Glavni tajnik HSP-a Ante Starčević Pero Ćorić pozirao je s obitelji i unučićem ispred slike ustaškog poglavnike Ante Pavelića i te slike objavio na svom Facebook profilu. Fotografija ustaškog zločinca nalazi se na istaknutom mjestu u vitrini, prema svemu sudeći u njegovoj obiteljskoj kući, a Ćorić se sa svojom obitelji voli fotografirati upravo na tom mjestu. On, naime, na svom Facebook profilu ima nekoliko obiteljskih fotografija, u različitim vremenskim razdobljima, s Pavelićevom slikom u pozadini. Na jednoj od fotografija koje prikazuju božićnu proslavu njegove obitelji Ćorić je kao lokaciju stavio Šarengrad. Da živi upravo u tom mjestu vidi se i u njegovoj imovinskoj kartici, ali i iz nedavnih izjava kada je

Slika objavljena u medijima na kojoj muslimanka pere tepih na partizanskom spomeniku na Šušnjaru, kod Sanskog Mosta – šokirala je javnost. Spomen groblje podignuto je u pomen na 5.500 Srba i 50 Jevreja, koje su ustaše ubile na Ilindan 1941. godine. Ona za RTRS tvrdi da ne zna ćirilicu i da nije znala da je riječ o spomeniku. Oštre reakcije stižu iz Srpske pravoslavne crkve u Sanskom Mostu gdje poručuju da ovako nešto nije smjelo da se dogodi. Srbi povratnici, uglavnom i nisu znali za ovaj sramotan čin. Policija, kada je zatekla ženu kako na Šušnjaru preko spomen obilježja pere tepih,t ek je izdala usmenu opomenu. Bošnjakinja koja je prala

Milorad Kojić, iz Centra za istraživanje rata i ratnih zločina u Banjaluci, o poigravanju pravdom i pravosuđem. Brojka od 8.000 umorenih u Srebrenici uvreda za ljudsku inteligenciju – U Nirnbergu je za milione žrtava koje su pobili nacisti od 1939-1945. odgovaralo 177 glavešina. Za zločine počinjene tokom rata u BiH pred sudovima u ovoj zemlji procesuiran je 331 Srbin. Osuđeni su na 1.646,5 godina robije. Pred sudom u Hagu zbog zločina u Bosni suđeno je još 90 Srba koji su kažnjeni sa 758 leta tamnice. Zbog genocida u Aušvicu, gde je umoreno milion ljudi, na procesu u Franfurtu 1962. i 1963. od 8.000 čuvara logora kažnjeno je njih 17. Za

Bivši predsednik Republike Srpske Krajine Goran Hadžić preminuo je večeras u Urgentnom centru Kliničkog centra Vojvodina u Novom Sadu, saznaju „Novosti“ Bivši predsednik Republike Srpske Krajine Goran Hadžić preminuo je večeras u Urgentnom centru Kliničkog centra Vojvodina u Novom Sadu, saznaju „Novosti“. Kako saznajemo, njemu je pozlilo u kući, a onda je odvežen u tu ustanovu. Pretpostavlja se da je reč o trombu u plućima. Hadžić je bio narušenog zdravlja, a u poslednjih mesec dana dva puta je bio u bolnici. Njega su vlasti Srbije uhapsile u 2011. godini kao poslednjeg optuženog u bekstvu, a suđenje je počelo u oktobru 2012. Suđenje Goranu Hadžiću praktično je bilo u prekidu od

Autohtona hrvatska stranka prava (A-HSP), koja je podigla šator pored spomenika u Srbu kako bi sprečila obeležavanje godišnjice antifašističkog ustanka koji se u tom mestu dogodio 27. jula 1941, dobila je od MUP-a rok da ga danas do 15 sati ukloni, ali oni to odbijaju da učine i poručuju da policiji ne padne napamet da primenjuje silu jer bi se mogla „zapaliti šibica“. Stranka je saopstila da prijavila javno okupljanje i postavljanje šatora čime je, kako navodi, ispunila sve zakonske uslove za javno okupljanje. U saopštenju stranke se navodi da prostor javnog okupljanja nije u vlasništvu Opštine Gračac, već Republike Hrvatske. „Autohtona – Hrvatska stranka prava nema nameru da od

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je kao antievropsku izjavu ministra spoljnih poslova Hrvatske Mire Kovača da Hrvatska može da blokira Beograd u pregovorima sa EU ako Srbija prema hrvatskim ratnim veteranima počne da primjenjuje Zakon o univerzalnoj nadležnosti za ratne zločine. Linta je poručio da Kovač dobro zna da je Hrvatska ratifikovala Konvenciju o ne zastarjevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječanstosti i da ima obavezu da poštuje sopstveni Ustava prema kojem međunarodni ugovori čine unutrašnji dio međunarodnog pravnog poretka Hrvatske i po pravnoj snazi su iznad hrvatskih zakona. On je upozorio da Zagreb, osim toga, uporno opstruiše obavezu o kažnjavanju svih odgovornih za ratne zločine koje

Stanovnici Srba, malog ličkog mjesta, u kojem se svake godine obilježava 27. juli, Dan ustanka u Hrvatskoj, uputili su otvoreno pismo hrvatskom državnom vrhu u kojem, kako navode, Srbi i Hrvati antifašisti, traže zaštitu državnih institucija i podršku sjećanju na otpor upravo profašističkom i pronacističkom ustaškom režimu. U pismu predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, premijeru tehničke vlade Tihomiru Oreškoviću, ministrima policije i kulture Vlahu Orepiću i Zlatku Hasanbegoviću, upozorili su da su izloženi konstantnim pritiscima, zastrašivanjima i provociranjima koja, kakko kažu, prolaze neometano i nekažnjeno od nadležnih institucija. „Srpski narod u Srbu kao i sve druge mještane pokušavaju da disciplinuju u utjeraju u četiri gola zida naših praznih kuća. Neodgovorni pojedinci,