Iako je tema logora u Jasenovcu dosta istražena, još ima novih saznanja i istina do kojih se dolazi i o kojima javnost treba da zna, poručio je autor knjige scenarija za film o Jasenovcu „Jasenovac – tvornica užasa“ Radovan Piljak. Piljak je prije početka promocije ove knjige u Banjaluci rekao da se lično uvjerio da je javnost vrlo malo obaviještena o zločinima u Jasenovcu. – Iako se godinama bavim istraživanjem ove teme, i dalje nailazim na nove podatke – rekao je Piljak novinarima. On je istakao da mu je to bio glavni motiv za pisanje knjige scenarija, u kojoj je pokušao sublimirati ono najreprezentativnije, kako bi mlađim generacijama ostala istina, koja

Scenario za film o Jasenovcu traže naši predstavnici, sa obje strane Drine, pa i naši intelektualci koje sam susretao na konferencijama o Jasenovcu. Ipak, na pisanje scenarija me ponukao gospodin Branko Lustig, producent iz Zagreba, kojeg sam upoznao na malo neobičan način, prvo preko njegovog intervjua u novinama, a zatim i lično. Ovo je za „Nezavisne“ kazao književnik Radovan Piljak, koji večeras u 19 časova u Vijećnici Kulturnog centra Banski dvor promoviše knjigu „Jasenovac, tvornica užasa“. Riječ je o scenariju za film napisanom, kako autor tvrdi, na prijedlog producenta kultne „Šindlerove liste“ Branka Lustiga. Prema riječima Piljka, nakon što se u Zagrebu sastao sa Lustigom i poklonio mu knjigu „Grad

Jasenovac je bio zločin genocida, dok je Blajburg bio ratni zločin i zločin protiv humanosti, tako da se ti zločini ne mogu upoređivati – jedan je od zaključaka eseja dr Ive Goldštajna „Hrvatska i Jugoslavija u procepu između totalitarizma – 75. godišnjica“. Goldštajn se u eseju osvrnuo na aktuelnu pojavu umanjivanja ili čak kompletnog negiranja genocidnog karaktera Jasenovca, tako što se pokušava prikazati kao nekakav radni kamp za protivnike tadašnje NDH, prenosi „Slobodna Dalmacija“. „Negiranje i potiskivanje istine o Jasenovcu vodi rehabilitaciji celog ustaškog pokreta, što kod većine hrvatske javnosti izaziva nelagodu, a u civilizovanom svetu i gađenje prema Hrvatskoj“, ocenjuje Goldštajn, inače ambasador Hrvatske u Parizu. Prema njemu, teorija

Javnu ustanovu „Spomen-područje Donja Gradina“ u Kozarskoj Dubici danas je posjetilo oko 500 učenika iz Osnovne škole „Petar Kočić“ iz Nove Topole. Direktor te javne ustanove Tanja Tuleković navela je da je oko 500 učenika osnovne škole iz Nove Topole, od drugog do petog razreda, u pratnji kustosa i učitelja obišlo grobno polje „Hrastovi“. „Jako je važno da već u tom uzrastu djeca saznaju osnovne podatke o stratištu u Donjoj Gradini i uopšte o koncentracionom logoru Jasenovac“, izjavila je Tulekovićeva i dodala da je tokom posjete za učenike održan istorijski čas. Ona je naglasila da je posebno važno da đaci dođu u Donju Gradinu i podsjetila da ta javna ustanova

PREGLED REFERATA (nastavak) Ukazujući na do sada nedovoljno poznate ili zanemarivane stavove Miroslava Krleže prof. dr Milo Lompar je u svom referatu „Krleža i Magnum Crimen“ jasno i dosledno je ukazao na činjenice koje pobijaju uvreženo mišljenje o Krleži kao neprijatelju i najvećem kritičaru hrvatskog klerikalizma. Pažljivo prateći njegov odnos prema monumentalnom delu Viktora Novaka „Magnum Crimen“(1), Lompar je u svom izlaganju razobličio Krležine dvojne standarde i pokušaje da zapravo relativizuje hrvatske zločine počinjene nad srpskim, jevrejskim i ostalim stanovništvom. Podsećajući da su još u prvom izdanju Magnum Crimen-a iz 1948. godine iz knjige uklonjena najmanje dva suštinski bitna poglavlja, a možda i više, Lompar je naveo mišljenje poznatog istoričara

Jasenovac je mesto najmasovnijeg genocida nad Srbima. Samo u Jasenovcu ubijeno je preko 900.000 ljudi od toga više od 700.000 Srba. Na tu temu Milan Zarić je snimio film „Prva trećina“, a u razgovoru za naš portal, Srbin.info, otkrio je zašto je to uradio. 1.Jasenovac je mesto najvećeg stradanja Srba o kom nikada nije napravljen nijedan film. Šta je bio Vaš motiv za snimanje filma Prva trećina? Jasenovac je samo jedno od najvećih mesta stradanja Srba, ali i drugih naroda i onih koji su od strane NDH režima smatrani kao inferiorni. Mislim da postoje oko 80 stratišta gde su ljudi ubijani. Mnogobrojni logori i jame. Neka mesta nam još uvek