arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Centralni spomenik na spomen-području Jasenovac. Foto: Wikimedia Commons/Bern Bartsch.

Hrvatski Jevreji ogorčeni zbog filma o koncentracionom logoru Jasenovac

Predstavnici hrvatskih Jevreja izrazili su ogorčenje nakon što je ministar kulture pohvalio film u kojem se tvrdi da je broj ljudi ubijenih od strane pronacističkog režima iz Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj u logoru Jasenovac pretjeran. Tvrdnje da Jasenovac zapravo i nije bio koncentracioni logor, koje se iznose u novom dokumentarcu koji je prikazan u Zagrebu u ponedjeljak navečer, razljutilo je predstavnike Jevrejske zajednice u Hrvatskoj. Dokumentarac “Jasenovac – Istina” hrvatskog redatelja Jakova Sedlara dovodi u pitanje broj ubijenih u ovom logoru, koji je vodila profašistička marionetska država iz Drugog svjetskog rata, Nezavisna Država Hrvatska, NDH. Hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbegović, koji je već prije izazvao kontroverze zbog njegovih pogleda

Nastojeći ostaviti što manje tragova, ustaše i Nijemci u povlačenju su zapalili čak 433 od oko 500 kuća u selu Jasenovcu

O poslijeratnom Jasenovcu

Dijelovi knjige Slavka Goldsteina ‘Tragika, mitomanija, istina – Jasenovac’ u izdanju Frakture iz Zaprešića (4): Najviše vjerodostojnih saznanja o poslijeratnom Jasenovcu nalazi se u dokumentaciji Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac. Nijedan od 20 svjedoka, čije je izjave prikupila i arhivski obradila viša kustosica te ustanove Jelka Smreka, poslije rata nije vidio obnovljeni logor na prostoru bivšeg ustaškog Logora III Ciglana Zalaznica ustaške posade napustila je Jasenovac 1. maja 1945., a dan kasnije prethodnica Jugoslavenske armije bez borbe je ušla u opustošeno mjesto. Od oko 500 kuća u Jasenovcu ustaše i Nijemci u povlačenju su zapalili čak 433. U stanovitom smislu selo je bilo produžena ruka logora: u njemu je bio smješten

I Jevreji iz Srbije zbog narastajućeg ustaštva neće na komemoraciju u Jasenovcu

Predsjednik Saveza jevrejskih opština u Srbiji dr Ruben Fuks izjavio je da podržava odluku predstavnika Jevreja u Hrvatskoj da „zbog relativizacije ustaštva” bojkotuju centralnu komemoraciju u Jasenovcu, navodeći da bi taj bojkot mogao da skrene pažnju i da pokaže da postoji „granica trpljenja” predstavnika jevrejske zajednice. On je istakao i da predstavnici jevrejske zajednice u Srbiji ove godine neće ići u Jasenovac, iako su ranijih godina išli. „Mi zvanično nećemo ići u Jasenovac, moramo da podržimo naše prijatelje iz Hrtvatske”, rekao je Fuks, komentarišući bojkot zvanične komemoracije žrtvama u Jasenovcu. Bojkot, prema njegovom mišljenju, može da skrene pažnju i da upozori na to da postoji određena granica trpljenja i strpljenja.

Hronika srpskog stradanja

Sastavljena bibliografija naučnih radova posvećenih žrtvama ratova u 20. veku. Uskoro imena 300.000 od ukupno 1,2 miliona ubijenih SVI naučni radovi o stradanju srpskog naroda u 20. veku, sabrani, našli su se među koricama jedinstvene bibliografije, koju je sakupilo Društvo za podizanje memorijalnog centra srpskim žrtvama genocida u 20. veku. Reč je o 2.000 naslova hronike masovnih zločina u prethodnom stoleću, objavljenih na srpskom jeziku, koji su prvi put sistematično sakupljeni i obrađeni. Ovim je, međutim, završena samo prva faza ovog zadatka, budući da su članovi Društva već pristupili sabiranju knjiga, publikacija i naučnih radova objavljenih u bivšim jugoslovenskim republikama i inostranstvu. Publicista Milivoje Ivanišević najavljuje da će Društvo uskoro

Jevreji bojkotuju komemoraciju žrtvama Jasenovca zbog obnavljanja ustaštva

ZAGREB – Koordinacija Jevrejskih opština u Hrvatskoj bojkotovaće ovogodišnju komemoraciju žrtvama koncentracionog logora Jasenovac zbog loše saradnje sa Spomen područjem Jasenovac i u znak protesta zbog „relativizacije i revitalizacije ustaštva”, objavili danas hrvatski mediji. „Koordinacija je donela odluku o neučešću na komemoraciji žrtvama logora Jasenovac koju svake godine organizuje Javna ustanova Spomen područje (JUSP) Jasenovac. Razlog tome je neslaganje s politikom nečinjenja u odnosu na izmene postava muzeja, odlaganje imenovanja Saveta JUSP Jasenovac i dnevno politička događanja vezana uz relativizaciju i revitalizaciju ustaštva”, navedeno je u odluci Koordinacije, prenosi na portalu riječki Novi list. Odlučeno je da će komemoraciju povodom 71. godišnjice proboja zatvorenika iz koncentracionog logora Jasenovac organizovati sami,

