arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

„Jadovno: Kompleks ustaških logora 1941.“ Recenzija: Damir Mirković, Professor Emeritus, Brandon University, Canada

Jadovno: Kompleks ustaških logora 1941 Dr. sc Đuro Zatezalo, ( Beograd, Muzej žrtava genocida, 2007 ), Vol. 1, pp. 821, Vol. 2 Zbirka dokumenata), pp. 906. U ovaj  opsežan rad o kompleksu ustaških logora poznatom po imenu Jadovno, Dr. Zatezalo je uložio više decenija mukotrpnog rada. Čitalac će lako zapasti u depresiju i biti ganut do suza kad bude pri čitanju suočen s volumenom zločinstava nad desetinama hiljada nevinih žrtava u tom prvom od logora smrti u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ( NDH ), 1941. godine. Žrtve su bili pretežno Srbi i Jevreji, a počinioci hrvatski ultra-nacionalisti, Ustaše, sa svojim vođom ( Poglavnikom ), Ante Pavelićem. Njihov je cilj bio

patrijarh.jpg

Patrijarh Pavle – Jasenovac na putu do Niša

Veljko Đurić Mišina Istorija je dala svoj sud o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Jasenovcu i ulozi Rimokatoličke crkve u velikom zločinu učinjenom srpskom narodu. Mudri patrijarh German je 2. septembra 1984. u Jasenovcu kazao: „Da praštamo, moramo, ali da zaboravimo, ne možemo“. Taj prvojerarh je bio svestan vremena ekumenizma, susreo se sa nekoliko rimokatoličkih kardinala, nadbiskupa i biskupa, ali nikada nije poželeo da se sastane sa papom, mada mu je jugoslovenski politički vrh „predlagao“ takav susret. I njegov naslednik na tronu patrijarh Pavle je bio duboko svestan praštanja i nezaborava. Mada je razmenio nekoliko pisama sa papama, nije poželeo lični susret. Pa ni u vremenima kada je rat počeo na Balkanu

Ratko Dmitrović

Ružna prošlost lepog kraja zvanog Žumberak

U 16. veku bečki dvor je puste delove današnje zapadne Hrvatske naselio narodom iz Senja i okoline, sa prostora Glamoča, Srba i Unca dajući mu velike povlastice uz obavezu da brane carevinu od Turaka. Nad tim narodom, iz kojeg potiče veliki pisac Milorad Pavić, izvršen je zločin o kojem se malo zna Sada već davnih godina u Zagrebu je izlazio omladinski list „Polet“, koji je u svojoj najsjajnijoj fazi imao prodajni tiraž o kojem danas mogu da sanjaju i najveći dnevni listovi na prostoru bivše Jugoslavije. U koncepcijskom, sadržajnom, autorskom, grafičkom smislu „Polet“ je bio daleko ispred svog vremena, preteča onoga što će se početkom devedesetih godina dogoditi u produkciji

sanja_crnobrnja.jpg

Po tuđim srpskim zemljama kad svoju nemam

Autor: Sanja Crnobrnja Start Rodila se u Hrvatskoj: i seka, i mama i tata, i babe i dede, i pradede i čukundede. i tako dok pamtimo pretke: rađali smo se po Lici, Dalmaciji, Slavoniji, … A kad zatražih od države Hrvatske Izvod iz knjige rođenih, stigao mi je Izvadak iz matice rođenih u kom piše da je moje državljanstvo hrvatsko, a narodnost nemam. Moji roditelji po tom dokumentu, pak, nemaju ni državljanstvo, ni zanimanje. a ni narodnost. Živim u Srbiji, i seka, i mama i tata; preci živi nisu, a i kako bi bili kad su im bubrezi odbijani u logorima u Tenji, ili su krv prolivali u radnim logorima

domagoj_margetic.jpg

Hrvatska zataškava zločine nad Srbima

Ekspertski tim jugoistočne Evrope za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala predao je diplomatama EU dokaze sa izjavama svedoka o tome da Vlada Hrvatske zna gde se nalaze artiljerijski dnevnici iz Knina u operaciji „Oluja“, saopštio je danas član ovog tima Domagoj Margetić. „Predali smo nedavno dokaze o tome da je Vlada Hrvatske znala i da sada zna gde se nalaze dnevnici, te izjave svedoka koji su bili prisutni kada je hrvatska Vlada koju je vodio HDZ potpisala sa Antom Gotovinom tajni ugovor o skrivanju i finansiranju njegovog bekstva“, istakao je Margetić na konferenciji za novinare u Banjaluci, koju je organizovao Savez logoraša Republike Srpske. Margetić kaže da diplomate EU

