HAG, /SRNA/ – Penzionisani general Vojske Republike Srpske Manojlo Milovanović rekao je danas u svojstvu svjedoka optužbe na suđenju nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću da su, u vrijeme kada je donijeta odluka o osnivanju Vojske Republike Srpske, utvrđeni politički ciljevi da se „spriječi ponavljanje genocida iz Drugog svjetskog rata i odbrani narod do postizanja mira“. Milovanović je rekao da je „u tradiciji Kine, Francuske i Srba da narod ide sa vojskom, iza ili ispred“, objašnjavajući tako Direktivu broj četiri iz 1993. godine, koju je on sastavio, a Karadžić potpisao, a prema kojoj je Drinskom korpusu Vojske Republike Srpske naloženo da „neprijatelju u Podrinju nanese što veće gubitke i prisili

BANJALUKA, (SRNA) – Poražavajuća je odluka Upravnog odbora Instituta za nestala lica BiH da podrži inicijativu upućenu Tužilaštvu BiH koja predviđa popis i sahranu tijela u opštinama gdje su ekshumirana, smatra predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Srpske Nedeljko Mitrović. „Ova odluka je poražavajuća, jer se iz ovoga jasno vidi da Upravni odbor Instituta za nestala lica BiH ne donosi odluke samostalno, niti u interesu procesa traženja nestalih i poštovanja porodica nestalih“, rekao je Mitrović Srni. On tvrdi da da je Upravni odbor Instituta pod „velikim uticajem Međunarodne komisije za nestala lica, koja je i ideolog ovakvog sramnog načina rješavanja problema neidentifikovanih tijela“. „Postavlja se pitanje kakva

BANJALUKA,  (SRNA) – Za Republiku Srpsku je neprihvatljiva naredba Instituta za nestala lica BiH koja predviđa popis i sahranu tijela u opštinama gdje su ekshumirana, izjavio je Srni rukovodilac Operativnog tima za traženje nestalih lica Republike Srpske Goran Krčmar. „Poznato nam je da Tužilaštvo BiH neće prihvatiti tu naredbu, jer je činjenica da se u konkretnom slučaju radi o `zloj namjeri` pojedinaca unutar BiH kako bi se zaustavio proces traženja nestalih“, istakao je Krčmar. Upravni odbor Instituta za nestala lica BiH podržao je na današnjoj sjednici inicijativu upućenu Tužilaštvu BiH kojom je predviđen popis i sahrana tijela u opštinama gdje su ekshumirana. „Upravni odbor zaključio je da podržava inicijativu Instituta,

Direktor Demokratske inicijative sarajevskih Srba Jovan Janjić smatra da je 1. mart najcrnji datum u istoriji BiH i da nikada neće biti postigut konsenzus da ovaj dan bude državni praznik jer to Srbi neće dozvoliti. Janjić je ocijenio da će, sve dok se potencira da je 1. mart „dan nezavisnosti BiH“, biti i međunacionalnih tenzija, podsjetivši da su se tog dana 1992. godine dva naroda udružila protiv Srba koji su odbili da izađu na referendum. Prvog marta 1992. godine nešto više od 60 odsto Bošnjaka i Hrvata u BiH dalo je svoj glas za „suverenu i nezavisnu BiH“, na referendumu koji su bojkotovali predstavnici srpskog naroda. Po mišljenju mnogih, upravo

Poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Borislav Bojić izjavio je Srni da je građanski rat u BiH praktično najavio nekadašnji muslimanski lider Alija Izetbegović, osnivač SDA BiH i predsjednik tzv. Republike BiH, na sjednici prve višestranačke Skupštine BiH 27. februara 1991. godine. “On se tada, podnoseći izvještaj sa sjednice Predsjedništva bivše SFRJ koja je održana 22. februara, pridružio svima onima koji su razarali multietničku SFRJ, zagovarajući u isto vrijeme uspostavljanje `suverene, cjelovite i demokratske BiH`“, podsjetio je Bojić. Bojić podsjeća da je Izetbegović tada rekao “Zbog suverene Bosne ja bih žrtvovao mir, a zbog mira u Bosni ne bih žrtvovao suverenu Bosnu“ i da je za ovu izjavu

Bivši visoki funkcioner Stranke demokratske akcije Muhamed Čengić tvrdi da je referendum o nezavisnosti koji je održan 1. marta 1992. godine odveo BiH u rat. On je podsjetio da je u Skupštini tadašnje BiH rekao da ne bi trebalo sprovoditi referendum bez pristanka Srba i upozoravao da će u suprotnom to zemlju odvesti u rat. „Kao što sam govorio tada, tako smatram i danas. 1. mart 1992. godine datum je kada je počeo rat u BiH koji, što je najveće zlo, do danas nije završen. Zagovarao sam tada regionalizaciju BiH i da su me poslušali, rata sigurno ne bi bilo“, rekao je Čengić za „Pres“. Čengić, koji je bio potpredsjednik

Preostala četvorica stranih tužilaca u Posebnom odjeljenju za ratne zločine Tužilaštva BiH do kraja godine napustiće svoje funkcije, s obzirom da vršilac dužnosti glavnog tužioca i Kancelarija registrara nisu podnijeli zahtjev za produženje mandata, potvrdila je šef Odjeljenja za izbor i imenovanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Sadeta Krilašević. Krilaševićeva ja rekla „Glasu Srpske“ da će na mjesta stranih tužilaca biti imenovani domaći kadrovi. Tužiocu sa Filipina Džudu Romanu, koji će ostati upamćen po skandaloznoj naredbi o obustavljanju istrage o napadu na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, mandat ističe danas, a za izbor njegovog nasljednika već je zaključen konkurs na koji se prijavilo 11 kandidata. Krilaševićeva je istakla

Predsjednik Srpskog demokratskog foruma Slobodan Nagradić smatra da je neosnovano poređenje događaja u Srebrenici s holokaustom, te da se iza optužbi Bošnjaka za dešavanja u julu 1995. godine krije želja za destabilizacijom prilika u BiH. „Pred pravosuđem nema reciprociteta kada je riječ o srpskim žrtvama. Na području zapadnog Balkana vladaju dvostruki standardi po pitanju živih i mrtvih. Zato postoji obaveza da se uputi izvinjenje i srpskom narodu za nevine žrtve, koje su pale“, izjavio je Nagradić. Prema njegovim riječima, upornim poređenjem događaja u Srebrenici sa sudbinom jevrejskog naroda tokom Drugog svjetskog rata, sarajevska politička elita želi da skrene pažnju na stradanje Bošnjaka tokom proteklog ratnog sukoba u BiH. „Ne uvažavaju