arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Hitler naređuje: Zarobite Dražu

Šta je napisao nemački general Aleksander Ler o ratu u Jugoslaviji. Od Prve planinske divizije firer zahtevao da po svaku cenu uhvati Mihailovića živog. Svedoci smo toga da je istorija kao nauka u socijalističkoj Jugoslaviji pola veka uporno istrajavala na krajnje pojednostavljenoj i ideološkoj predstavi naše prošlosti. Pojedini centri, ili bolje reći pojedinci, pogubljeni u ideološkim maglama i jednoumlju, i saučesnici u naučnim manipulacijama, još uvek se grčevito trude da sačuvaju stare ocene i procene o nekim, možda, i ključnim zbivanjima u našoj istoriji. Novootkrivena dokumenta koja demantuju njihova stanovišta kao da ih ne dodiruju. Rezultat toga je da srpski narod opet stoji na početnim pozicijama u bolnom i mukotrpnom

Napadače na Srbe izvesti pred sud

Beograd traži da Hrvati istraže sve etnički motivisane napade na naše sunarodnike Od Zagreba očekujemo da istraži sve etnički motivisane incidente i napade na Srbe i obaveste nas o sudskim postupcima. To nije nikakvo mešanje u unutrašnje stvari Hrvatske, već zaštita naših sunarodnika, ali i antifašističkih tekovina, na kojima počiva i EU, čija je Hrvatska članica. To, za „Novosti“, poručuje šef diplomatije Ivica Dačić, reagujući na protestnu notu iz Zagreba koju naša ambasadorka Mira Nikolić u četvrtak nije htela da primi, a čiji je sadržaj Hrvatska u petak obelodanila. U tom tekstu zvanični Zagreb optužio je Beograd za pokušaje mešanja u unutrašnje stvari Hrvatske, a srpske vlasti pozvao da se

Foto: V. Danilov / Zoran Dokić

Beogradske priče: Jedini put kad je baka bila „gospođa“

Stara porodična dokumenta vraćaju sećanja. Još čuvam pismo iz Mauthauzena iz 1943. godine u kojem piše da dedina smrtnovnica može da bude podignuta ukoliko se uplate 72 marke – kaže Zoran Bezbroj Beograđana nestalo je u ratovima koji se stalno i uporno „vrzmaju“ ovim prostorom. Svakako je mnogo više onih koje smo zaboravili nego onih kojih se, s pijetetom, danas sećamo. Jedan od takvih, zlokobnih sukoba deo je sećanja našeg sagovornika Zorana Dokića, zaljubljenika u istoriju brodarstva, hroničara i istraživača starog Beograda i njegovih običaja. Kako to već biva, svakog ko ima neki poriv da se bavi istorijom na takav iskorak tera nešto ili neko. Neki trag iz prošlosti koji

Atentator na Ambasadora Rolovića dobio spomenik

Ustaški terorista Miro Barešić, koji je izvršio atentat na jugoslovenskog ambasadora u Švedskoj Vladimira Rolovića, dobio je spomenik u rodnom mjestu Drage kod Pakoštana, a njegovo otkrivanje zakazano je za danas. Spomenik je postavljen pred rodnu kuću Barešića. Izradu bronzane statue finansirali su njegovi rođaci, prijatelji i saborci, uz pomoć opštine Pakoštane, prenosi „Jutarnji list“. Štampan je i plakat na hrvatskom, engleskom, i nemačkom jeziku na kojem se građani pozivaju na otvaranja spomenika povodom 25 godina od pogibije Barešića. Barešić je poginuo kao hrvatski vojnik 31. jula 1991. kod Benkovca. Uprkos tome što se sprema otkrivanje spomenika Barešiću, u Hrvatskoj ima onih koji smatraju da je ubistvo jugoslovenskog ambasadora bilo

U Livnu obeleženo 75 godina od stradanja srpskog naroda

U subotu 30. jula u Livnu je održana centralna komemoracija povodom 75 godina od stradanja srpskog naroda u livanjskom polju tokom Drugog svetskog rata. U kapeli i spomen-kosturnici Sv. Velikomučenice Marine, Svetu Liturgiju i pomen stradalima služio je otac Srđan Belenzada, paroh veselinjski, dok je za pevnicom odgovarao paroh lijevanjski, otac Željko Đurica, sa narodom. Liturgiji je prisustvovalo 60-ak vernika, mahom potomaka stradalih, koji se svake godine skupljaju da obeleže ovaj dan. Prva ustaška ubistva livanjskih Srba počela su već u maju, hvatajući zamah u junu i julu, da bi svoj vrhunac dostigla u danima oko Ognjene Marije. U Livnu i okolnim selima pobijeno je oko 1600 pravoslavnih Srba. U

Domagoj Margetić: Gadi mi se moja Hrvatska, ruke su joj krvave do lakata od ubijanja Srba!

