arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
antun_miletic.jpg

Pozivamo Vas na promociju knjige: Antun Miletić: UBIJENI U KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC 1941-1945.

  BANjA LUKA: Ponedjeljak, 16. maj 2011. u 19. časova, BANSKI DVOR – KULTURNI CENTAR, VIJEĆNICA  UČESTVUJU: – JANKO VELIMIROVIĆ – ŽELjKO VUJADINOVIĆ – ZORAN PEJAŠINOVIĆ – SALOMON JAZBEC – BORISLAV RADOSAVLjEVIĆ i – AUTOR   PRIJEDOR: Utorak, 17. maj 2011. u 19. časova, MUZEJ KOZARE UČESTVUJU: – JANKO VELIMIROVIĆ – ŽELjKO VUJADINOVIĆ – ZORAN PEJAŠINOVIĆ – ZORAN BAROŠ – BORISLAV RADOSAVLjEVIĆ i – AUTOR   KOZARSKA DUBICA:  Srijeda, 18. maj 2011. u 19. časova, MALA SALA SKUPŠTINE OPŠTINE UČESTVUJU: – JANKO VELIMIROVIĆ – ZORAN PEJAŠINOVIĆ – ZORAN BAROŠ – BORISLAV RADOSAVLjEVIĆ i – AUTOR  

Glinska-crkva-5.jpg

Stradanje 400 najuglednijih Srba Gline

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića Srpsko narodno vijeće, Dokumenta, Gornjokarlovačka eparhija SPC, Vijeće srpske nacionalne manjine grada Gline i SKD „Prosvjeta“ 13. maja 2011. godine obilježavaju 70 godina velike tragedije, kada su ustaše okrutno umorile više od 400 najuglednijih Srba, građana Gline Program obilježavanja: U Hramu Rođenja Presvete Bogorodice u 9.00 Sveta arhijerejska liturgija koju predvodi Njegovo visokopreosveštenstvo episkop Gornjokarlovačke eparhije vladika G. Gerasim s jerejima Srpske pravoslavne crkve. U kino Sali Hrvatskog doma (Spomen dom) u 11.00 Promocija knjige „Glina 1941“ autora Čedomira Višnjića, Branka Vujasinovića i Đure Roksandića. Na glinskom Pravoslavnom groblju, kod Spomen kosturnice u 13.00 Parastos i spomen žrtvama. Parastos će voditi Njegovo

Donja Gradina

Položeni vijenci na grobno polje „Topole“

DONjA GRADINA, 1. MAJA – Polaganjem vijenaca na grobnom polju „Topole“ u Spomen-području Donja Gradina danas su brojne domaće i međunarodne delegacije odale počast nevinim žrtvama koncentracionog logora Jasenovac, u okviru obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini. Vijence su danas položili predsjednik i potpredsjednik Republike Srpske /RS/ Milorad Dodik i Emil Vlajki, predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić, predsjednik Skupštine Srbije Slavica Đukić-Dejanović, delegacija Vlade RS, koju su činili predsjednik Aleksandar Džombić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Petar Đokić, ministar prosvjete i kulture Anton Kasipović, ministar saobraćaja i veza Nedeljko Čubrilović, ministar uprave i lokalne samouprave Lejla Rešić,

predavanje.jpg

Osvećeno Kosovo i/ili Gora Hrama je u našim rukama

Na Svetli četvrtak, 28. aprila, protosinđel Jovan Ćulibrk, član Odbora za Kosovo i Metohiju Srpske Crkve, održao je predavanje pod naslovom Osvećeno Kosovo i/ili Gora Hrama je u našim rukama: državnost Svete zemlje prema kosovskom ciklusu usmene narodne poezije na jerusalimskom Institutu Ratisbon u organizaciji Patrološkog instituta ETRFI. Predavanje je govorilo o biblijskim korenima Kosovskog zaveta, njegovoj transformaciji u narodno predanje putem usmene narodne poezije, te manje poznatim uticajima koje je ideja osvete Kosova imala na razvoj situacije u Svetoj Zemlji u HH veku. Skup je pozdravio otpravnik poslova ambasade Republike Srbije u Tel Avivu g. Milutin Stanojević, a predavanju su prisustvovali najelitniji izraelski intelektualci među kojima su bili i Martin van Kreveld,

