arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
klecka-jama.jpg

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Gomirja i Drežnice

1. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA GOMIRJE I DREŽNICA GOMIRJE – OGULIN Nektarije Dazgić, jeromonah, upravitelj manastira Gomirje Duhovski ponedjeljak 1941. godine u manastiru Gomirje. Mlađima koji dolaze za nama Na dan Duhovski ponedjeljak 1941. godine iznenada dođoše ustaše iz Ogulina u kamionu, opkoliše manastir gomirski, bratiju steraše u manastirske sobe, počeše ispitivati o novcu i ključevima manastirske kase. Od bratije u manastiru se nalazio namesnik manastira otac Nektarije Dazgić, rodom iz Graduse, otac Stefan Božičković star 73 godine, otac Teofan Kosanović (Upravitelj) je bio odsutan u Sloveniji na parohijskoj dužnosti.

Srpski kandidat za Oskara „Dara iz Jasenovca“

1. decembar 2020.

Film „Dara iz Jasenovca“ reditelja Predraga Antonijevića u trci je za Oskara u kategoriji najbolji međunarodni film, saopšteno je iz Filmskog centra Srbije /FCS/. O tome je odlučila komisija u kojoj su bili član Američke akademije Filmske umjetnosti i nauke, član komisije prema prijedlogu FCS-a Dobrivoje Tanasijević – Dan Tana, Miroslav Lekić ispred Udruženja filmskih umetnika Srbije, Ivana Kronja i Tanja Bošković prema prijedlogu Akademije filmske umetnosti i nauke Srbije, Sandra Perović ispred Upravnog odbora FCS-a, Dara Džokić ispred Udruženja filmskih glumaca Srbije i Dejan Lutkić prema prijedlogu FCS-a. U obrazloženju komisije je navedeno da je izabrani film emotivno snažna drama koja se bavi istorijskom traumom, nudeći prije svega poštovanje

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici, na području Plaškog

30. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA PLAŠKI Pero Klipa, Plaški Gaženi smo i parani ustaškim noževima        „Oko tri sata poslije podne, 28. maja 1941. godine, netko pokuca na moj prozor. Pitam tko je. Viču mi da otvorim vrata. Otvorim ih i imam što vidjeti. Pred vratima moje kuće u Plaškom grupa ustaša. Pitaju me kako se zovem. Ja im kažem. Viču: „Spremi se. Ideš samo na jedno saslušanje i odmah se vraćaš kući.” Kod sebe sam imao samo 200 dinara, nekoliko cigareta i kutiju šibica. Odvedoše me u žandarmerijsku stanicu. Dočekao

Dijana Budisavljević

Na spomen-ploči u Insbruku pisaće – spasavala uglavnom srpsku djecu

30. novembar 2020.

Senat austrijskog grada Insbruka jednoglasno je odlučio da na rodnoj kući Diane Budisavljević postavi spomen-ploču na kojoj će pisati da je spasila više hiljada pretežno srpske djece iz koncentracionih logora fašističkog ustaškog režima u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/. Članovi Senata i Odbora za kulturu grada Insbruka su 18. novembra na sjednici Senata grada jednoglasno usvojili konačnu verziju teksta na spomen-ploči za Dianu Budisavljević /devojačko prezime Obekser/. Usvojeni tekst koji će pisati na spomen-ploči glasi:  Diana Budisavljević, rođena Obekser, 1891-1978 Diana Budisavljević iz Insbruka je tokom Drugog svjetskog rata uz pomoć drugih podržavalaca spasila više hiljada pretežno srpske djece iz koncentracionih logora Fašističkog ustaškog režima u tadašnjoj „Nezavisnoj državi Hrvatskoj“.

