arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Srna

Uhapšen Josip Boljkovac

Prvi ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Josip Boljakovac uhapšen je jutros u Karlovcu zbog osnovane sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovišta u Dugoj Resi u maju 1945. godine. Osim Boljkovca, istraga se godinama vodi i protiv nekadašnjeg predsjednika Hrvatske Vlade i jednog od osnivača HDZ-a Josipa Manolića i Rade Bulata. Manolić, Boljkovac i Bulat sumnjiče se za niz masovnih i pojedinačnih ubistava u kojima su i oni lično učestvovali, odnosno terete se po ličnoj i komandnoj odgovornosti za niz ratnih zločina koje su počinile partizanske jedinice, te pripadnici tajne policije Ozna, prenose hrvatski mediji. Manolić je krajem Drugog svjetskog rata bio šef Ozne u Bjelovaru, a Boljkovac u

Spomenik_logor_Jasenovac.jpg

Jasenovac na filmu

Holivudski producent, dobitnik Oskara Branko Lustig i glumac i producent Tihomir Stanić najavljuju snimanje filmova o Jasenovcu. Lustig kaže da ga i danas drži obećanje dato zatočenima da će preneti svetu šta se događalo u logorima smrti. U proteklih 70 godina o zločinima u Jasenovcu snimljeno je nekoliko dokumentarnih filmova, ali samo jedan igrani – „Deveti krug“ Franca Štiglica. Posle pola veka, i holivudski producent, dobitnik Oskara Branko Lustig, i glumac i producent Tihomir Stanić, najavljuju snimanje filma o Jasenovcu. Prilog Dragana Stanojevića Dobitnik Oskara za filmove „Šindlerova lista“ i „Gladijator“ producent Branko Lustig je kao dete iz jevrejske porodice odveden u Aušvic, a neki članovi njegove porodice u Jasenovac.

Opomena jasenovačkog pogroma

Predsednik RS Milorad Dodik i izraelski šef diplomatije Avigdor Liberman u Donjoj Gradini. Najavljena izgradnja memorijalnog centra u pomen žrtvama fašističkog terora PREDSEDNIK Republike Srpske Milorad Dodik i ministar inostranih poslova Izraela Avigdor Liberman posetili su Spomen-područje Donja Gradina kod Kozarske Dubice, najveće stratište u sistemu koncentracionih logora Jasenovac, gde su položili vence i odali počast za 700.000 stradalih Srba, Jevreja i Roma u Drugom svetskom ratu. Ministar Liberman zahvalio se rukovodstvu Republike Srpske na naporima koje čine u ovekovečenju stradanja jevrejskog naroda na ovim prostorima. – Za mene je ovo mnogo više od spomen-područja, pošto i sam potičem iz porodice u kojoj se jedna polovina borila u redovima Crvene

ustase.jpg

U NOVOM PARKU SAHRANjENO VIŠE OD 700 ROMA?

Savez Roma Republike Srpske zatražio je da se otvori masovna grobnica u novom parku u Gradišci i provjere navodi da li se u njoj nalaze posmrtni ostaci više od 700 Roma ubijenih u ustaškom logoru Stara Gradiška u Drugom svjetskom ratu. Predsjednik Saveza Saša Mašić rekao je da je to dužnost prema njegovim sunarodnicima. „Na sjednici Skupštine opštine (Gradiška) govorio sam o masovnoj grobnici i uvjerio se da odbornici o tome veoma malo znaju. Dužni smo da odamo počast romskim žrtvama – djeci, ženama, starcima. Neophodno je da se istina o stradanju Roma rasvijetli i to smo zatražili od nadležnih institucija“, rekao je Mašić tokom obilaska mjesta gdje se nalazi

Paroh gubinski Željko Đurica: Besjeda povodom praznika Pokrova Presvete Bogorodice u Rujanima

U ime Oca i Sina i Svetoga Duha! Draga braćo i sestre, danas služimo svetu Liturgiju u ovoj svetoj crkvi koju su naši preci posvetili prazniku Pokrova Presvete Bogorodice. Proslavljajući ovaj praznik sjećamo se događaja kada je 911. godine bila služba u Bogorodičinoj crkvi u Carigradu: Među mnoštvom naroda, stajao je sveti Andrej Jurodivi sa svojim učenikom. U toku službe on je vidio, iznad naroda, Presvetu Bogorodicu okruženu apostolima i svetiteljima, sa omoforom na rukama; kao da tom odjećom pokriva sav narod u crkvi. Ukazao je rukom svom učeniku na ovo viđenje i upitao ga: „vidiš li, brate, Caricu i gospođu nad svim, kako se moli za sav svet?“ A