Hrvatski novinar-istraživač i bivši političar Domagoj Margetić, povodom proslave 20. godišnjice operacije Oluje uputio je otvoreno pismo “pobednicima” u kojem im je poručio samo jednu reč – FUJ! Pismo Domagoja Margetića prenosimo u celosti i na originalnom jeziku na kom je napisano (unapred se izvinjavamo svima, ali zbog autentičnosti pisma nismo ga prevodili na srpski): “A dok slavimo ratove, o kakvom to miru govorimo? Dok su nam zločini državni praznici, a zločinci nacionalni junaci, o kakvom mi pomirenju i s kim govorimo? Pobjednici slave pobjede. A slobodni ljudi su jednostavno – slobodni. Slobodnima ne trebaju ni pobjede niti pobjednici, ne trebaju im masovne pompozne, bahate proslave tuđe nesreće. Ne razumiju

Između dva zločina

Spomen-obeležje u Glini ima dosta sličnosti sa zidanjem Skadra na Bojani, samo što je ono legenda a ovo stvarnost u kojoj je licemerje vrhunska odrednica. Zna se da je u glinskoj crkvi presvete Bogorodice u vreme od 28. jula do 3. avgusta 1941. godine izvršen zločin genocida, kada je 1567 građana srpske nacionalnosti iz okolnih mesta prevarenih da idu na pokrst lišeno života najbanalnijim klanjem. Na lokaciji u glavnoj glinskoj ulici sagrađena je 1826. godine pravoslavna crkva Presvete Bogorodice u kojoj su obavljani verski obredi do leta 1941. godine kada su hrvatski ekstremisti toga doba – ustaše, izvršili pomenuti zločin, crkvu zapalili i porušili. Lokalne vlasti, su po dobijenim instrukcijama

Ikonostas akademskog slikara Pavla Simića (1818-1876) uništen u glinskoj crkvi

Tokom četiri godine svoje vladavine ustaška Nezavisna Država Hrvatska ispoljila je monstruoznu aktivnost totalnog genocida: uništavanje srpskog naroda i njegovog istorijskog postojanja. Takvu zločinačku delatnost nije ispoljila ni nemačka okupatorska vojska u Srbiji. Tragični događaji u srpskim crkvama u NDH, posebno u Glini, imali su, dakle, dva vida genocida: 1. Klanje Srba u hramu, 2. Uništavanje hrama kao srpskog pravoslavnog spomenika kulture. U glinskoj crkvi uništen je ikonostas i zidni živopis Pavla Simića, jednog od najznačajnijih srpskih slikara 19. veka. Pavle Simić je rođen u Novom Sadu gde je posle završenih slikarskih studija na bečkoj Akademiji imao stalni atelje sa saradnicima. Osnovne slikarske pouke primio je od poznatog baroknog slikara

Zaključak

 U ovoj monografiji su objedinjena delimična ali autentična svedočanstva o masovnim ustaškim zločinima nad Srbima iz Gline, Vrginmosta, Bosanske Dubice i drugih mesta iz njihove okoline. Ova katalogizacija nedužnih stradalnika je samo deo jednog poglavlja „Srpske knjige mrtvih“ koja je pripremljena s namerom da podseća Srbe sa Korduna i Banije i Bosanske krajine, na svu tragiku njihove sabraće, koju su fanatizovani Pavelićevi dželati poubijali u vremenu fašističkog poretka NDH 1941.-45. godine. Nažalost pravosuđe FNRJ i federalne jedinice republike Hrvatske nije osudilo kvinslišku NDH za počinjene zločine genocida. Naprotiv, istinu o ustaškom istrebljenju srpskog naroda u ratu -AGITPROP CK KPJ i KP Hrvatske decenijama su tu činjenicu zatirali u miru. Ni

Iz rezolucije Evropske Unije 1993. godine

Na pokušaj prećutkivanja zločina nad delovima bilo kog naroda u Drugom svetskom ratu, Evropska unija je donela Rezoluciju 1993. godine, koja nalaže svim vladama da ne kriju ni jednu činjenicu, niti bilo šta što prikazuje nacistička nedela. Svaka zemlja bi morala čak da predvidi i zakonske kazne za one koji negiraju postojanje zločina u Drugom svetskom ratu, koji umanjuju, prikrivaju ili koriste simbole iz tog rata. Da li je tragičnije ako o tome neke vlade nisu ništa znale, ili da su znale, a nisu poštovale. Nemareći za naloge EVROPSKE UNIJE, u Tuđmanovoj RH ni jedna preporuka iz ove Rezolucije nije bila prihvaćena – mada za to ima istorijskih činjenica na pretek. Da

