arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Tučić jama

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici na području Lovinca i Gračaca

10. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA LOVINAC – GRAČAC Dane Gnjatović Danica, Rasoja selo Gnjatović, Lovinac Skočio sam u vrbik pa u potok. Ustaše su jurile za mnom i pucale Rasoja selo Gnjatović nalazi se jugozapadno od Lovinca u kotaru Gračac. U njemu su živjeli pravoslavni Srbi od 1712. godine. U martu 1941. godine selo je imalo 150 stanovnika koji su živjeli u 25 domaćinstava, od kojih 21 u selu Rasoji, 3 u mjestu Lovincu i 1 u Sv. Roku. Sva domaćinstva imala su zajedničko porodično prezime Gnjatović. Samo osam dana

Sputnjik kod Srbina, Spilbergovog junaka, koji je „uhapšen“ i poslat pred – Gadafija

10. decembar 2020.

Da sudbina slikara i vajara Nedeljka Goge liči na uzbudljiv filmski scenario, potvrdio je svojevremeno i Stiven Spilberg: slavni oskarovac je jedan deo Gogine životne priče smestio u dokumentarac i potom mu izrazio zahvalnost. Na ćirilici! Bežeći od beogradske buke, umetnik Nedeljko Neđo Goga odlučio je pre dve decenije da u zelenilo i tišinu Vrnjačke banje smesti svoj svet. Njegova kuća — atelje, okrenuta ka planini Goč, svojevrsna je galerija slika, pejzaža, aktova, skulptura, knjiga… I sećanja… I mada mnoga od tih sećanja nisu laka za nošenje, a po užasima kojima su ispunjena prete da bace senku na lice ovog osamdesetogodišnjaka, Goga nas dočekuje sa širokim iskrenim osmehom srećnog i ostvarenog čoveka. Kako i ne bi, kaže, dok nam otvara vrata svoje kuće, kad je ovih dana završio i prvu

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici na području Korenice

9. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA KORENICA Aleksa Knežević Krljac, Ljubovo, Bunić Vezale su mi ustaše ruke na leđa špagom obične debljine „..Došli su onoć, 25. jula 1941. godine po mene. Bio je to Mejo Marković i Meštrović, ne znam kako mu je bilo ime, iz Bunića, i Toman Rastić, naš komšija iz Ljubova. Bilo je prvo ponoći. „Izlazi iz štale”, zavikali su „Idemo u Bunić.” Gdje ja spavam dobili su saznanje u kući, jer su me prvo tamo tražili. Rekla im je moja nevjesta Miličica da ponekad spavam i u

dr. Đuro Zatezalo

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici na području MLAKVA – KOSINj – KRŠ

7. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA MLAKVA – KOSINj – KRŠ Milica Radović Počuča, Krš Gradina Kosinj Svejedno ubio me danas a ubio sutra   Ustaše su izvršile masovni pokolj srpskog naroda u selu Mlakva 6. augusta 1941. godine i već sutradan 7/8. augusta iste godine u šumi Obljaj poklaše 47 muškaraca, žena i djece. Svjedočenje Milice Radović Počuče o tom i drugim ustaškim zločinima zapisao je Dane Lastavica u Kosinju 24. jula 1985. godine. Milica je ispričala: „Kada je bio opći pokolj Srba u Mlakvi 6. augusta 1941. godine neko je

Svijece_001.jpg

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području mjesta Brakusova draga u Lici

5. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA BRAKUSOVA DRAGA Odlaskom Šeste ličke proleterske divizije „Nikola Tesla” krajem 1943. godine na borbeni zadatak u Bosnu, Crnu Goru, Sandžak, za oslobođenje Beograda i završne borbe za konačno oslobođenje zemlje, kao što su borbe na Sremskom frontu, pa sve do završnih bitaka za glavni grad Hrvatske, Zagreb, u njihovoj rodnoj Lici smanjena je borbena snaga partizanskih jedinica. Taj period njenog odsustva, od 1943. 1945. godine, a naročito 1944., iskoristile su njemačke okupacione i ustaške kvislinške snage. One su ponovno zaposjele sve važnije komunikacije u otočkom