Kragujevac

Izložba poruka streljanih civila u Kragujevcu

Dragoljub Jovanović, jedini preživeli streljanja u Kragujevcu 1941, pojavio se večeras na izložbi sačuvanih pisanih poruka žrtava tog nacističkog zločina. Izložba „Sećajte se moji mene, jer me više nema“, posvećena obeležavanju 70. godišnjice od streljanja civila u kragujevačkim Šumaricama, otvorena je danas u Istorijskom muzeju Srbije u Beogradu. Izložbu je otvorio ministar rada i socijane politike Rasim Ljajić, navodeći da su utvrđena imena 2.381 civila koja su streljani u Kragujevcu 20. i 21. oktobra 1941. godine. Ističući da je na izložbi prikazano oko 40 sačuvanih pisanih poruka žrtava tog masovnog streljanja, Ljajić je kazao da je Kragujevac stao u „beskrajni red zločina koji su izvršeni nad civilima“. Ove reči, istakao

Svijeca_001.jpg

U subotu sahrana žrtava iz tajnih grobnica

Prva kolektivna sahrana posmrtnih ostataka komunističkih žrtava u Srbiji ubijenih poslije završetka Drugog svjetskog rata, čiji su ostaci pronađeni u tajnim grobnicama, biće obavljena u subotu, 22. oktobra, u podne na Varoškom groblju u Boljevcu, opština Zaječar. Na teritoriji opštine Boljevac izvršena je prva zvanična ekshumacija ubijenih poslije 12. septembra 1944. godine – saopštila je Državna komisija za tajne grobnice ubijenih poslije 12. septembra 1944. godine, koja djeluje pri Ministarstvu pravde Srbije. Polaganjem posmrtnih ostataka u kolektivnu grobnicu biće zaokružen prvi poduhvat Državne komisije koja je osnovana u cilju otkrivanja tajnih grobnica i evidentiranja stradalih po dolasku komunističke partije na vlast. U zajedničku grobnicu biće položeni posmrtni ostaci ubijenih u potoku Zmijanac, koji su

SLUŽEN PARASTOS SRBIMA BAČENIM U JAMU RAVNI DOLAC

LIVNO, 15. OKTOBRA (SRNA) – U selu Rujani, između Livna i Grahova, danas je, povodom Pokrova presvete Bogorodice, služena liturgija i parastos srpskim mučenicima koji su stradali u jami Ravni Dolac u vrijeme Drugog svjetskog rata, izjavio je Srni protojerej-stavrofor Željko Đurica. „U stravičnoj jami Ravni Dolac dubokoj 55 metara iznad sela Rujana bačeno je 218 živih Srba, pretežno žena i djece, od kojih se četrnaestoro uspjelo spasiti. Bačeni su na Ognjenu Mariju 30. jula 1941. godine, a spaseni na Usjekovanje glave Jovana Krstitelja, 11. septembra“, rekao je Đurica. On je istakao da su još žive tri žene koje su bile bačene u tu jamu, a jedna od njih, Boja

Rujani.jpg

Molitveno i liturgijsko slavlje u crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Rujanima

Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Rujanima, Fotografija: Rajko Krčmar SRPSKA PRAVOSLAVNA EPARHIJA BIHAĆKO-PETROVAČKA PAROHIJA GUBINSKA Poziva sve blagočestive parohijane, da svojim prisustvom i učešćem uveličaju molitveno i liturgijsko slavlje, koje će se održati u subotu 15. oktobra 2011. godine s početkom u 10:00 časova, u crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Rujanima. DOBRO NAM DOŠLI! S Božijim blagoslovom, paroh-administrator gubinski Protojerej -stavrofor Željko Đurica Izvor: www.lijevno.com U Rujanima više nema Srba U subotu 15. Oktobra 2011. godine, u 10.00 časova, povodom Pokrova presvete Bogorodice u selu Rujani između Livna i Grahova ispod Dinare, održaće se liturgija i parastos mučenicima Ognjene Marije Livanjske gdje su stradali za vrijeme Drugog svjetskog rata Srbi

