sadu ubijeno 1.246 ljudi, biće održan sutra u 12 časova CENTRALNI pomen žrtvama mađarske racije, u kojoj je od 21. do 23. januara 1942. u Novom Sadu ubijeno 1.246 ljudi, biće održan sutra (22. januara), u 12 časova, kod spomenika na Keju žrtava racije. Pomen žrtvama najvećeg pogroma u istoriji Novog Sada, u kojem je stradalo 809 Jevreja, 375 Srba, 18 Mađara, 15 Rusa i dva Rusina, služiće vrhovni rabin Srbije Isak Asijel i episkop bački Irinej (Bulović). Posle komemoracije na Keju, počast žrtvama biće odata i na Štrandu, gde je umoren najveći broj

Жivko J Damnjanović

100 godina od velikog rata: Жivko ’teo pos’o, kralj dao i kuću

Preci Жivka J. Damnjanovića doselili su se u Mačvu krajem 18. veka iz valjevskog sela Kotešice. Familiju je u selo Glušci doveo Жivkov pradeda Damnjan Ilić, poznatiji kao Damnjan Kotešinac, junak u čuvenom boju na Čokešini, koji se desio na Lazarevu subotu, 28. aprila 1804. godine. Iza Damnjana ostao je sin Milan, a u doba knjaza Miloša, kad se ustališe prezimena, postao je Damnjanović. Milanov sin Jakov vojevao je u srpsko-turskim ratovima 1876–1878. godine i srpskom-bugarskom 1885. godine. Jakov je pošao u rat ostavivši ženu Jelicu sa sinom Жivkom od godinu dana. Posle ratova rađala su im se deca, a u životu ostaše Petar, poznati mačvanski zidar – čiji je

General Dragoljub Draža Mihailović

Hrvati zbog čiča Draže koče Srbiju

Na rezoluciju o napretku Srbije u evropskom parlamentu – 190 amandmana. Zahtevaju da se preispita skorašnja rehabilitacija generala Mihailovića. EVROPSKI parlamentarci uložili su čak 190 amandmana na predlog rezolucije o napretku Srbije, izvestioca Dejvida Mekalistera, a i ovog puta među najoštrijima su bili – Hrvati. Poslanici iz ove zemlje u 24 podneta amandmana traže da se pred Srbiju postavi čitav niz uslova, od rešavanja pitanja granica i sukcesije, do povratka kulturnih dobara i zaštita prava njihove manjine. Najaktivnija bila je hrvatska poslanica Dubravka Šuica, koja u osam podnetih amandmana, između ostalog, insistira da se bilateralna pitanja otvore na samom početku pregovora o članstvu u EU, ali i da se pomene

Josip Broz i Vinston Čerčil

Čerčil: Ovaj Tito je čudan bandit i nije pajac, moramo ga preoteti od Staljina

„NEPRISTOJNA PONUDA“ – TREĆI ODLOMAK IZ DRAME „DRUGAČIJI TITO” KOJA IZLAZI IZ ŠTAMPE ČERČIL: Zadovoljstvo je pričati s vama, duhovit ste čovek. Nešto sam primetio kod vas, moram to da vam kažem, ovako tet-a-tet, oduševljava kod vas taj rafinman, odmah se primeti da ste čovek od ukusa, poseban. Šta će vam Staljin? Vidite kako se on obračunava, kakvi su to postupci, ja se ne bih zavaravao, šta ćete kad na vas dođe red? TITO: Ne znam, stvarno, šta bih vam o tome rekao. Iskreno, na šta ciljate? ČERČIL: Gledajte, jednoga dana, vi ćete mu zasmetati, stalno bude neki razlog. Mada, budimo iskreni, njemu razlog i ne treba. Njegovi su metodi

Aleksandar Veljić

U Novom Sadu održano prvo predavanje pod nazivom “Genocid Mikloša Hortija“

Sinoć je u Radničkom domu „Svetozar Marković“ u Novom Sadu održano predavanje „Genocid Mikloša Hortija“. Prvom predavanju ovakvog naziva u istoriji Novog Sada prisustvovalo je tačno 70 ljudi, među kojima i istaknuti mladih ljudi koji doprinose savremenoj istoriji grada: Aleksandar Gabona, Filip Karić, Marko Ateljević, Milan Drakula… Predavač Aleksandar Veljić je u svom govoru naglasio da Novi Sad ne sme da zaboravi da je 23. januara 1942. bio određen za istrebljenje, po rečima samih egzekutora, i da je pukim čudom ostao u životu. Preko 5.000 građana Novog Sada bačeno je pod led na Štrandu, odnosno svaki deseti stanovnik. Predavač se osvrnuo i na stradanje građanskog stanovništva u Čurugu, Жablju i

TODOR KULJIĆ

Nastavak polemike o Nediću ili dodatno rehabilitovanje Draže

TODOR KULJIĆ Evropski kvislinzi su vodili ne samo neslavnu nego i nerealnu politiku Diskusije oko suđenja Milanu Nediću jesu danas i prilika da se dodatno rehabilituje Draža Mihailović. Kako? Da se razumemo, kaže jedan red polemičara, Nedića ne treba rehabilitovati, ali su i komunisti bili teroristi. Alternativa je Draža. I dodaju, izričito ili prećutno: zar naše odbacivanje Nedića ne svedoči da nismo jednostrani rodoljupci nego višeslojni istinoljupci? Zar nam i stoga ne treba verovati da je Draža bio antifašist? Ne, ne treba vam verovati, zato što ovo ograđivanje od Nedića nije nikakav argument u pravdanju Draže nego retorički manevar. Naime, u ovoj „višeslojnoj” retorici odbacivanje Nedića (ali i onih koji

Жrtve Novosadske racije

Obilježene 74 godine od racije u Čurugu

U vojvođanskom mjestu Čurug, u opštini Жabalj, danas je služen parastos u Topalovom magacinu, jednom od tri u kojima su mađarski fašisti 4. januara 1942. godine pobili više od 500 civila, uglavnom Srba. Parastos je služio Njegovo preosveštenstvo episkop jegarski Jeronim uz sasluženje više sveštenika žabaljskog namjesništva. Sekretar Memorijalnog udruženja “Racija 1942” Jasmina Jurišin rekla je da je u Čurugu ubijen ogroman broj djece mlađe od 10 godina. “Nikada nećemo saznati pravi broj žrtava jer je popis koji su određene komisije pravile posle rata bio vrlo štur. Porodice koje su u potpunosti istrebljene nije imao ko da prijavi. Ali, zahvaljujući nekim svedočenjima potomaka, komšija, rođaka dolazimo do priča o nesrećnim

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.