Ujedinjena-Srbija.jpg

20. maja 2010.-Tribina „Srpsko stratište Jasenovac – Donja Gradina“

Studentska organizacija „Ujedinjena Srbija“ će 20. maja održati tribinu na temu: „Srpsko stratište Jasenovac – Donja Gradina“ u bioskopskoj sali Vojne Akademije, ul. Pavla Jurišića Šturma 33, sa početkom u 18 časova. Gosti stručnjaci za ovu temu su: Simo Brdar – direktor spomen područja Donja Gradina, mr Dušan Pavlović – predstavnik odbora za Jasenovac, Nino Jauz – načelnik Opštine Kozarska Dubica, Branislav Dukić – Udruženje logoraša Republike Srpske, Jovan Mirković – kustos Muzeja žrtava genocida, Jovan Stamatović-Karić – magistar muzičkih umetnosti. Tribina ima za cilj da promoviše istinu o stradanju Srba u NDH, naročito mlađoj populaciji koja je slabo informisana o ovom strašnom delu naše istorije. Ova tribina je vrlo

Poziv potomcima i poštovaocima Jadovinskih žrtava

English Poštovana gospodo, draga braćo i sestre, Na inicijativu našeg udruženja, 24. jun je određen kao „Dan sjećanja na Jadovno 1941.“ Toga dana, 1941. godine, logor Slana na Pagu je primio svoje prve zatočenike a logor Jadovno na Velebitu dostigao svoje konačne dimenzije. Već ove godine, u subotu 26. juna 2010. održaće se prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. Komemorativni skup će se održati kod Šaranove bezdane jame, u krugu devastiranog Spomen obilježja pobijenim Jadovinskim žrtvama. Drugi dio komemoracije biti će održan na Spomen području logora Slana na ostrvu Pagu. Opijelo će služiti njegovo visoko preosveštenstvo Vladika gornjokarlovački Gerasim. Radujemo se prisustvu većeg broja potomaka i poštovalaca žrtava, koji

Boško Obradović

Prenosimo: Boško Obradović – Ko voli Broza, ili kako je titoizam postao religija?

Nezamislivo je i spada u oblast ozbiljne nacionalne patologije da se u srpskom narodu mogu pronaći ljubitelji lika i dela „najvećeg sina naših naroda i narodnosti”, koji se krio pod maskom Josipa Broza Tita. Međutim, nesumnjivo je da njih u određenom broju ipak ima. Ko su oni koji uprkos svemu i posle svega što je titoizam učinio srpskom narodu – i dalje vole Broza? Ne smatram ikakvom hrabrošću danas govoriti istinu o Titu i njegovom totalitarnom režimu. Može se reći da je takvo junačenje čak ispod časti, u vremenu kada se zbog slobodno izražene misli o Brozu neće otići na Goli Otok ili u Sremsku Mitrovicu, a posebno jer te

Prenosimo: Svedeni na Tuđmanov postotak

Uvjeren sam da nas ima manje od 201.631 koliko pokazuje posljednji popis, odnosno da smo svedeni na granice koje je odredio Franjo Tuđman u svojoj politici etničkog čišćenja: svesti Srbe u Hrvatskoj između 3-4 posto, kaže politolog prof. Jovan Mirić. Novi popis stanovništva Hrvatske, koji će biti održan u aprilu 2011. godine, za srpsku zajednicu imat će znatno veće značenje od statističkog, budući da će kroz narednih deset godina predstavljati temelj za ostvarivanje prava iz Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama. Prema Ustavnom zakonu, o rezultatima tog popisa ovisit će zastupljenost pripadnika manjina u tijelima regionalne i lokalne samouprave, ravnopravna upotreba jezika i pisma te drugih prava, čija je obavezna primjena

Ekskluzivno: Na Velebitu pronađeno mjesto logora Jadovno!

English Vama koji ste samo čuli, kao i onima koji znaju nešto više o logoru Jadovno iz 1941. ovaj naslov djeluje zbunjujuće. Onima koji nisu čuli za logor Jadovno, ovo je samo još jedna vijest o nekom logoru, a postoje raznorazni logori (izviđački, radni…) , na nekom poznatom ili nepoznatom lokalitetu. Mnogima je Velebit poznat kao geografski pojam. Nekima je poznat i kao park prirode, destinacija koja se promoviše kao pogodna za ekstremne sportove, planinarenje, paraglajding, speleologiju i biciklizam. Na ljetovanje stazom smrti Mnogi su preko Velebita, na putu za ljetovanje, ne znajući za Jadovno,  prošli oštrim serpentinama, na vrhu planine zastali da protegnu noge, pojedu sendvič i naprave fotku

