Imam puno razumijevanje za nevolje većine ljudi koji potpisuju peticiju. Naročito razumijem ljude koji evo ni nakon 15 godina nemaju svoj krov nad glavom. Uostalom, sve ove godine nastojimo makar umanjiti njihove nevolje, istakao je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac o peticiji koju je potpisalo 45 000 izbjeglica u Srbiji Predstavnici 103 izbjeglička udruženja Srba iz Hrvatske skupili su 45.000 potpisa u peticiji kojom traže rešenje stanarskih, imovinskih i drugih prava Srba iz Hrvatske, te su je uručili najvišim zvaničnicima Srbije. Predsjednik Koalicije izbjegličkih udruženja u Srbiji Miodrag Linta najavio je da će zahtjevi biti poslani i predstavnicima Srba iz Hrvatske, najvišim organima EU-a, ambasadama SAD-a, Rusije i Kine. – Tražimo

U toku je ispiivanje položaja i potreba bivših nosilaca stanarskog prava iz Republike Hrvatske koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije u saradnji sa Komitetom za pomoć i zaštitu. Podaci dobijeni ovom anketom biće prezentovani na predstojećoj donatorskoj konferenciji u cilju obezbeđivanja sredstava za rešavanje stambenih pitanja najugroženijih porodica. Pozivamo sva zainteresovana lica da popune anketne listiće koje mogu preuzeti sa veb sajta Komesarijata za izbeglice www.kirs.gov.rs i Komiteta za zaštitu i pomoć www.rpc-sr.org  i pošalju ih Komitetu za pomoć i zaštitu na adrese Ćirila i Metodija 2a, 11 000 Beograd i Majevička 2b, 21 000 Novi Sad. Takođe, anketiranje se može obaviti i telefonskim putem. Potrebno je da se sva

BEOGRAD- Udruženje Srba iz Hrvatske ukazuje da Hrvatska pokušava da još jednom podmetne „kukavičje jaje“ i pogazi ljudska i građanska prava svojim državljanima srpske nacionalnosti uvodeći novi rok za stambeno zbrinjavanje povratnika – bivših nosilaca stanarskog prava van područja posebnog državnog staranja. „Zabrinjava činjenica što se u ovom slučaju radi o dogovoru predsjednika Hrvatske Ive Josipovića i Srbije Borisa Tadića kojima je važnija EU nego standardi koje bi bilo potrebno postići na tom putu. Dogovoreno je da Hrvatska uvede novi rok za stambeno zbrinjavanje, a Srbija organizuje donatorsku konferenciju i da se tako zatvori izbjegličko pitanje“, izjavio je za Srnu Milojko Budimir, generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske, sa sjedištem

Autor: Vedrana Kulaga BANjALUKA – Srbi s obje strane granice, u Hrvatskoj i RS, odnosno BiH, nedovoljno su sarađivali, a poboljšanje te saradnje bilo bi korisno ne samo njima, nego svima u regionu, rekao je „Glasu Srpske“ potpredsjednik hrvatske Vlade Slobodan Uzelac. Dodao je da toj saradnji mogu da doprinesu sastanci zvaničnika jedne i druge zemlje, kao što je bio sastanak predsjednika RS i Hrvatske Milorada Dodika i Ive Josipovića. – Razumijem nezadovoljstvo izbjeglica iz Hrvatske sporošću i uopšte kvalitetom rješavanja njihovih problema, kao i strah da se ti problemi neće riješiti nikada. S druge strane, na nama je da učinimo sve da se što više problema tih ljudi riješi.

Srbija  – Koalicija izbjeglica – reagovanje BEOGRAD- Koalicija udruženja izbjeglica u Srbiji saopštila je da je netačna ocjena predsjednika Hrvatske Ive Josipovića da je „veliki broj izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske riješio pitanje imovinskih prava i da je neozbiljno reći da se ne radi na tom planu“. „Predstavnici 100 izbjegličkih udruženja i zavičajnih klubova pozdravljaju dio Josipovićeve izjave u kojoj priznaje da ima problema. Takođe, stoji činjenica da je Hrvatska učinila određeni napredak u rješavanju problema izbjeglih i prognanih Srba, ali je to, nažalost, nedovoljno“, izjavio je za Srnu predsjednik Koalicije Miodrag Linta. On je ukazao da velikom broju izbjeglih i prognanih Srba, ali i građana koji su porijeklom

BEOGRAD – Predstavnici 100 izbjegličkih udruženja i zavičajnih klubova Srba iz Hrvatske poštuju odluku Tužilaštva za ratne zločine Srbije da odustane od krivičnog gonjenja Tihomira Purde zbog nedostatka dokaza, ali zahtijevaju da ta pravosudna institucija traži od Državnog tužilaštva Hrvatske da postupke protiv Srba, takođe, vodi u skladu sa pravnim standardima procesuiranja krivičnih djela ratnih zločina. „Smatramo da je Tužilaštvo trebalo da provede ozbiljnu istragu prije aktiviranja potjernice protiv Purde, hrvatskog državljanina osumnjničenog za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika u Vukovaru 1991. godine, s ciljem da se izbjegne medijski spektakl u prethodna dva mjeseca“, rečeno je Srni u Koaliciji udruženja izbjeglica u Srbiji. Nažalost, kako su naveli u Koaliciji,

Vlast je ove godine sekularizovala komemoraciju organizovanu povodom sećanja na žrtve fašističke racije na novosadskom Štrandu. Kada je novosadski gradonačelnik jasno stavio do znanja da se neće obazirati na volju verskih organizacija, reakcija čelnih ljudi pokrajinske vlasti je nalikovala čuvenoj zen priči: nit šta videli, nit šta rekli, nit šta čuli. Time je nazjad problem postao vidljiv – suštinski izostanak interesovanja pokrajinske vlasti prema stvarnim antifašističkim tradicijama u Vojvodini. “Resekularizacija” komemoracije Već je bilo prilike da se javnost upozna s činjenicom kako su lokalne vlasti Novog Sada i okoline učestvovale u stvaranju kvazipijeteta prema okupacionoj istorijskoj hordi Osmanlija, i izjednačavanju istorijskih agresora i zločinaca sa stradalim braniocima i civilima u