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Dvora na Uni

29. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA DVOR NA UNI Milan Zec, Dvor na Uni Zidovi učionice bili su poprskani krvlju      „…Zovem se Milan Zec. Osnivanje NDH zateklo me je u Dvoru na Uni, gdje sam bio sa službom kao parohijski sveštenik. Bio sam očevidac progona i mučenja Srba u mom srezu. Odmah po osnivanju hrvatske države, počeli su Hrvati na najbesramniji način izazivati i pretiti Srbima. Pevalo se: „Svetog Đurđa (parohijski hram) kandilo palo pa se razbilo.” Na sva izazivanja i pretnje, držali smo se mirno i pribrano. Mesni Hrvati, koji su u velikoj

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Živaje i Sunje na Baniji

28. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA ŽIVAJA I SUNjA ŽIVAJA Mihajlo Kotljarevski, jerej, Živaja Mučile su me ustaše govoreći: „Jedi vlaški skote, svetu zemlju hrvatsku” „Dana 31. marta 1941. godine bio sam pozvan u vojnu službu i raspoređen u 67. poljsku bolnicu u Veliku Mlaku između Zagreba i Velike Gorice za vojnog sveštenika. U toj samostalnoj jedinici među oficirima nije bilo ni jednog Srbina, a od 100 vojnika samo ih je bilo šestorica Srba. Važno je ovdje primijetiti da, iako je već počeo rat, ta bolnica je tek 7. aprila 1941. godine naveče dobila

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Kostajnice

27. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA KOSTAJNICA Pero Drakulić, Hrastovac Na putu, koji nas je vodio u tu dolinu smrti naišli smo na gomile pobijenih Srba Kad putnik namjernik iz pravca Petrinje ili Sunje ide u Kostajnicu. dočekat će ga na samom ulazu u grad prijelaz preko željezničke pruge Sunja – Banja Luka. Tu obično treba duže čekati da prolaz bude slobodan. Odmah kod prijelaza, s lijeve strane, uz cestu se nalazi ciglana, čiji stari dimnjak visoko stremi prema nebu kao da upozorava na jedno mjesto koje je poznato po zlu glasu. Naime, skrenete

Dr Đuro Zatezalo

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Petrinje

26. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA PETRINjA Stevo Simić, Cepeliš Hrastovica Tukle su nas ustaše, gazile nogama, čupale kosu i brkove Godine 1941. imao sam 44 godine života, suprugu i dvoje djece. Mirno smo živjeli i bili u dobrim odnosima sa susjedima Hrvatima. Pomagali smo se u poslu, išli jedni drugima na svetkovine, Božić, Uskrs, Krsnu slavu i druge praznike. Međutim sve se promijenilo kada se uspostavila Nezavisna Država Hrvatska 10. aprila 1941. godine. Već 18. toga mjeseca iste godine uhapsio me ustaški povjerenik iz Hrastovice, učitelj Milan Banić. Sutradan me oslobodio Hrvat, trgovac

Milanovo djetinjstvo

26. novembar 2020.

Vrijeme provedeno u logoru toliko mi se urezalo u pamćenje da već 75 godina nema dana i noći da ne prebirem po strašnim slikama, kaže Milan Vukmirović koji je kao sedmogodišnji dječak s Kozare odveden u zloglasni logor Malo je obilježavanja godišnjica, odavanja počasti i pijeteta, polaganja cvijeća i vijenaca žrtvama ustaškog terora kojima ne prisustvuje, premda nikada nije u prvim redovima, ne drži govore i oko njega se ne okupljaju novinari. Obično sjedi negdje sa strane, na nekakvoj klupici ili panju, promatrajući sve bez riječi dok prebire po svojim mislima i sjećanjima. Naravno, organizatorima skupova u režiji Hrvatskoga kulturnog vijeća ne pada na pamet da ga pozovu kako bi

30 GODINA OD OTVARANjA HERCEGOVAČKIH JAMA (VIDEO)

26. novembar 2020.

Početkom jeseni 1990. godine otvorene su dvije jame Ržani do i Pandurica, na području Ljubinja. Jama Kapavica nije ni bila zabetonirana. Iz njih iznete kosti Srba ubijenih u junu 1941. Kosti iz Kapavice sahranjene su u grobnici nedaleko od jame. Žrtve iz Pandurice su sahranjene na groblju pored crkve Presvete Bogorodice u Ljubinju, u posebnu grobnicu, a one iz Jagodnjače Rržani do, položene su u novoizgrađenu spomen kapelu u selu Veličanima, Popovo polje. U to vrijeme bile su toku pripreme za otvaranje Šurmanačke i drugih jama u Donjoj Hercegovini, o čijim počecima govori ovaj film: Od 1974.godine rodbina žrtava je počela da organizovano,na datume stradanja, u kolonama automobila, posećuje jame,

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na Baniji u selu Veliki Gradac

25. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA VELIKI GRADAC Gligorije, Gligo Živković, Veliki Gradac „Volite li da vas koljemo noževima ili ubijamo iz pušaka?” pitale su ustaše! „Godine 1941. imao sam 50 godina života. Dana 19. novembra iste godine iz Petrinje došle su ustaše u Kraljevčane i iz njega rasporedile i u naša druga srpska sela: Veliki Šušnjar, Dodoše, Grabovac, Martinoviće, Veliki Gradac i druga. Većina muškaraca uspjela je pobjeći u obližnje šume. U selima su ostale uglavnom žene s djecom i starci. Nekoliko žena imale su pisma dobijena od svojih muževa koji su bili

Izraelski ambasador u Hrvatskoj: Vrijeme je da se zabrani pozdrav ‘Za dom spremni’

24. novembar 2020.

Reagovao je na skrnavljenje spomenika žrtvama holokausta u Varaždinu na kojem je nacrtan kukasti krst i ustaški znak. Izraelski ambasador u Hrvatskoj Ilan Mor ocijenio je u ponedjeljak da je vrijeme da se u Hrvatskoj pokrene potpuna zabrana ustaškog pozdrava „Za dom spremni“, reagujući na skrnavljenje spomenika žrtvama holokausta u Varaždinu na kojem je nacrtan kukasti krst i ustaški znak. „Siguran sam da će nadležne institucije u Hrvatskoj i dalje činiti sve da se počinioci što prije identifikuju i izvedu pred lice pravde. Ovo je prikladno vrijeme da se pokrene i potpuna zabrana svake upotrebe notornog pozdrava ‘Za dom spremni’“, stoji u saopštenju izraelske ambasade koje potpisuje ambasador Mur. Mur

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Rakovice na Kordunu

21. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN RAKOVICA Ustaše 19. ustaške bojne pod komandom Milana Mesića, potpomognute ustašama, domobranima i oružnicima iz Rakovice, Drežnika, Vaganca, Slunja i Bihaća 23. jula 1942. godine pohvatale su 255 srpskih seljaka, muškaraca, žena i  djece iz sela Nova Kršlja, Kordunski Ljeskovac, Grabovac i Sadilovac, te su sve opljačkali i sve kuće i gospodarske zgrade zapalili. Od pohvatanih 255, dana 23. jula 1942. poklale su ustaše u općinskoj štali njih 76, muškaraca 70 i jednu ženu, Maru Vuković s petero djece, jednim tek rođenim. Kata Bosnić Radaković, Stara Kršlja  Rakovica

Predrag Ristić

I Beograd vapi za jasenovačkim memorijalom: Srpska tela su rekom stizala iz Hrvatske

21. novembar 2020.

Arhitekta Peđa Ristić: Na tri mesta u Beogradu prikupljani leševi iz reke.Hrvatski zločin Savom rasut do Crnog mora. Kod Kule Nebojše na Kalemegdanu, na Ratnom ostrvu od 1942. do 1945. sahranjivane su ustaške žrtve. (Napomena redakcije Jadovno 1941.: Ovaj prilog je objavljen na portalu NOVOSTI 3. maja 2016.) Dve reke, Sava i Dunav, na neki način odredile su sudbinu arhitekte Peđe Ristića, autora nekih od najlepših novijih srpskih crkava. Bivši član „Medijale“, a potom Enfant terrible beogradske umetničke scene danas ima 87 godina. Bio je u timu Bogdana Bogdanovića kada je ovaj pravio jasenovački spomenik Kameni cvet. Potom je prošle decenije u Skupštini grada pokrenuo inicijativu da se na Velikom

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u selu Tobolić na Kordunu

20. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN TOBOLIĆ O zločinu ustaša nad srpskim seljacima u selu Toboliću kraj Slunja 2. juna 1942. godine, zapisao sam kratko svjedočanstvo preživjelih Save Pjevac, Đuke Sekulić i Milije Alinčić. Njih sam našao u njihovom opustošenom i još uvijek neobnovljenom selu Toboliću, 8. maja 1961. godine. Sava Pjevac, Tobolić Rane su bile duboke i velike       „Ustaše su se bile razišle na sve strane po našem selu i kupi le nas seljake svuda gdje su koga zatekle. Mene i Dušana Pjevca uhvatile su kod rijeke Suvače. Bježali smo ispred njih koliko

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA