arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Srđan Srećković

DAN VELIKE TUGE, ISTORIJSKOG SJEĆANjA I OPOMENE

BEOGRAD, 4. AVGUSTA /SRNA/ – Srpski ministar za dijasporu Srđan Srećković rekao je, povodom 16 godina od hrvatske akcije „Oluja“, da je ovo dan velike tuge i istorijskog sjećanja svakog pripadnika srpskog naroda, jer je tog dana ubijeno nekoliko hiljada, a 200 000 Srba brutalnom silom protjerano sa prostora na kojima su živeli vijekovima. „Ovaj dan je i dan velike opomene za sve narode na prostorima zapadnog Balkana. Mi taj zločin nikada nećemo i ne smemo zaboraviti, da se zločin ne bi ponovio, ali jesmo spremni za saradnju, pomirenje i objektivno sagledavanje prošlosti“, naveo je Srećković. On je u pisanoj izjavi ocijenio da je „zato od neprocenjive važnosti što se

oluja-izbjeglice-3.jpg

ŠESNAEST GODINA OD EGZODUSA SRBA IZ HRVATSKE

  Četvrtog avgusta navršiće se šesnaest godina od kada su hrvatske oružane snage, uz odobrenje i podršku NATO-a, u sadejstvu sa snagama Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ i Armije BiH, izvršile agresiju na Republiku Srpsku Krajinu /RSK/. Agresija je izvršena uprkos činjenicama da je RSK bila pod zaštitom UN i da su njene delegacije samo dan ranije u Ženevi, na sastanku sa hrvatskom delegacijom, pred predstavnicima UN i u Beogradu pred predstavnikom SAD kao vodećom članicom NATO-a, prihvatile prijedlog međunarodne zajednice da se pregovori u vezi sa završnim političkim sporazumom o pitanju statusa Krajine vode na bazi Plana Ze 4, a s ciljem zaustavljanja vojnih akcija i zauzvrat dobile čvrste garancije

Spomenik u Srbu

Ratovanje na pravoj strani, s izrazitim antifašističkim karakterom

Za čovjeka koji želi znati istinu ništa oko 27. srpnja 1941. nije sporno. Sve je temeljito istraženo i svakom je istinoljubivom čovjeku istina dostupna. Ustanak u Srbu nisu organizirali niti vodili četnici, iako su neki njihovi pristaše u njemu marginalno sudjelovali Držim da i ovom prilikom vrijedi podsjetiti na poznatu Goebbelsovu maksimu kako sto puta ponovljena laž postaje istinom. To se upravo dešava u dijelu hrvatske javnosti, koja prihvaća obezvređivanje hrvatskog antifašizma, umjesto da njime bude ponosna kao svojim vrijednim doprinosom temeljima današnje civilizirane Europe. Najnovija faza te harange započela je pismom koje je 4. studenoga 2009. s potpisom „Željko Tomašević, dipl. iur.“ bilo upućeno Vladi Republike Hrvatske, a 8.

banski_grabovac.jpg

Gaćešino ime stidljivo spomenuto

Prohladnog 23. jula, pod kišobranima, obilježena je u Banskom Grabovcu 70. godišnjica prvog ustanka naroda Hrvatske koji su izveli srpski ustanci na Baniji. Održani su i parastos i komemoracija za 1.285 srpskih žrtava ustaškog terora, koji je uslijedio kao odmazda za napad na ustašku stanicu u noći 23/24. jula 1941. Saborski zastupnik i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac istakao je da je to mjesto prejako i kao opomena i kao iskustvo Ovogodišnja je komemoracija, u organizaciji Saveza boraca i antifašista RH i Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Petrinje, a u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem i uz pokroviteljstvo Sisačko-moslavačke županije i Grada Petrinje, protekla prihvatljivije od prethodnih, kada su se sa govornice više mogle

divoselo.jpg

Fond: Gojko Matić – Divoselo, Čitluk i Ornice

Arhiv Srba u Hrvatskoj Arhiv Srba u RH svojim radom, a kroz arhivsko gradivo kao izvor povijesti, želi prikazati položaja Srba na ovim prostorima, kako bi to ostalo na uvid i budućim generacijama. Zahvaljujući  dobroti pojedinaca Arhiv posjeduje lijepe zbirke gradiva koje se stalno popunjavaju. Gojko Matić uputio nam je jedan apel i ustupio je Arhivu sve svoje zapise i memoarsko gradivo o selima Divoselu, Čitluku i Ornicama. Dobiveno gradivo nije samo lokalna povijest, već iz njega dobivamo prikaz srpskog postojanja i tragedije na ovim prostorima. Željeli bismo mu zahvaliti, ponovivši njegov apel. Prije II svjetskog rata, Divoselo, Čitluk i Ornice bila su sela u kojima su Srbi na ovim