Pomen

70 godina od stradanja Srba

Ove 2011. godine, navršava se 70 godina od masovnog stradanja našeg Srbskog naroda. Stravičan genocid počeo je u proljeće 1941. godine i trajao je sve do 1945. godine. Mi, vjernici Srpske Pravoslavne Crkve, dužni smo da za sva vremena, čuvamo uspomenu i prinosimo molitve Bogu, za sve naše pravoslavne Srbe koji mučenički postradaše. IMENIK SRBSKIH ŽRTAVA PO MJESTIMA I GUBILIŠTIMA NAD KOJIMA JE ZLOČIN GENOCIDA POČINjEN U DRUGOM SVJETSKOM RATU     U inoviranom spisku žrtava, data su uglavnom imena stradalih tokom proljeća i ljeta 1941. godine. Ustaše su ubijale i kasnije, tokom naredne tri godine i njihovo nemilosrđe je stizalo Srbe sa ovog područja i u drugim krajevima, pa se imena nekih od tih žrtava nalaze

Bezdušna fešta na mestu pokolja

Negde u vreme kad su u Beogradu, u galeriji Istorijskog muzeja Srbije, postavljali izložbu „Spomen-obeležje u Glini – nezavršen projekat“ posvećenu 70. godišnjici ustaškog pokolja Srba sa Korduna i Banije u crkvi Rođenja presvete Bogorodice, u Glini je, na istom mestu gde je to klanje obavljeno, aktuelni predsednik Hrvatske Ivo Josipović prisustvovao koncertu upriličenom povodom uručivanja klavira lokalnoj školi. Na istom onom prostoru na kome su krajem jula i početkom avgusta 1941. godine pod crkvenim svodom nekoliko dana zaredom Pavelićevi koljači s blagoslovom Katoličke crkve tzv. srbosekom odsecali glave Srbima, u septembru ove godine izvedena je pesma „U boj, u boj“, arija iz opere „Nikola Šubić Zrinski“ Ivana Zajca: „Sad,

Spomenik streljanim đacima i profesorima u Šumaricama

Jasenovac i Kragujevac podijelili Srbe

KRAGUJEVAC – Da li će zahtjev da se 21. oktobar, datum kada su 1941. u Kragujevcu Nijemci streljali više hiljada đaka, ustanovi kao državni praznik u Srbiji i proglasi danom sjećanja na sve srpske žrtve Drugog svjetskog rata, postati jabuka razdora među Srbima sa lijeve i desne obale Drine? Ovo pitanje nameće se nakon burnih reakcija predstavnika srpskih memorijalnih organizacija i udruženja koji smatraju da se tim potezom zasjenjuje sjećanje na srpske žrtve na ostalim stratištima širom ondašnje Kraljevine Jugoslavije, kao i da se obezvređuje 22. april, ustanovljen kao nacionalni Dan sjećanja na žrtve genocida počinjenog u NDH nad Srbima, Romima i Jevrejima. S druge strane, inicijatori akcije tvrde da

Jasenovac_kameni_cvijet.jpg

Jasenovac već jeste naš svenarodni simbol

Njegova svetost patrijarh srpski Irinej poručio je da su mjesta stradanja srpskog naroda posebno poštovana i da su umnogome odredila srpski identitet, što se odnosi i na Kragujevac, gdje se desio užasan zločin njemačke vojske, a još više na Jasenovac, mjesto jednog od najstravičnijih zločina uopšte. „Za naš narod mesta stradanja su mesta od posebnog poštovanja, sveštena mesta koja su umnogome odredila srpski identitet, od Kosova preko Vračara do albanske golgote i Plave grobnice“, saopšteno je danas Srni iz Kabineta patrijarha srpskog Irineja. Patrijarh Irinej naglašava da se to odnosi i na Kragujevac, mjesto užasnog zločina njemačke vojske, a još više na Jasenovac, mjesto jednog od najstravičnijih zločina uopšte. „Jasenovac

Vatikan

Vatikan skriva srpsko zlato

Američki advokat Džonatan Livi podneo zahtev za novu istragu o sumnjivom radu Vatikanske banke. Zastupnik žrtava NDH tvrdi da se u banci nalazi 80 miliona dolara opljačkanih od Srba, Jevreja i Roma GOSPODINE kardinale, na depozitu Instituta za religijske poslove u Vatikanu nalazi se ratno ustaško blago. Ovo zlato, poluge, srebro i druge vrednosti ustaški režim je krao od Srba, Roma i Jevreja i zalagao u Vatikansku banku od 1944. do 1946. Naši klijenti, oni koji su preživeli holokaust, uključujući organizacije u Srbiji i SAD, traže povraćaj svoje imovine. Ovako glasi pismo, koje je američki advokat Džonatan Livi, iz San Franciska, uputio kardinalu Altilio Nikori, predsedniku Finansijskog odbora u Vatikanu,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.