arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Jovo Bajić o „Ognjenoj Mariji livanjskoj“ Buda Simonovića

Besjeda Jove Bajića, pisca istoričara i novinara na romociji šestog izdanja knjige Buda Simonovića „Ognjena Marija livanjska“, održanoj na Beogradskom sajmu knjiga 25. oktobra 2016. godine.  Mogu vam saopštiti da sam u neku ruku bio svedok nastanka knjige „Ognjena Marija livanjska“ o kojoj danas razgovaramo. Budo Simonović i ja odavno se znamo. Radili smo zajedno u „Politici ekspres“, Simonović je bio „Ekspresov“ dopisnik iz Crne Gore, i važio je za jednog od najboljih novinara našega lista, jednog od najboljih reportera. Kada su „Ekspres“ devedesetih godina počeli rušiti spolja i iznutra, Budo je prešao u „Ilustrovanu politiku“ na čijim su se stranicama, iz broja u broj, pojavljivale njegove reportaže, a među

Wikipedia/ Stebunik

Slučaj Stepinca važan za bolje razumevanje Istoka i Zapada

Slučaj kardinala Stepinca je prilika za vođenje temeljnog dijaloga i veoma je važan za bolje razumevanje Istoka i Zapada i dveju crkava, kaže beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar, ističući da samo dijalog leči rane iz prošlosti. intervjuu za „Novosti“, Hočevar ukazuje na to da se prečesto zaboravlja zajednička milenijumska istorija pravoslavaca i katolika. „Svi događaji iz prethodnog veka, uključujući i ulogu Stepinca, zapravo su veliki poziv da ne zaboravljamo prošlost“, naglašava on. Prema njegovim rečima, papa je veoma dobro pokazao da je okrenut elementarnim istinama i da ga skorija prošlost ne uznemirava tako jako da bi izgubio svest o sveobuhvatnosti istorije. „Njoj ne smemo pridati preveliki značaj, jer ćemo tako izgubiti temeljne vrednosti o zajedništvu“, upozorava beogradski nadbiskup. Građanima Srbije — katoličkim, pravoslavnim i svim

Penzije nam odoše nizbrdo, ali Tuđman ipak zadrža svoju generalsku - Đuro Klarić

Kako je Osma kordunaška zarobila njemačkog general-pukovnika Lera

Danas 92-godišnji Đuro Klarić pridružio se partizanima s nepunih 16 godina, a u bratstvo i jedinstvo vjerovao je sve do sloma državne zajednice za koju se borio Vrginmost – Potkraj oktobra ove godine obilježena je 75. godišnjica formiranja Osme kordunaške udarne divizije, koja je zajedno sa Šestom ličkom i Sedmom banijskom udarnom divizijom činila Četvrti korpus NOV i PO Jugoslavije i u kojoj je oko 98 posto boraca bilo iz Like, Banije i Korduna. Tada je novinar „Portala Novosti“prigodom brojnih svečanosti razgovarao s nekadašnjim mladim partizanom, a danas vremešnim i dobrodržećim 92-godišnjim Đurom Klarićem, koji je na reverima svoga odijela s ponosom istaknuo brojna odlikovanja. Burnih vremena koja su mu obilježila

Nenad Popović (foto: RAS Srbija)

Jedino su hrvatski zločinci ostali nekažnjeni za Drugi svjetski rat

Ministar za inovacije i tehnološki razvoj Srbije Nenad Popović izjavio je u Jerusalimu da su jedino hrvatski zločinci ostali nekažnjeni za svoja djela tokom Drugog svjetskog rata. „Jedini koji nisu platili danak za ono što su uradili Jevrejima i Srbima u Drugom svetskom ratu su hrvatski zločinci, jer niko nije osuđen za najveće zločine u istoriji, koje su oni učinili prema Srbima i Jevrejima“, rekao je Popović. On je posjetio Memorijalni centar „Jad Vašem“ i položio vijenac na spomen-obilježje Jevrejima stradalim u Holokaustu i žrtvama Jasenovca, saopšteno je iz Ministarstva. Popović je naglasio da je nad jevrejskim i srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu izvršen genocid samo zato što vole

Goran Vesić je sa Josijem Gevirom

Vesić u Jerusalimu o projektu Staro sajmište

Gradski menadžer Goran Vesić posetio je memorijalni kompleks „Jad Vašem“ u Jerusalimu i upisao se u Knjigu sećanja. Goran Vesić je sa Josijem Gevirom (Yossi Gevir), direktorom za međunarodne odnose, razgovarao o saradnji Beograda sa „Jad Vašemom“ u istraživanju holokausta kao i na projektu Staro sajmište. Vesić je istakao da je Beograd preko saradnje koje imaju gradska institucija Istorijski arhiv Beograda i Muzej holokausta u Vašingtonu memorijalnom centru „Jad Vašemu“ ustupio kopije preko 31.000 dokumenata koje su svedočanstvo o postupanju nacista prema Jevrejima u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji, saopštio je gradski sekretarijat za informisanje. „Na ovaj način Srbija daje svoj doprinos istraživanju holokausta i očuvanju sećanja na ovaj strašni zločin

Održan parastos postradalim Slabinjcima

SLABINjA – Protojerej Kostajničko-Dubičke parohije Gosp. Dalibor Tanasić služio je 16. decembra 2017. godine parastos na devastriranoj grobnici, postradalim Slabinjcima u ustaškom pokolju 16.12.1943. Službi parastosa prisustvovala je rodbina poklanih i prijatelji. Na mjestu pokolja podignut je pčelinjak.  Prisutne je pozdravio predsjednik VSNM Općine Dubica Milinko Simić. Podsjetio je na događaj od prije 74 godine kada je poklano 96 Slabinjaca, od toga 42 djece, 37 žena i 13 muškaraca. Tačan broj neće se nikada utvrditi. Po nekim dokumentima se navode i drugi brojevi žrtava. Iz svega do sada utvrđenog radilo se o veoma brižljivo planiranom zločinu. Simić je rekao da je zločin prema Srbima planiran prije osnivanja NDH u mjestu Sijeni.

Uz 75. godišnjicu od osnivanja Sedme banijske udarne divizije

U srijedu, 22. novembra, navršilo se 75 godina od osnivanja Sedme banijske udarne divizije.  Većina nas koji smo danas živi, ne sjećamo se tog novembarskog dana 1942. godine. Dana u lijepom banijskom selu Klasniću, gdje je formirana divizija. (U Narodnooslobodilačkoj borbi bila je sedma od njih 53 koliko ih je imala partizanska vojska.) Na njenom čelu bili su njeni, prvi: Pavle Jakšić, komandant, Đuro Kladarin, komesar, Milan Pavlović, zamjenik komandanta, i Vojislav Đokić, načelnik štaba. Da spomenem samo njih. Jer popis onih koji su se kasnije smjenjivali u rukovođenju divizijom, osim Kladarina, onih koji su rukovodili njenim brigadama, bataljonima… bio bi veoma dugačak. Velim, ne sjećamo se. Jer i sjećanja često

nenad-antonijevic.jpg

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Nenad Antonijević

„Odnos govorne istorije i istoriografske literature“ naziv je predavanja održanog u okviru projekta „Kultura sjećanja i pamćenja – Odnos prema žrtvama Holokausta i genocida 1939-1945“ Nenad Antonijević – istoričar, viši kustos Muzeja žrtava genocida iz Beograda svojim predavanjem uspostavlja korelaciju između usmenih svjedočenja preživjelih kao istorijskih izvora i istoriografske literature. Način, priprema intervjua, pristup, iskustva iz iz višegodišnjeg rada samo su neki od elemenata koje su učesnici seminara mogli da čuju. Vezane vijesti: Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Jasmina Tutunović Trifunov Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Dušan Pavlović i Mr Mira Jovanović-Ratković Video: Kultura sjećanja pamćenja – Dragoslav Ilić Video: Kultura sjećanja i pamćenja – mr Željko Vujadinović Video:

Linta traži pomoć RS i Srbije: Ne smijemo ćutati nad pravnim nasiljem koje se sprovodi nad mučeničkim Prebilovcima

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta smatra da je nedopustivo ćutati nad pravnim nasiljem koje sprovodi opština Čapljina i njen načelnik Smiljan Vidić na prostoru mučeničkih Prebilovaca. Linta je istakao da je u  ratu 1992- 95, i poslije njega,  srpsko stanovništvo u opštini Čapljina po treći put u istom vijeku  teško postradalo  od istih neprijatelja. Ubijeno je oko 2,5% nedužnih Srba, mnogi su preživjeli strashovitu torturu i ponižavanje u hrvatskim logorima  Dretelj, Lora i desetinama drugih. U junu 1992, poslije povlačenja JNA, svo srpsko stanovništvo sa lijeve obale Neretve je bilo protjerano, sva njegova imovina i spomenici kulture su uništeni ili opljačkani što se može kvalifikovati kao etničko čišćenje.

pozivnica-2.jpg

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – prof. dr Nikola B. Popović

Video sa predavanja prof. dr Nikola B. Popović na temu „Totalitarne ideologije između dva rata i nastanak Trećeg rajha“ održanog 23. marta 2012. godine u Banjoj Luci, u okviru seminara „Kultura sjećanja i pamćenja – odnos prema žrtvama holokausta i genocida od 1939. do 1945. godine Vezane vijesti: PREDAVANjA O ODNOSU PREMA ŽRTVAMA HOLOKAUSTA I GENOCIDA Video: Kultura sjećanja i pamćenja – otvaranje seminara

