English Poštovana gospodo, draga braćo i sestre, Na inicijativu našeg udruženja, 24. jun je određen kao “Dan sjećanja na Jadovno 1941.” Toga dana, 1941. godine, logor Slana na Pagu je primio svoje prve zatočenike a logor Jadovno na Velebitu dostigao svoje konačne dimenzije. Već ove godine, u subotu 26. juna 2010. održaće se prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. Komemorativni skup će se održati kod Šaranove bezdane jame, u krugu devastiranog Spomen obilježja pobijenim Jadovinskim žrtvama. Drugi dio komemoracije biti će održan na Spomen području logora Slana na ostrvu Pagu. Opijelo će služiti njegovo visoko preosveštenstvo Vladika gornjokarlovački Gerasim. Radujemo se prisustvu većeg broja potomaka i poštovalaca žrtava, koji

Nezamislivo je i spada u oblast ozbiljne nacionalne patologije da se u srpskom narodu mogu pronaći ljubitelji lika i dela „najvećeg sina naših naroda i narodnosti”, koji se krio pod maskom Josipa Broza Tita. Međutim, nesumnjivo je da njih u određenom broju ipak ima. Ko su oni koji uprkos svemu i posle svega što je titoizam učinio srpskom narodu – i dalje vole Broza? Ne smatram ikakvom hrabrošću danas govoriti istinu o Titu i njegovom totalitarnom režimu. Može se reći da je takvo junačenje čak ispod časti, u vremenu kada se zbog slobodno izražene misli o Brozu neće otići na Goli Otok ili u Sremsku Mitrovicu, a posebno jer te

Uvjeren sam da nas ima manje od 201.631 koliko pokazuje posljednji popis, odnosno da smo svedeni na granice koje je odredio Franjo Tuđman u svojoj politici etničkog čišćenja: svesti Srbe u Hrvatskoj između 3-4 posto, kaže politolog prof. Jovan Mirić. Novi popis stanovništva Hrvatske, koji će biti održan u aprilu 2011. godine, za srpsku zajednicu imat će znatno veće značenje od statističkog, budući da će kroz narednih deset godina predstavljati temelj za ostvarivanje prava iz Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama. Prema Ustavnom zakonu, o rezultatima tog popisa ovisit će zastupljenost pripadnika manjina u tijelima regionalne i lokalne samouprave, ravnopravna upotreba jezika i pisma te drugih prava, čija je obavezna primjena

UDRUЖENJU POTOMAKA I POŠTOVALACA ЖRTAVA „JADOVNO 1941“ Dragi prijatelji! Članovi Zavičajnog udruženja „Bilogora“ pozdravljaju osnivanje Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava stradalih 1941. u Jadovnu i na drugim lokacijama vezanim za ovaj logor. Iz 32 naselja istočne Bilogore ovdje je okončan život 593 naša pretka i rođaka, a za njih je vezan i tužan rekord da je upravo sa ovog područja prvi stradalnik, ORMANOVIĆ Nikole SIMO iz sela Bedenička, star 55 godina, seljak, Srbin, uhapšen 12. aprila 1941, sproveden u Koprivnicu u logor „Danica“, poslije u Gospić, ubijen u Jadovnu 2. avgusta 1941. Mi, njihovi potomci, prognani iz svojih domova, danas živimo rasijani širom svijeta. Podržavamo programsku orjentaciju i sve zahtjeve

Za vas skita i pita Vasa sa Vrbasa Promocija obimne knjige autora Milana Bastašića održana u Zagrebu predstavlja jedno prijatno iznenađenje, ali istovremeno i jak udar na emocije, na tugu i bol. Knjiga pod naslovom „BILOGORA I GRUBIŠNO POLJE 1941. – 1991.“ tretira dva žestoka i krajnje neshvatljiva rata u kojima su stradali Srbi. Ljekar Milan Bastašić napisao je takvo djelo (650 stranica) sa izrazito potresnim istinama koje su za današnjeg mladog čovjeka neshvatljive. Pisac ovog djela, dok je pisao, nije razmišljao kom rodu ili vrsti literature treba da pripadne njegovo djelo. Nije bio opterećen piščevom fikcijom, već je svom snagom, voljom i razumom, pet-šest godina ronio istorijskim krvavim drumovima,

English Povelja 10. Sabora srpske omladine i 4. Sabora Srpske mreže Sa blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog G. G. Irineja, a u organizaciji Srpskog sabora Dveri, u Beogradu je od 6. do 8. avgusta održan deseti Sabor srpske pravoslavne mladosti i budućnosti, kao i četvrti Sabor Srpske mreže, u ovome času jedine i jedinstvene asocijacije na svetu koja sabira više desetina raznih nestranačkih srpskih patriotskih udruženja iz svih Srpskih zemalja i Rasejanja. Ovogodišnjem, jubilarnom Saboru, prisustvovalo je preko 100 učesnika iz više od 30 organizacija iz Srbije, Republike Srpske, Crne Gore, ostalih bivših jugoslovenskih republika, kao i evropskog, američkog, kanadskog i australijsko-novozelandskog srpskog rasejanja. Glavna tema Sabora bila je: Novi

Salamon Jazbec (1965) pisac je brojnih članaka o židovskoj kulturi, religiji i običajima. Član je hrvatskog ogranka Svjetske konferencije Religije za mir u okviru kojeg je tokom rata radio na uspostavljanju dijaloga između Katoličke crkve u Hrvata i Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj. Godine 1994. osniva Hrvatsko-izraelsko društvo, a danas je tajnik Margelovog instituta, poznatog po lovu na odbjeglog ustaškog zločinca iz Požege Milivoja Ašnera. Nedavno je u Zagrebu promovirana knjiga Magnissimum crimen – Pola vijeka revizionizma u Hrvata, čiji je autor Salamon Jazbec, zagrebački Židov, koji se već na samom početku pita: „Kako je Spomen – područje Jasenovac postalo jasenovačko područje zaborava?“ Objavljivanje ove akribijalne studije na hrvatskom tržištu,

Udruženim snagama u subotu 14. avgusta sprovedena je još jedna u nizu velikih humanitarnih akcija na području srpske Krajine. U ovom velikom zajedničkom poduhvatu učestvovalo je, pored naše, još tri bratske organizacije: Srpsko društvo Zadužbina – Slovenija (250€), Humanitarna Organizacija Nemanjići Tićino – Švajcarska (700€) i Srpska Pravoslavna Omladina Insbruk SPOJI – Austrija (300€). Naša organizacija u ovoj akciji je učestvovala sa 2.100€. Na područjuLike u mestima Donji Lapac, Gračac i Srb pomognuto je devet srpskih porodica sa dvadesetdvoje dece uzrasta do 20 godina. Isporučena je pomoć u vrednosti od preko 3.300€. Za tu svotu uspeli smo da nabavimo sledeću pomoć: – 3 šporeta na drva – 1 kombinovani šporet