Pismo podrške Zavičajnog udruženja „Bilogora“ iz Beograda

UDRUŽENjU POTOMAKA I POŠTOVALACA ŽRTAVA „JADOVNO 1941“ Dragi prijatelji! Članovi Zavičajnog udruženja „Bilogora“ pozdravljaju osnivanje Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava stradalih 1941. u Jadovnu i na drugim lokacijama vezanim za ovaj logor. Iz 32 naselja istočne Bilogore ovdje je okončan život 593 naša pretka i rođaka, a za njih je vezan i tužan rekord da je upravo sa ovog područja prvi stradalnik, ORMANOVIĆ Nikole SIMO iz sela Bedenička, star 55 godina, seljak, Srbin, uhapšen 12. aprila 1941, sproveden u Koprivnicu u logor „Danica“, poslije u Gospić, ubijen u Jadovnu 2. avgusta 1941. Mi, njihovi potomci, prognani iz svojih domova, danas živimo rasijani širom svijeta. Podržavamo programsku orjentaciju i sve zahtjeve

U Zagrebu održana promocija knjige autora Milana Bastašića,“Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.“

Sinoć, je u Zagrebu, u dvorani Parohije SPC Zagrebačke, održana romocija knjige  autora Milana Bastašića, „Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Pred šezdesetak gostiju, o knjizi su govorili Prof. dr. Svetozar Livada, Prof. dr. Đuro Zatezalo i književnik i recenzent Vasilije Karan. Tokom promocije, Dr Dušan Bastašić je upoznao goste sa radom i ciljevima Udruženja građana jadovno 1941. osnovanog u Banjaluci. Svoje utiske o knjizi iznijeli su i domaćin, gospodin Velimir Sekulić i paroh Otac Marinko Juretić.   Vezane vijesti: „Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991.“ – Bilješka: Velimir Sekulić Zagreb: Knjiga o stradanju Srba  

karikatura.jpg

DUBOKE RANE UVIJEK BOLE – Piše Vasilije KARAN

Za vas skita i pita Vasa sa Vrbasa Promocija obimne knjige autora Milana Bastašića održana u Zagrebu predstavlja jedno prijatno iznenađenje, ali istovremeno i jak udar na emocije, na tugu i bol. Knjiga pod naslovom „BILOGORA I GRUBIŠNO POLjE 1941. – 1991.“ tretira dva žestoka i krajnje neshvatljiva rata u kojima su stradali Srbi. Ljekar Milan Bastašić napisao je takvo djelo (650 stranica) sa izrazito potresnim istinama koje su za današnjeg mladog čovjeka neshvatljive. Pisac ovog djela, dok je pisao, nije razmišljao kom rodu ili vrsti literature treba da pripadne njegovo djelo. Nije bio opterećen piščevom fikcijom, već je svom snagom, voljom i razumom, pet-šest godina ronio istorijskim krvavim drumovima,

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

PRENOSIMO: Zagreb: Knjiga o stradanju Srba

U Zagrebu je održana promocija knjige Milana Bastašića „Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991.“ Promociju, kojoj je prisustvovao veći broj ljudi, organizovalo je Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. iz Banjaluke. O knjizi koja govori o stradanju Srba tog severozapadnog dela Hrvatske u Drugom svetskom i ratu 1990-ih govorili su predsednik Udruženja Dušan Bastašić, istoričar Đuro Zatezalo, sociolog Svetozar Livada i jedan od recenzenata, banjalučki pisac Vasilije Karan. Pošto autor nije mogao da dođe, prikazan je video zapis njegove izjave. Stradanja Srba u tom kraju gde je pre 1941. živelo 8.000 Srba počela su u noći 26/27 aprila 1941. kad je 504 muškaraca pokupljeno po kućama, odvedeno

DSC00918.jpg

Na Jadovnu 26 juna 2010. – Obraćanje Dušana Bastašića predsjednika Udruženja Jadovno 1941.

English Gospodine Predsjedniče Republike Hrvatske, Vaše Ekselencije, dame i gospodo, dobar Vam dan. Preosvećeni Vladiko, braćo i sestre, Pomaže Bog. Pozdravljam Vas ispred Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. Izražavam veliku zahvalnost svima onima, koji su podržali našu inicijativu da se prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno održi danas na ovako dostojanstven način uz obnovu dviju Spomen ploča. Pored pomoći mnogih dobrih ljudi, posebno ističem podršku Srpskog narodnog vijeća, Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske u Beogradu, Gornjokarlovačkog Vladičanstva Srpske Pravoslavne crkve i Organizacije Srba iz srednje Evrope. Veliko razumijevanje zamjenika župana Ličko-Senjskog  gospodina Milana Krmpotića nam znači mnogo ali i budi nadu da možemo očekivati

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.