Oluja.jpg

Centralna manifestacija 4. avgusta u Busijama

 Centralna državna manifestacija obilježavanja 5. avgusta – Dana sjećanja na stradanje i progon Srba sa područja tadašnje Republike Srpske Krajine biće održana u četvrtak, 4. avgusta u Busijama, opština Zemun. Iz Kancelarije Vlade Srbije za saradnju sa medijima saopšteno je da će se prisutnima obratiti predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i premijer Srbije Aleksandar Vučić. Parastos za sve stradale Srbe služiće patrijarh srpski Irinej, a manifestacija će biti nastavljena umjetničkim programom pod nazivom „„Naša je tuga…velika“. Prisutnima će se obratiti i djevojka iz kolone Jelena Šarić. Centralnoj državnoj manifestaciji prisustvovaće ministri u vladama Srbije i Republike Srpske, članovi Narodne skupštine Srbije, Narodne skupštine Republike Srpske i drugih državnih organa Srbije

U Trnovu obilježene 24 godine od ubistva 124 srpska civila

U Trnovu su danas obilježene 24 godine od stravičnog zločina koji su muslimansko-hrvatske formacije počinile nad srpskim stanovništvom ovog mjesta. U napadu muslimanskih formacija na Trnovo u julu 1992. godine na najsvirepiji način ubijena su 124 civila, a tijela njih 11 još nisu pronađena. Među nastradalima je bilo 48 žena i četvoro djece, od kojih je najmlađi Milun Tešanović imao samo 15 mjeseci. Na veliki pravoslavni praznik Ognjenu Mariju, koji Srbi obilježavaju 30. jula, zvjerski je mučen i ubijen sveštenik trnovskog hrama Nedeljko Popović, a crkva je zapaljena. U Hramu Svetog Đorđa u Trnovu danas je služen parastos, a u spomen-sobi u porti crkve i kod spomen-obilježja na Rogoju položeno

Fragmenti izjave Hilmije Berberovića, koljača Srba u glinskoj pravoslavnoj crkvi

Istorijski arhiv Beograda UGB IV IV-146/32) Ubijanje je vršeno na taj način što smo neke udarali pravo u srce, neke klali preko vrata, a neke udarali gđe stignemo. Ako neki Srbin ne bi bio od prvog udarca smrtno pogođen, toga ustaše priklali nožem. Za vrijeme klanja nije gorjela svjetlost u crkvi, već su bili određeni specijalni vojnici koji su rukama držali baterijske električne lampe i time nam osvjetljivali prostor. U više mahova desilo se da je neki Srbin naletio na nas pesnicom, ili pak da je nekoga udario nogom, ali je taj bio odmah iskasapljen. Za vrijeme ovoga klanja bila je u crkvi velika galama. Prisutni Srbi vikali su „Živio

Integralni tekst izjave Ljubana Jednaka sa svedočenja pred zagrebačkim sudom

(Šime Balen „Pavelić“, Zagreb 1952.) „… On je metnuo glavu na stol, a ustaše su mu narezale grkljan. „Pjevaj sada“. Kako je on pjevao, krv mu je udarila iz grkljana na 2-3 metra daleko. Bilo je to svakako jako neugodno svima nama gledati. Kad je krv udarila prema nama, jedan mi je rekao: „Tako će biti i s nama, jaoj nama.“ Nato su ustaše povikali – „Udari ga nožem, majku mu njegovu…“ I udarili su ga 2-3 puta nožem iza vrata, a kada je pao na pod, priskočili su mu drugi, posebno određeni, koji su mrvili glave. Priskočiše mu dva ustaše i smrvili mu svu glavu. Zatim su ga bacili iz

Ustaški zločin nad Srbima u glinskoj pravoslavnoj crkvi bio je isplaniran za Ilindanski praznik

„Čujte ovo starci, počujte svi žigelji zemlje! Je pi ovako što ikad bilo u vaše dane, il’ u dane vaših otaca? Recite ovo svojim sinovima, Vaši sinovi svojim sinovima, a njihovi sinovi potonjem koljenu.“ (Riječ Jahve 1, 2, 3.)   Ilindansku pesmu i molitvu zamenili su udarci noževa, maljeva, krikova strave i užasa u ovom genocidnom zločinu, nepoznatom u istoriji civilizacije, izvršenom na svetištu i oko njega. Tada je usmrćeno 1567 ljudi sa područja Korduna i Banije. Ustaški „misionari“ hteli su pred ikonama, krstom i oltarom zatrti život, kulturu, duh i veru jednog naroda. Glavni organizator i inspirator svih počinjenih zločina u Glini, Banskom Grabovcu, Gornjem Taborištu, Šušnjaru, Velikom Gracu,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.