Svjedočanstvo o pokolju Srba u Bijelom Potoku na Vaskrs 1942. godine

Jedno svjedočanstvo o pokolju Srba u Bijelom Potoku kod Banjaluke na Vaskrs 1942. godine[1] Autor: Mr Goran Latinović Razbijanjem Kraljevine Jugoslavije aprila 1941. godine nastupio je jedan od najtežih perioda u istoriji srpskog naroda. Masovnim ubistvima i progonima naročito su bili izloženi Srbi na teritoriji koja je dospjela u sastav Nezavisne Države Hrvatske. Neposredno po proglašenju “uskrsnuća hrvatske države“, hrvatski fašisti pristupili su rješavanju “srpskog pitanja“, koje je, prema njihovoj zamisli, trebalo sprovesti tako da jedna trećina Srba bude pobijena, jedna trećina protjerana, a jedna trećina prevedena na rimokatolicizam i pretvorena u Hrvate. Jedan od najaktivnijih ustaških pregalaca u tom zločinačkom poduhvatu bio je banjalučki “stožernik“ Viktor Gutić, koji je

ustaski-svestenici.jpg

Pišem Vam ovo kao čovjek čovjeku…

Zgrožen vestima o pokoljima, dr Prvoslav Grizogono, pozivajući se na hrišćansku ljubav i milosrđe, pisao je nadbiskupu Stepincu da prekine masakre i iživljavanja nad srpskim življem na prostoru Nezavisne Države Hrvatske. Za nepune četiri godine postojanja Nezavisne Države Hrvatske ustaške snage su izvršile najmonsturoznije zločine ikada viđene na ovim prostorima. Zadojeni fanatičnom mržnjom prema komšijama, sugrađanima i braćom po slovenstvu, hrvatske ustaše, sinovi tisućljetne kulture, utabali su krvavi put mržnje, koji se na ovim prostorima i danas oseća. Uloga rimokatoličke crkve u Hrvatskoj, prilikom „rešavanja srpskog pitanja“ u tri poznate etape, bila je svakako zamašna, ako ne i sistematska. O tome govore mnoga stručna i naučna dela, kao i sledeće pismo, na

Alojzije Stepinac

S. Živanović: Štampa NDH-a o Rimokatoličkoj „crkvi“ i zločincu Alojziju Stepincu

Rimokatolička “crkva” i njeno sveštenstvo su vekovima širili mržnju prema svima onima koji nisu bili katolici i nisu priznavali rimskog papu za poglavara. Ta mržnja je uglavnom bila uperena protiv pravoslavnih Srba, Jevreja i Roma. Mržnja je naročito došla do izražaja u toku I i II svestskog rata u Austrougarskoj i u Hrvatskoj. U rimokatoličkoj i u hrvatskoj ustaškoj štampi iz vremena pre I u toku II svetskog rata nalazimo mnogo članaka koji govore o zločinima rimokatolika Hrvata u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. U novinama “Ustaše” br.3 od 3.jula 1941 godine piše da su se u kući br.4 na Kaptolu u Zagrebu, koja pripada sedištu hrvatske Rimokatoličke “crkve”, sastajali prvi organizatori

Dušan J. Bastašić

Bastašić: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (2)

Nakon (najmanje) deceniju duge pauze, krajem februara je u Manastiru Svetog Jovana u Jasenovcu održana sjednica Odbora za Jasenovac Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve (SPC) kojim odnedavno predsjedava dugogodišnji sekretar tog odbora Vladika Jovan Ćulibrk. Piše: Dušan J. Bastašić Odboru je promijenjen naziv u „Odbor za Jasenovac i ostala stratišta“, pa će se kako je naglašeno, on ubuduće baviti i svim ostalim stratištima na teritoriji bivše Jugoslavije. Kako se i kada u proteklih više od deset godina ovaj odbor naše Svete crkve bavio stradanjem pravoslavnih Srba u Jasenovcu, nije mi poznato, a informaciju o tome teško je naći i na sveznajućem „Gugl“ pretraživaču. Ali zato, informacija o bavljenjem Odbora

milan-bulut.jpg

MILAN BULUT – ČAKAR

Ovo je kratka priča o mom prađedu Milanu Bulutu Čakaru čije ime nosim. Prađed Milan se rodio daleke 1888. godine u Bulutovoj mahali u porodici Nikole Buluta i Naste Mihić (Kozice) koji je imao Milana, Lazara, Koju, Darinku, Milicu i Olgu. Čukunbaba Nasta (75) je živa bačena u Šurmanačku jamu u avgustovskom pokolju sa još 139 Buluta. Prađed se oženio neposredno pred početak Balkanskih ratova i oslobođenja od Otomanske imperiije. Oženio je Stanu Veraju iz Klepaca i sa njom dobio kćeri Radojku (moja baba), Darinku i blizance Rista i Miroslava. Početkom Prvog svjetskog rata je mobilisan u austrougarsku vojsku 1914. godine. Predao se srpskoj vojsci 1915. godine i sa njom prešao

Dušan J. Bastašić

O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (1)

Ne znam gdje su donedavno počivali posmrtni ostaci četvorice slavonskih episkopa, ali je prenošenje njihovih kostiju u pakrački Hram bio odličan povod da se tamo, pored naših arhijereja i sveštenoslužitelja, (opet) okupi šaroliko društvo. Piše: Dušan J. Bastašić Pored vjernog naroda, koji je bio prisutan u mnogo manjem broju od gostiju, na tom svetom mjestu okupiše se (opet) kolaboracionisti hrvatskog režima, bilo po zadatku bilo zbog PR-a (pablik rilejšn ili odnosi sa javnošću), a uz njih i šačica banjalučkih apologeta i obožavalaca lika i djela nadležnog episkopa. Vjerni pravoslavni narod u Zapadnoj Slavoniji poslije 1995. postoji još u tragovima nakon što je većina tamošnjeg srpskog korpusa, koji je danas brojčano

Milivoje Ivanišević

Koliko je Srba stradalo u 20. veku (3): Kardelj „prevideo“ milion žrtava

U komplikovanom poslu utvrđivanja istine koliko je Srba stradalo u 20. veku, Srpski memorijal mora da odgovori i na pitanje da li je zaista bilo moguće da se procena o 1,7 miliona stradalih u Drugom svetskom ratu zasnivala na brojci koju je izneo Edvard Kardelj, tada visoki funkcioner Komunističke partije, a da pred sobom nije imao nikakvu stručnu procenu na kojoj bi bazirao tu tvrdnju. Utvrditi i istinu o Jasenovcu: Milivoje Ivanišević Milivoje Ivanišević kaže da se decenijama posle Drugog svetskog rata operisalo procenom da su ljudski gubici Jugoslavije iznosili 1.706.000 stanovnika. – Verovalo se da je pomenuta brojka zasnovana na pouzdanim naučnim premisama. Za laike ništa nije bilo sporno,

Skrivanje istine: Milivoje Ivanišević

Koliko je Srba stradalo u 20. veku (2): Otadžbina kao gubilište

Ma koliko zvučalo neverovatno, Srbi i dalje ne znaju koliko ih je stradalo u 20. veku. Ovog kapitalnog posla uhvatilo se Društvo za podizanje Memorijalnog centra srpskim žrtvama genocida u 20. veku, a jedan od osnivača ovog udruženja Milivoje Ivanišević za „Vesti“ otkriva mnoge nepoznate detalje. Među ključnim je i činjenica da se i dalje ne zna koliko je Srba stradalo tokom Prvog i Drugog svetskog rata. – Prikrivanje zločina nad srpskim narodom u Jugoslaviji traje koliko traju i ti zločini. Pored toga, srpska stradanja su uporno i na sve načine osporavali oni koji su tome najviše doprineli. Srpske žrtve su decenijama, ili bolje rečeno tokom celog dvadesetog veka, prećutno

Jasenovac tragika, mitomanija, istina

Posljednji dani logora smrti

Dijelovi knjige Slavka Goldsteina ‘Tragika, mitomanija, istina – Jasenovac’ koja uskoro izlazi u izdanju Frakture iz Zaprešića (3): Autori knjige ‘Jasenovački logori – istraživanja’ ćute o proboju i jasenovačkom raspletu. Zašto? Jer je jasenovački finale definitivni pečat nad istorijom ustaških logora. Tim završnim činom Jasenovac zauvijek potvrđuje sebe – od početka do kraja bio je pomalo svašta, ali po svojoj početnoj namjeni i brutalnom kraju bio je prvenstveno i daleko najviše logor smrti Posljednju akciju u seriji ‘dizanja sela’ izvršili su jasenovački ustaše 13. oktobra 1942., pod neposrednom komandom Ljube Miloša i pod nadzorom Maksa Luburića. Napali su srpska sela Crkveni Bok, Strmen i Ivanjski Bok na obali Save, oko

Milivoje Ivanišević

Koliko je Srba stradalo u 20. veku (1): Spisku žrtava nema kraja

Društvo za podizanje Memorijalnog centra srpskim žrtvama genocida u 20. veku – Srpski memorijal, nedavno je saopštilo da je pri kraju prikupljanje bibliografije o broju stradalih Srba u 20. veku. Milivoje Ivanišević, jedan od osnivača ovog društva i direktor Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. veku, u sledećih nekoliko nastavaka za „Vesti“ otkriva mnoge podatke do kojih je Srpski memorijal do sada došao, kako je, na primer, Edvard Kardelj „prevideo“ 1,1 milion žrtava. – Zahvaljujući požrtvovanom Jovi Bajiću, pri kraju je registracija knjiga i publikacija, ili bibliografija radova, koji obrađuju problematiku srpskih stradanja u 20. veku. To je svojevrsni temelj za dalja istraživanja – ističe Ivanišević. Do sada je,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.