Prvi test za uspešnost kabineta

Protjerana usta ne govore

Hrvatska bezočno pokušava da izbaci iz istorije svoje zločine u Holokaustu, upozorava Menahem Rozensaft… „Za dom spremni!“ je postao, maltene, rutinski prozdrav… U zaštitu Srba, od svih institucija, ustali javno samo vatrogasci. Priredio: Nenad TADIĆ Srbofobija u hrvatskom društvu tokom 2017. godine je povećana, a brojni ispadi i prozivke u svim oblastima života, od kulture do politike, postali su opšte mjesto, odnosno „incidenti“ koji se bilježe rutinski. Uprkos protestima preostale srpske i jevrejske zajednice i rijetkim kritikama zapadnih medija, ustaški pozdrav „Za dom spremni!“ ušao je u svakodnevni vokabular, a za tako nešto pobrinuli su se ne samo ekstremni fudbalski navijači, već i radnici u kulturi i političari. Tako je

jovan-mirkovic.jpg

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Jovan Mirković

U okviru projekta „Kultura sjećanja i pamćenja – Odnos prema žrtvama Holokausta i genocida 1939-1945″ Jovan Mirković je 25.aprila 2012. godine održao predavnje na temu „Banja Luka kao lokalni primjer sprovođenja Holokausta i genocida“. Predavnje je, uglavnom,  bilo zasnovano na statističkim pokazateljima koji su bitan elemenat egzaktnog naučnog istraživanja ove tematike. Na kraju predavnja razvila se zanimljiva diskusija sa učesnicima projekta, studentima Odsjeka za istoriju u Banjoj Luci. Vezane vijesti: Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Dr Milan Koljanin PREDAVANjA O ODNOSU PREMA ŽRTVAMA HOLOKAUSTA I GENOCIDA Video: Kultura sjećanja i pamćenja – otvaranje seminara Video: Kultura sjećanja i pamćenja – prof. dr Nikola B. Popović Video: Kultura sjećanja i pamćenja

Tribina na kojoj su predstavljene knjige Vasilija Krestića. (Foto: Miloš Milojević)

Dve nove knjige Vasilija Krestića – izveštaj sa tribine

U Svečanoj sali SANU održana je, 21. novembra 2017, Tribina Biblioteke SANU na kojoj su predstavljene dve knjige akademika i srpskog istoričara Vasilija Krestića. Na tribini su govorili Miro Vuksanović, akademik i bibliotekar SANU, Sofija Božić, istoričar koja se bavi istraživanjem istorije Srba u Hrvatskoj, Mira Radojević, istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Univerztita u Beogradu i sam autor, Vasilije Krestić. Miro Vuksanović je predstavio aktivnosti Biblioteke SANU kao i ovogodišnja izdanja akademika Krestića među kojima je izdvojio dve predstavljene knjige –„Znameniti Srbi o Hrvatima“ i „Velikohrvatske pretenzije na Vojvodinu, Bosnu i Hercegovinu“. Prvu knjigu je izdala Srpska književna zadruga dok je drugu izdala Srpska akademija nauka i umetnosti. Vuksanović je takođe pozdravio prisutne akademike, govornike i goste

mira-radivojevic.jpg

Dr Mira Radojević – Pavelićeve ideje nisu donele ustaše u koferima

Veliko zlo koje je nastupilo u aprilu 1941. godine pripremljeno je mnogo ranije. Tome u prilog govori stalnost velikohrvatske politike, ostrašćeni nacionalizam Matice hrvatske, Jugoslavenske akademije znanosti, Rimokatoličke crkve, političkih stranaka, intelektualne elite… Odbijajući da imaju bilo kakvu vezu sa ustaškim režimom, hrvatski ministri i njihovi pomagači u emigraciji tokom Drugog svetskog rata nastojali su da prošire granice Banovine Hrvatske, što se u nekim varijantama gotovo izjednačavalo sa teritorijom NDH. Sve zajedno uticalo je na Milana Grola da u svom dnevniku napiše: „Na čemu će zidati Hrvatsku! Ima li što drukčije između njih i Pavelića u veliko hrvatovanju – izvan ovih zločina? I ne izvršuju li ovi njihov program?…“ „Ko

SPCO Čapljina i parohija čapljinska u Šematizmu Mitropolije iz 1900.

Šematizam Mitropolije hecegovačko –zahumske, objavljen u Mostaru 1900. i Spomenica Eparhije hecegovačko – zahumske iz 1928. godine, takođe u Mostaru su dragocijena izdanja, koja su toliko nedostajala. Sačuvana su i pored svih zločina nad našim narodom i njegovom kulturom, razaranja, pljački i paljevina i pojavila se njihova kopija na internetu u PDF formatu. Ona su važni svjedoci našeg postojanja i trajanja na zemlji na kojoj smo pretrpjeli genocid 1941- 45, i genocidno etničko čišćenje 1992- 95. Istovremeno pouzdana su osnova za sagledavanje domašaja ta dva strašna događaja. Istorija naše crkve je i istorija našeg naroda. Iz ovih knjiga možemo da saznamo mnogo toga iz prošlosti Hercegovine, kao šireg zavičaja, ali

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.