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – promocija knjige

Milan Bastašić Prva do sada izdana knjiga o kontinuitetu stradanja srpskog naroda Bilogore i Grubišnog Polja Autentična svjedočanstva o genocidu – Spisak žrtava 26/27. aprila 1941. – Spisak jasenovačkih žrtava 1941-1945. sa šireg područja Grubišnog Polja – Iseljavanje Srba u međuratnom periodu – Razgovor s knjigom „Vila bilogorska’ – Fotodokumentacija DA SE NE ZABORAVI! Gdje možete nabaviti knjigu? Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991.Acrobat PDF dokument, 15.516kB Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – sadržaj Uvod Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje Događanja pred prvi i drugi svjetski rat Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i 1942. godine Geografski

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Nekoliko širih, autentičnih svjedočenja

Marija Bosanac, rođena Maljković, supruga uhapšenog Milana Bosanca, brice iz Grubišnog Polja Bila je subota, 26. aprila ’41. U brijačnici je bilo mušterija. Oko pet sati tamo se našao taj krvnik Lekčević, što je dao cijelu ulicu pohapsit’. On je bio student, sin one Mariške Benove. Bio je student sa Brankom Kljajićem, a dao je i njega uhapsit’. Stao je pred ogledalo i kaže: „Nitko me ne zna tako lijepo urediti kao vi, brico”. Predvečer sam otišla po mlijeko. U brijačnici je ostao Mitar Petrović. U povratku vidim Mitra gdje žuri i trči. Prođe mimo mene. Pred općinom je bio Čorak i puno onih koji su došli iz Zagreba onim

SEDAMDESET GODINA OD ZLOGLASNE RACIJE U GRUBIŠNOM POLjU

Na današnji dan prije 70 godina, svega dvije sedmice nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, na području Grubišnog Polja u zapadnoj Slavoniji uhapšeno je 504 lica srpske nacionalnosti, od kojih se 487 nikada nije vratilo. „Pod izgovorom da Srbi kotara Grubišno Polje spremaju `đurđevdanski ustanak`, na inicijativu tamošnjeg župnika Petra Sivjanovića iz Zagreba je u Grubišno Polje u predvečerje 26. aprila 1941. godine vozom stiglo oko 120 hrvatskih ustaša, na čelu sa `emigrantima`, šefom zagrebačke ustaške policije Ivicom Šarićem i Eugenom Kvaternikom“, rekao je Srni predsjednik Udruženja građana „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić, čijih su dvojica djedova i stric bili među uhapšenima, koji se nikad nisu vratili. U dogovoru sa tamošnjim povjerenikom MUP-a NDH advokatom Lujom Stahuljakom

Kozarska_Dubica.jpg

GRAD BIJELIH ANĐELA – U SJEĆANjE NA ŽRTVE USTAŠKOG ZLOČINA

 Akademijom pod nazivom „Grad bijelih anđela “ u Kozarskoj Dubici sinoć je obilježen 22. april – Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina-genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina. Akademija je započela odavanjem počasti nevinim žrtvama ustaškog zločina, a prisutnim građanima, gostima, zvaničnicima i potomcima žrtava zatim se obratio predsjednik Skupštine opštine Kozarska Dubica Stojan Banjac. On je podsjetio da je 22. aprila 1945. godine, samo pet dana prije konačnog osobođenja, grupa od posljednjih 1200 preživjelih jasenovačkih logoraša izvršila proboj iz jasenovačkih žica, a da je u očajničkoj borbi za život na slobodu izašlo njih manje od 100 i time izbjeglo sigurnu likvidaciju, koja je neposredno pred

jasenovac_topola.jpg

OBILjEŽAVANjE 66. GODIŠNjICE PROBOJA JASENOVAČKIH LOGORAŠA

U Kozarskoj Dubici danas će polaganjem vijenaca u Spomen-području Donja Gradina i svečanom akademijom biti obilježen 22. april – dan proboja posljednje preživjele grupe logoraša iz zloglasnog ustaškog logora Jasenovac. Delegacija opštine Kozarska Dubica, opštinskog SUBNOR-a i učenici Mješovite srednje škole „Nikola Tesla“ će u jutarnjim časovima položiti vijence na spomen obilježje u Donjoj Gradini. Povodom obilježavanja 66. godišnjice proboja jasenovačkih logoraša u 20.00 časova u Domu kulture u Kozarskoj Dubici biće upriličena akademija u pomen i sjećanje na nevino stradale žrtve, kojoj će prisustvovati zvaničnici Republike Srpske /RS/ i opštine Kozarska Dubica, predstavnici susjednih opština i javnih ustanova. Akademiji će prisustvovati ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić. Na dan proboja 22. aprila 1945.

17.04.2011. Milan Bastašić: Nakon 20 godina progonstva, ponovo u Jasenovcu - 17.04.2011. Milan Bastašić: Nakon 20 godina progonstva, ponovo u Jasenovcu

Jasenovac komemoracija 17.04.2011.

Jadovničani položili vijenac žrtvama kompleksa logora Jasenovac – Donja Gradina. U delegaciji UG Jadovno 1941. iz Banje Luke bio je i dr Milan Bastašić, preživjeli jasenovački dječak logoraš.

Milan Bastašić

Milan Bastašić: Nakon 20 godina progonstva, ponovo u Jasenovcu

U Jasenovcu obilježena 66 godišnjica od proboja logoraša. Od 1073 logoraša, u proboj je krenulo 600 a do slobode stigao samo 91. Broj stradalih i danas je predmet osporavanja zvanične Hrvatske. Milan Bastašić, živi svjedok mučenja i ubijanja u fabrici smrti završio je kao dvanaestogodišnji dječak. Ustaše su svakodnevno, tvrdi Milan, postavljale zamke za ubijanje. Gladnoj i izmučenoj djeci bacali su hljeb i proju, uvertiru za smrt. U Jasenovcu i Jadovnu, tolikom brzinom su nas ubijali, da nas nisu stigli ni popisati ni prebrojiti Izvor: RTRS

divoselo11.jpg

Fond: Gojko Matić – selo Divoselo

G. Gojko Matić ustupio je Arhivu Srba u Hrvatskoj svoje zapise i memoarsko gradivo o selu Divoselu. Željeli bismo mu zahvaliti, ponovivši njegov apel. Osnovna poruka, o kojoj javnost malo zna, a što bi se željelo istaknuti je da se  05.08.1941.g. u selu dogodio strašan zločin. Ustaše su izvršile masovan pokolj u kojem je stradalo  907 nevinih duša, žitelja sela Divosela, te susjednih Čitluka i Ornica. Mnoštvo ljudi okupljeno je u predjelu Kruškovače. Narod  je došao, ne sluteći zlo. Kad je pokolj počeo, nastao je paničan vrtlog, uplašena lica, izbezumljena od straha, dozivanja i krici. Za g.Matića, živog svjedoka ove tragedije, tada dječaka od 12 godina, slika je ostala neizbrisiva. Sva ta tužna

UDRUŽENjE „BIJELI POTOK“ – BANjA LUKA: Pomen žrtvama ustaškog terora

Udruženje porodica, potomaka i poštovalaca žrtava ustaškog terora 1941 – 1945. za brigu o spomen kompleksu Bijeli Potok – Banja Luka   U saradnji sa Administrativnom službom grada, SUBNOR-om i parohijom vrbanjskom SPC, naše Udruženje tradicionalno drugog dana po Uskrsu organizuje pomen žrtvama ustaškog terora u Bijelom Potoku Pozivamo Vas da prisustvujete pomenu koje se ove godine planira za 25. april.   Plan aktivnosti: 12.00 časova  – Pomen i prigodan duhovni program – Polaganje cvijeća zvaničnih delegacija – Obraćanje predstavnika opštinskih i republičkih institucija – Ručak   Kontakt tel: +387 65 424 555 Upravni odbor udruženja Vezane vijesti: Na Vaskrs sijevnule kame, noževi, maljevi Jedno svjedočanstvo o pokolju Srba u Bijelom Potoku kod Banjaluke

Premijerka Hrvatske Jadranka Kosor

KOSOROVA PONIŽAVA ŽRTVE I VRIJEĐA SRBE

Izjednačavanje Jasenovca sa Vukovarom ili Srebrenicom, kako je to uradila hrvatska premijerka Jadranka Kosor, jeste ponižavanje žrtava i opasna uvreda Srba i to je jadan pokušaj HDZ-a i zvaničnog Zagreba da obesmisle presudu Haškog suda da je „Oluja“ zločinački poduhvat, smatraju srpski zvaničnici. Šef Koordinacionog tima za istraživanje ratnih zločina RS Staša Košarac upozorio je da je to „opasna izjava zbog koje bismo mogli imati grdne probleme u budućnosti“. „Političari iz regiona moraju da daju izjave u prilog politike pomirenja. U taj kontekst zasigurno ne spadaju riječi Kosorove“, rekao je Košarac za „Pres“. On je dodao da je poređenje koje je Kosorova načinila proizvod političke situacije u kojoj se hrvatska premijerka našla poslije haške presude hrvatski generalima, dodajući da

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.