Dr Đuro Zatezalo, istoričar iz Karlovca

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Gornjih Dubrava u Gorskom Kotaru

2. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA GORNjE DUBRAVE Vladimir Mrvoš, Ponikve, Gornje Dubrave U kandžama zvjeri  „27. januara 1945. godine, na sam dan Svetoga Save, hrvatske su ustaše izvršile nezapamćeni zločin nad srpskim stanovnicima moga sela Ponikve, nekadašnje općine Gornje Dubrave. Izmrcvarili su, iznakazili, poklali mnogu nemoćnu djecu, žene i starce. Tih kobnih januarskih dana snijeg je bio neobično velik i sve je pucalo od hladnoće. U selu se nalazio Karlovački partizanski odred na čelu sa Radom Ivkovićem Solarom, našim dobrim i hrabrim komšijama. Svi smo se s našom vojskom veselili,

klecka-jama.jpg

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Gomirja i Drežnice

1. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA GOMIRJE I DREŽNICA GOMIRJE – OGULIN Nektarije Dazgić, jeromonah, upravitelj manastira Gomirje Duhovski ponedjeljak 1941. godine u manastiru Gomirje. Mlađima koji dolaze za nama Na dan Duhovski ponedjeljak 1941. godine iznenada dođoše ustaše iz Ogulina u kamionu, opkoliše manastir gomirski, bratiju steraše u manastirske sobe, počeše ispitivati o novcu i ključevima manastirske kase. Od bratije u manastiru se nalazio namesnik manastira otac Nektarije Dazgić, rodom iz Graduse, otac Stefan Božičković star 73 godine, otac Teofan Kosanović (Upravitelj) je bio odsutan u Sloveniji na parohijskoj dužnosti.

Srpski kandidat za Oskara „Dara iz Jasenovca“

1. decembar 2020.

Film „Dara iz Jasenovca“ reditelja Predraga Antonijevića u trci je za Oskara u kategoriji najbolji međunarodni film, saopšteno je iz Filmskog centra Srbije /FCS/. O tome je odlučila komisija u kojoj su bili član Američke akademije Filmske umjetnosti i nauke, član komisije prema prijedlogu FCS-a Dobrivoje Tanasijević – Dan Tana, Miroslav Lekić ispred Udruženja filmskih umetnika Srbije, Ivana Kronja i Tanja Bošković prema prijedlogu Akademije filmske umetnosti i nauke Srbije, Sandra Perović ispred Upravnog odbora FCS-a, Dara Džokić ispred Udruženja filmskih glumaca Srbije i Dejan Lutkić prema prijedlogu FCS-a. U obrazloženju komisije je navedeno da je izabrani film emotivno snažna drama koja se bavi istorijskom traumom, nudeći prije svega poštovanje

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici, na području Plaškog

30. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA PLAŠKI Pero Klipa, Plaški Gaženi smo i parani ustaškim noževima        „Oko tri sata poslije podne, 28. maja 1941. godine, netko pokuca na moj prozor. Pitam tko je. Viču mi da otvorim vrata. Otvorim ih i imam što vidjeti. Pred vratima moje kuće u Plaškom grupa ustaša. Pitaju me kako se zovem. Ja im kažem. Viču: „Spremi se. Ideš samo na jedno saslušanje i odmah se vraćaš kući.” Kod sebe sam imao samo 200 dinara, nekoliko cigareta i kutiju šibica. Odvedoše me u žandarmerijsku stanicu. Dočekao

Dijana Budisavljević

Na spomen-ploči u Insbruku pisaće – spasavala uglavnom srpsku djecu

30. novembar 2020.

Senat austrijskog grada Insbruka jednoglasno je odlučio da na rodnoj kući Diane Budisavljević postavi spomen-ploču na kojoj će pisati da je spasila više hiljada pretežno srpske djece iz koncentracionih logora fašističkog ustaškog režima u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/. Članovi Senata i Odbora za kulturu grada Insbruka su 18. novembra na sjednici Senata grada jednoglasno usvojili konačnu verziju teksta na spomen-ploči za Dianu Budisavljević /devojačko prezime Obekser/. Usvojeni tekst koji će pisati na spomen-ploči glasi:  Diana Budisavljević, rođena Obekser, 1891-1978 Diana Budisavljević iz Insbruka je tokom Drugog svjetskog rata uz pomoć drugih podržavalaca spasila više hiljada pretežno srpske djece iz koncentracionih logora Fašističkog ustaškog režima u tadašnjoj „Nezavisnoj državi Hrvatskoj“.

