BANjALUKA, 22. MARTA – Parastos i pomen žrtvama ustaškog genocida u Donjoj Gradini u Drugom svjetskom ratu biće održan 1. maja – utvrđeno je danas na sjednici Organizacionog odbora za obilježavanje ovog događaja. Na sjednici Organizacionog odbora, kojom je predsjedavao predsjednik Republike Srpske /RS/ Milorad Dodik, usaglašeni su okvirni program i protokol kojima je predviđeno polaganje vijenaca i cvijeća, pomen i parastos žrtvama u Spomen području „Donja Gradina“ kod Gradiške i obraćanje zvaničnika. Na sjedici Odbora dogovoreno je da akademija povodom obilježavanja ovog događaja bude održana 22. aprila 2011. godine u Kozarskoj Dubici, a utvrđeni su i nosioci aktivnosti priprema i realizacije programa obilježavanja. Predsjednik RS Milorad Dodik izrazio je

GAZA, 22. MARTA – UN su pokrenule novi plan za predavanje o holokaustu u školama u Pojasu Gaze, što je izazvalo osudu islamističke organizacije Hamas, prosvjetnih radnika pa čak i tijela zaduženog za mirovne pregovore sa Izraelom. Ukoliko plan bude sproveden u djelo to će biti prvi put da palestinska djeca saznaju o patnjama Jevreja tokomDrugog svjetskog rata. Međ utim, kritike ovog plana ukazale su na to koliko je to pitanje osjetljivo među Palestincima. „Igra sa obrazovanjem djece u Pojasu Gaze je crvena linija“, rekao je ministar za obrazovanje u Hamasovoj vladi Muhamed Askul, ističući da će se islamistički pokret blokirati svaki pokušaj izlaganja o holokaustu „bez obzira na cijenu.“ Nezadovoljstvo u Pojasu Gaze ispoljeno

MINHEN, 22. MARTA – Tužilac Hans-Joakim Luc je tokom iznošenja završne riječi pred sudom u Minhenu istakao da su iznijeti jasni dokazi da je Džon Demjanjuk bio čuvar u nacističkom logoru Sobibor od marta do septembra 1943. godine. Luc je naglasio da nema „razumne sumnje“ da je Demjanjuk bio u službi u logoru. On se pri tom pozvao na šest istorijskih dokumenata koji su priloženi kao dokazi sudu u Minhenu. Demjanjuk (90) je optužen za učešće u ubistvu najmanje 29 000 Jevreja u koncentracionom logoru Sobibor u Poljskoj 1943. godine. Proces protiv Demjanjuka vodi se već 16 mjeseci i periodično je prekidan, pošto je optuženi povremeno odbijao da prisustvuje zasjedanjima

Povodom predstojećeg popisa stanovništva u Regionu, koji je zakazan za mesec april tekuće godine Gospodnje 2011., obraćamo se svim našim vernicima, pripadnicima srpskog naroda i srpske zajednice, da se slobodno i bez straha odazovu predstojećem popisu stanovništva, izjašnjavajući se na njemu kao Srbi pravoslavne vere. Popis stanovništva se spominje i u Svetom Pismu, upravo u vreme Rođenja Gospoda Isusa Hrista, pokazujući da smo mi ljudi sa zemlje i zemaljski, a da je jedino Gospod Hristos sa neba (Jevr. 12, 25), Koji je iz ljubavi došao na zemlju da spase svet (Jn. 12, 47). Odazivajući se na ovaj popis stanovništva, mi verujući izvršavamo zapovest Hristovu da caru dajemo carevo, a Božije Bogu (Mt.

Piše Vladimir Dimitrijević Rezolucija sa petrogradskog skupa je jasna: Dijaloga s Vatikanom ne može da bude dok god se ne izvrši debeatifikacija takvog „sveca“ kakav je Alojzije Stepinac Taman smo se (bar neki) obradovali rezultatima Međunarodne konferencije „Neprolazna vrednost i trajna aktuelnost Milanskog edikta“, održanoj u crkvenom domu Niške eparhije, krajem februara 2011…Jedan episkop SPC nas je, povodom konferencije, poletno obavestio da nas ovaj skup podseća na hrišćanske korene evropske kulture i civilizacije, a jedan nadbiskup je ocenio da će sa skupa biti poslat apel crkvama, društvu i institucijama da čitava Evropa ponovo zaživi velike ideale hrišćanske kulture, verske i međureligijske slobode i međuekumenskog dijaloga. Dakle, taman kad je izgledalo

BEOGRADSKI FORUM ZA SVET RAVNOPRAVNIH 18. MART 2011. B e o g r a d   S a o p š t e nj e SRBIJA I NATO Okrugli sto 23. mart 2011. Beogradski forum za svet ravnopravnih, Klub generala i admirala Srbije i SUBNOR Srbije organizuju okrugli sto sa temom SRBIJA I NATO koji će se održati u sredu, 23. marta 2011. godine u sali Skupštine opštine Novi Beograd, Bulevar Mihajla Pupina broj 167, Novi Beograd, sa početkom u 10 časova. Čast nam je da Vas pozovemo da prisustvujete. Na okruglom stolu, pored ostalih, govoriće: Prof. Dr Radovan Radinović, general u penziji, Vladislav Jovanović, bivši ministar za inostrane poslove

U subotu 19. marta 2011. godine održano je predavanje na temu „Istorija i budućnost Kosova i Metohije“ sa projekcijom filma „Kosovo. Can you imagine?“ u organizaciji Srpske Pravoslavne Omladine Insbruk – SPO(J)I. Predavanje je održano u prostorijama Buhgaleri (Buchgalerie), a predavač je bio Marko Miloradović, student na pravnom fakultetu u Insbruku i punopravni član Omladinskog Udruženja SPO(J)I. Na slici: Predavač Marko Miloradović tokom predavanja Predavanje na temu „Istorija i budućnost Kosova i Metohije“ je ujedno predstavljalo i drugo po redu predavanje u organizaciji SPO(J)I na nemačkom jeziku,na kojem su učestvovali austrijski,švajcarski, škotski i srpski prijatelji omladinskog udruženja, kao i članovi i ostali zainteresovani građani iz Insbruka. Pošto se radi o

Osvrt na posljednje odluke Vlade Republike Hrvatske o stambenom zbrinjavanju i otkupu stanova[1] HUMANITARNI CENTAR ZA INTEGRACIJU I TOLERANCIJU Partikularan pravni okvir Hrvatski zakonodavac stambeno zbrinjavanje nije uredio na jedinstven način, već partikularnim propisima, obzirom da se svaki od njih primjenjuje samo na dijelu teritorija Republike Hrvatske. Osim toga, oni su različitog pravnog ranga (različite pravne snage) odnosno pravnog položaja na hijerarhijskoj ljestvici pravnog sistema – organa i pravnih akata. Stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi uređeno je zakonom, kojeg je donio Hrvatski sabor, kao zakonodavno tijelo, a izvan područja posebne državne skrbi zaključkom odnosno odlukom, koje je donijela Vlada RH, kao izvršna vlast. Posljedica ovako fragmentiranog pravnog okvira

Piše Vasilije Đ. Krestić Prenosimo u celini govor akademika Vasilija Đ. Krestića, kojim je, na Konferenciji Srpske akademije nauka i umetnosti, održanoj 17. marta 2011. godine, optužio vođstvo SANU da su marginalizovali ovu instituciju i doveli do toga da izgubi dostojanstvo i ugled, da se pretvori u trabanta dnevne politike U proteklih nekoliko godina u javnosti se mogu čuti ocene da je Srpska akademija nauka i umetnosti zanemela, da je samu sebe iz društva izopštila, da je svojim neodgovornim odnosom prema ključnim problemima države i naroda, kakvih, nažalost, ima u izobilju, pokazala da, iako je najviša naučna i umetnička ustanova u državi, ni ne pokušava da utiče na neke događaje

Meni su neshvatljivi ljudi koji su zaboravili na svoj zavičaj i prepustili se životu u Srbiji gdje je sve drugačije, i mentalitet i narod… Kamo god da sam odlazio i prolazio, nigdje nisam mogao naći prijatelje kao ove koje sam ostavio u Kninu, kaže Želimir Simić Petnaest godina nakon napuštanja zavičaja, odluka o povratku nije nimalo laka. Decenija i po mnogo je za ljudski život i normalno je da za to vrijeme čovjek ostavi trag u novoj sredini. Djeci je teško napustiti mjesto svog rođenja i otići u rodni kraj roditelja. Ali i 15 godina poslije bilježe se smjele povratničke priče, kao što je ona male i složne porodice Simić

Pozivamo Vas da svojim prisustvom, uveličate humanitarni koncert 19. 03. 2011. godine u 20:00h u kulturnom centru BANSKI DVOR – BANjA LUKA. Ulaznice se mogu nabaviti u Riznici, po cijeni od 50km. Na koncertu pored drugih grupa i učesnika sa naših prostora, učešće će uzeti i arhimandrit Nikodim Kavarnos iz Atine sa svojim horom a koji će izvoditi vizantijsku duhovnu ( crkvenu ) muziku posvećenu vremenu u kome se nalazimo, dakle danima Vaskršnjeg posta tj. Svete Četrdesetnice. Sav prihod od prodaje ulaznica namjenjen je za izgradnju manastira Bogorodice Trojeručice na Kordunu. Izvor: MANASTIR PRESVETE BOGORODICE TROJERUČICE   Vezane vijesti: Pomozimo gradnju Manastira Presvete Bogorodice Trojeručice  

Odlučujući kriterij za zatvaranje poglavlja 23 mora biti povratak izbjeglica. Proces povratka, koji nikad nije imao nepodijeljenu političku i društvenu podršku, ne smije se zatvoriti, jer bi to bilo upereno protiv velikog broja ljudi koji nisu prouzročili svoju dramu Povodom rasprave o poglavlju 23, u okviru kojeg se pretresa i ocjenjuje stanje u pravosuđu i zaštiti temeljnih ljudskih prava u Hrvatskoj, iznijet ću neke stavove i ocjene koje se na to odnose. One se temelje na neposrednom učešću u raspravama i analizama o stanju u pravosuđu i poštivanju temeljnih prava, uvidu u neke konkretne slučajeve, brojnim iskustvima pojedinaca i javnim zapažanjima onih koji prate stanje u ovoj oblasti. Naglasak je