gudovac-2.jpg

NA POPRIŠTU PRVOG MASOVNOG ZLOČINA

Kod oštećenog spomen – obilježja, na obljetnicu pokolja nevinih ljudi – 28. travnja, upriličen komemorativni skup i odana počast stradalnicima Na mjestu prvog masovnog pogubljenja Srba u NDH, u selu Gudovcu je 1955. godine podignuta (1969. dograđena) spomen-kosturnica za 195 žrtava srpske nacionalnosti, koje su ustaše strijeljale 28. travnja 1941. godine. Spomenik »Žrtva« je djelo Vojina Bakića. Tijekom posljednjeg rata spomenik je sravnjen sa zemljom, kosturnica minirana, ploče razbijene. Na tom mjestu, baš na dan pokolja nevinih ljudi, 28. travnja (spomen obilježje je »sanirano« – okoliš uređen) upriličen je komemorativni skup i odana počast stradalnicima te su položeni vijenci i cvijeće. Brojnim poklonicima antifašizma i pripadnicima udruga antifašističkih boraca i antifašista

Obraćanje Milana Bastašića, predsjednika zavičajnog udruženja „Bilogora“ na godišnjoj skupštini održanoj 16.07. 2011. u Borkovcu kod Rume

Dragi gosti, prijatelji, dragi rođeni Bilogorci i potomci koji ste u posljednjih dvadeset godina rođeni van rodne grude svojih predaka i svi nama dragi koji danas niste ovdje. Danas održavamo Drugo zborovanje Bilogoraca u organizaciji našeg „Zavičajnog udruženja Bilogora“. Udruženje smo osnovali prije dvije godine i ono do sada ima evidentne skromne, ali vrijedne rezultate. Jedan od tih rezultata je i ovo današnje saborno okupljanje. Ovo je godina, godišnjica, dvadeseta godišnjica posljednjeg stradanja srpskog naroda Bilogore u XX vijeku. Tada 27. aprila 1991. godine bili smo u grubišnopoljskom parku. Razmišljao sam tada kako je to najveći skup Srba u tom parku, poslije onog prvih dana oktobra 1942, kada su ustaše tu satjerale preko 3000 duša

DRUGI SABOR BILOGORACA: Zavičaj čine ljudi

U subotu 16. jula u Rumi je održan drugi po redu Sabor Bilogoraca, na kojem se u organizaciji Zavičajnog udruženja „Bilogora“ okupilo nešto više od sto učesnika. Već pri iniciranju i osnivanju ovog udruženja tokom 2008. i početkom 2009. godine, Sabor Bilogoraca zamišljen je kao središnje mjesto na kojem će se sabrati svi bivši žitelji istočne Bilogore čija je glavnina danas u Republici Srbiji, dio u Republici Srpskoj i državama nastalim od bivše Jugoslavije, a brojne porodice rasijane po svim kontinentima izuzev Anktartika. Dio učesnika Sabora na zajedničkoj fotografiji Sabor nije samo mjesto cjelodnevnog druženja i konvencionalnog izleta i zabave u šta prijete da se izrode skoro sva slična okupljanja

Ratko Dmitrović

„Hrvatski dom“ na mestu zločina

Dvoje hrabrih ljudi iz Zagreba, podržani od strane Slavka Goldštajna, pokrenulo je inicijativu da se sa mesta jednog od najstrašnijih zločina u istoriji čovečanstva, pokolja u Glinskoj crkvi, skine pečat hrvatskog cinizma Postoje u novinarstvu i publicistici tekstovi koji su napisani „iz stomaka“, kao odraz unutrašnjeg krika, očajanja, spas i olakšanje, rasterećenje, nešto što je po svaku cenu moralo da izađe na svetlo dana. Ali, ima i tekstova koji se pišu opet iz stomaka, ali nevoljno, zbog muke u stomaku. Ovo je jedan od takvih tekstova. Rado bi preskočio temu koja sledi, ali to, jednostavno, ne sme da se preskoči. Reč je o pokolju u Glinskoj crkvi. Ovih dana, na

jasenovac-3.jpg

Mr Mira Jovanović-Ratković / Dragoslav Ilić: KAKO SE SJEĆATI JASENOVCA 65 GODINA KASNIJE

Mr Mira Jovanović-Ratković Banja Luka / Cirih Dragoslav Ilić Banja Luka  KAKO SE SJEĆATI JASENOVCA[1]  65 GODINA KASNIJE „Šta ne prestaje da boli, ostaje u pamćenju. To je pravilo najstarije kulturalne tehnike pamćenja.“ (Niče)  Apstrakt: U ovom radu se, na osnovu do sada utvrđenih činjenica, analizuje proces formiranja kulturalnog pamćenja holokausta kod Jevreja, a zatim i višedecenijsko formiranje i oblikovanje zvaničnog sjećanja u SFR Jugoslaviji kao i crkveno-narodnog sjećanja na Jasenovac. Dok su jugoslovenske komunističke vlasti sistematski radile na potiskivanju sjećanja, Crkva je Jasenovac smjestila u crkveno-narodno sjećanje koje je kulturni obrazac srpskog naroda. Cilj rada je da pokuša odgovoriti na pitanje kako pamtiti Jasenovac, odnosno kakav obrazac primjeniti u

Spomen_soba_Dubica-djeca_u_NDH-Bosko_Jugovic-11.jpg

Spomen soba djeci, stradaloj od ustaških zločinaca

English Juče je,u Kozarskoj Dubici,u prisustvu predsjednika udruženja logoraša Drugog svetskog rata iz Republike Srpske,Gojka Kneževića, predsednika udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa logora Gospić – Jadovno 1941, dr. Dušana Bastašića, paroha kozarskodubičkog Gojka Slijepčevića i brojnih građana te gostiju iz drugih gradova i Kanade, otvorena spomen soba posvećena djeci, žrtvama ustaškog genocida 1941.-1945.godine. Kao svojevrsni legat, ova spomen soba , poklon je Boška Jugovića, koji je i sam kao dijete, dio svog djetinjstva proveo u logoru Jasenovac. U okviru svečanog otvorenja spomen sobe, upriličeno je osveštenje, te umjetnički program. Prigodnim govorima, prisutnima su se obratili Gojko Knežević, Dušan Bastašić i ktitor, Boško Jugović. Da se pamti,da se ne zaboravi! Nada Markuč

Brezovica

Zaboravljen banijski heroj Vasilj Gaćeša

Godinama se 22. juna u Brezovici, na obilježavanju državnog praznika Dana antifašizma, u službenim govorima prešućuje istina o antifašističkoj borbi, u kojoj značajne zasluge pripadaju banijskim Srbima Banije, kao i o stradanju hiljada nevinih srpskih žrtava, posebno na početku Drugoga svjetskog rata. – Govornici iz Brezovice uporno se izbjegavaju suočiti s povijesnim činjenicama koje jasno kažu da su prvi ustanici u Hrvatskoj bili banijski Srbi pod vodstvom Vasilja Gaćeše. Narod Banije zaslužuje da se to u novijoj hrvatskoj povijesti javno i nedvojbeno kaže, jer se o Brezovici bez Banije ne može govoriti. Isticati veliku slavu odreda koji je živio samo četiri mjeseca i osam dana a ne govoriti o Baniji

Stari Brod

Pomen za 6000 srpskih žrtava ustaške Crne legije

U Starom Brodu, koji administrativno pripada Rogatici, 15-ak kilometara kanjonom Drine ispod Višegrada, u subotu, 18. juna, održan je pomen za 6 000 Srba koje su u proljeće 1942. godine pobili pripadnici zloglasne ustaške „crne legije“, te osveštani temelji, krst i zvona kapele čija je gradnja počela u maju prošle godine. Čin osvećenja obavio je sveštenik Milorad Ljubinac, arhijerejski zamjenik Njegovog visokopreosveštenstva mitropolita dabrobosanskog gospodina Nikolaja, uz sasluženje šest sveštenika Mitropolije dabrobosanske. Kum temelja kapele u Starom Brodu bio je Boban Inđić iz Višegrada, zvona Goran Krlić, rodom iz ovog kraja, a krsta braća Siniša, Saša i Slaviša Špinjo iz Višegrada. Crkvene barjake na prvoj litiji nosili su Goran Krlić iz Starog Broda, Tomislav

plakat.jpg

Velika promocija novog broja: „NDH, država genocida“ u Banjoj Luci!

Promocija Dveri u Banjoj Luci i predstavljanje temata časopisa o genocidu u NDH. Novi temat Dveri prestavlja „obaveznu lektiru“ na 112 strana A4 formata za svakog kome je stalo da sazna kako se NDH uopšte dogodila i na koji način da sprečimo da se genocid nad Srbima više nikad ne ponovi. Na predstavljanju broja u Banjoj Luci, u Vijećnici Banskog dvora, u ponedeljak 20. juna u 18 časova govoriće: –    dr Dušan Bastašić, predsednik Udruženja „Jadovno 1941“, Banja Luka –    Janko Velimirović, direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina –    Zoran Radojičić, član UO Dveri –    Jugoslav Kiprijanović, redakcija časopisa „Dveri Srpske“ Benedikt XVI je ovih dana posetio Hrvatsku i

ndh2.jpg

Papa nije dobrodošao u Srbiji!

Dveri za novu politiku prema Hrvatskoj i Vatikanu: Papa nije dobrodošao u Srbiji! Novi broj časopisa Dveri srpske, posvećen NDHrvatskoj, koji se danas pojavio na svim kioscima u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori kao poklon Dveri povodom posete pape Zagrebu, donosi nekoliko političkih novosti prvoga reda. Tabu tema je srušena Ove godine se navršilo 70 godina od otvaranja dva najmonstruoznija logora smrti u istoriji čovečanstva: Jadovna i Jasenovca. Za tih 70 godina srpski narod, kao glavna žrtva ustaške nezavisne države Hrvatske, nije uspeo da ispriča istinu o svom stradanju ni u domaćoj, a kamoli u međunarodnoj javnosti. A Srbi nisu stradali samo u Jasenovcu, već u duž čitave NDH, i ne

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.