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Dvora na Uni

29. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA DVOR NA UNI Milan Zec, Dvor na Uni Zidovi učionice bili su poprskani krvlju      „…Zovem se Milan Zec. Osnivanje NDH zateklo me je u Dvoru na Uni, gdje sam bio sa službom kao parohijski sveštenik. Bio sam očevidac progona i mučenja Srba u mom srezu. Odmah po osnivanju hrvatske države, počeli su Hrvati na najbesramniji način izazivati i pretiti Srbima. Pevalo se: „Svetog Đurđa (parohijski hram) kandilo palo pa se razbilo.” Na sva izazivanja i pretnje, držali smo se mirno i pribrano. Mesni Hrvati, koji su u velikoj

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Živaje i Sunje na Baniji

28. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA ŽIVAJA I SUNjA ŽIVAJA Mihajlo Kotljarevski, jerej, Živaja Mučile su me ustaše govoreći: „Jedi vlaški skote, svetu zemlju hrvatsku” „Dana 31. marta 1941. godine bio sam pozvan u vojnu službu i raspoređen u 67. poljsku bolnicu u Veliku Mlaku između Zagreba i Velike Gorice za vojnog sveštenika. U toj samostalnoj jedinici među oficirima nije bilo ni jednog Srbina, a od 100 vojnika samo ih je bilo šestorica Srba. Važno je ovdje primijetiti da, iako je već počeo rat, ta bolnica je tek 7. aprila 1941. godine naveče dobila

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Kostajnice

27. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA KOSTAJNICA Pero Drakulić, Hrastovac Na putu, koji nas je vodio u tu dolinu smrti naišli smo na gomile pobijenih Srba Kad putnik namjernik iz pravca Petrinje ili Sunje ide u Kostajnicu. dočekat će ga na samom ulazu u grad prijelaz preko željezničke pruge Sunja – Banja Luka. Tu obično treba duže čekati da prolaz bude slobodan. Odmah kod prijelaza, s lijeve strane, uz cestu se nalazi ciglana, čiji stari dimnjak visoko stremi prema nebu kao da upozorava na jedno mjesto koje je poznato po zlu glasu. Naime, skrenete

Dr Đuro Zatezalo

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Petrinje

26. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA PETRINjA Stevo Simić, Cepeliš Hrastovica Tukle su nas ustaše, gazile nogama, čupale kosu i brkove Godine 1941. imao sam 44 godine života, suprugu i dvoje djece. Mirno smo živjeli i bili u dobrim odnosima sa susjedima Hrvatima. Pomagali smo se u poslu, išli jedni drugima na svetkovine, Božić, Uskrs, Krsnu slavu i druge praznike. Međutim sve se promijenilo kada se uspostavila Nezavisna Država Hrvatska 10. aprila 1941. godine. Već 18. toga mjeseca iste godine uhapsio me ustaški povjerenik iz Hrastovice, učitelj Milan Banić. Sutradan me oslobodio Hrvat, trgovac

Milanovo djetinjstvo

26. novembar 2020.

Vrijeme provedeno u logoru toliko mi se urezalo u pamćenje da već 75 godina nema dana i noći da ne prebirem po strašnim slikama, kaže Milan Vukmirović koji je kao sedmogodišnji dječak s Kozare odveden u zloglasni logor Malo je obilježavanja godišnjica, odavanja počasti i pijeteta, polaganja cvijeća i vijenaca žrtvama ustaškog terora kojima ne prisustvuje, premda nikada nije u prvim redovima, ne drži govore i oko njega se ne okupljaju novinari. Obično sjedi negdje sa strane, na nekakvoj klupici ili panju, promatrajući sve bez riječi dok prebire po svojim mislima i sjećanjima. Naravno, organizatorima skupova u režiji Hrvatskoga kulturnog vijeća ne pada na pamet da ga pozovu kako bi

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA