arrow up
Vojin Nikitović

Vojin Nikitović – zaboravljeni junak sa pruge (VIDEO)

Danas se navršava 76 godina od ustaškog zločina u Starom Brodu, kod Višegrada, kada je u kanjonu Drine ubijeno oko 6.000 srpskih izbeglica. Mesecima ranije, Višegrad je bio krcat ljudima, koji su, posle pripajanja Bosne i Hercegovine Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, pokušavali da se spasu, bežeći ka Srbiji. Granica je, međutim, za njih bila zatvorena, ali se, zahvaljujući jednom užičkom mašinovođi, koji je u Višegradu, oteo voz, barem 500 srpske nejači spasilo i prebeglo do užičkih sela. Bila je to krađa za ponos. Bekstvo iz okupiranog Višegrada, sa oko 500 izbeglica koje je tajno smestio u vagone, i jurnjava prugom ka Srbiji. Mašinovođa Vojin Nikitović, je odabrao pogodno veče, oteo lokomotivu,

livanjsko_spomenici.jpg

Livanjsko polje – neposredno pred rat 1992. godine

U kratkom video zapisu autor dokumentuje lokalitete srpskog stradanja sa malobrojnim i tada još očuvanim spomenicima žrtvama pobijenim 1941.g. od strane hrvatskih ustaša. Do sada najkompletniji prikaz o stradanju Srba Livanjskog polja 1941. godine, uradio je gospodin Budo Simonović sa svojom knjigom „Ognjena Marija Livanjska“   Vezane vijesti: Vađenje kostiju iz jame Ravni Dolac 1991. godine Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 06. april 2012. godine.

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Darko Banjac izjavio je danas u Donjoj Gradini da je "Topola užasa" pričvršćena i zaštićena pravovremenom reakcijom rukovodstva i zaposlenih te javne ustanove.

„Topola užasa“, pričvršćena

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Darko Banjac izjavio je danas u Donjoj Gradini da je „Topola užasa“, koja je zbog vodostaja rijeke Save dijelom u vodi, pričvršćena i, za sada, zaštićena pravovremenom reakcijom rukovodstva i zaposlenih te javne ustanove. Banjac je rekao da, ukoliko nivo Save bude rastao, postoji mogućnost da rijeka odnese „Topolu užasa“ i najavio da će u narednom periodu Odbor za Donju Gradinu Ministarstvu prosvjete i kulture Vlade Republike Srpske kandidovati projekat i razmotriti mogućnost da ona bude izmještena na višu kotu. „`Topola užasa` je dobrim dijelom u vodi. Prilikom restauracije nije predviđeno da ona bude učvršćena za stubove, samo je položena. Radnici i direktor Javne

zitomislic.jpg

Beseda posle opela prepodobnomučenicima Жitomislićkim 1991. – † Patrijarh Pavle i † mitropolit Vladislav

Osam prepodobnomučenika manastira Жitomislić: Konstantin (Vučurević), jeromonah i nastojatelj manastirski, Dositej (Vukićević), jeromonah, Makarije (Pejak), jeromonah, Vladimir (Čejović), protođakon iz Mostara, Mladen (Šaran), iskušenik, Obren (Okiljević), iskušenik, Marko (Prodanović), bogoslov i Branko (Bilanović), bogoslov, 26. juna 1941. pozvani su od ustaških vlasti na desnoj strani Neretve, da se jave u ustaški tabor. Otišli su svi, koji su činili manastirsko bratsvo i oni koji su se tu zatekli, mirno i naivno, kao jaganjci na klanje, ne pomišljajući na prevaru i okrutni zločin. Mučeni su od ustaša i potom odvedeni do jame Vidonje, u brdu iznad Neretve. Tu su živi bačeni i na njih je nabačeno kamenje. Jama poslije rata nije bila

sinisa_nadazdin.jpg

Tragedija Prebilovaca je biblijskih razmjera

U Svetom Pismu zapisan je, između ostalog, događaj u kome Bog proroku Jezekilju pokazuje u viziji dolinu prekrivenu starim, isušenim skeletima. Na Božje pitanje šta misli da li stare, isušene kosti mogu oživjeti, prorok Jezekilj odgovara: “Ne znam Gospode, Ti znaš”. Na to Bog izli svog Duha i kosti počese da se vraćaju u žvot, na njih se vratiše žile, zatim meso i koža, a na kraju i život. Isto ovo pitanje moglo bi se postaviti svima nama, s tim što bi u našem slučaju glasilo: Može li se život vratiti u Prebilovce? Priča o Prebilovcima, kao i ova priča iz Svetog Pisma, je neraskidivo vezana za krv i kosti

danica-todorovic.jpg

Zbog izdajnika poginule desetine ranjenika

Prijedor – Iako je od Drugog svjetskog rata prošlo 77 godine, sjećanja na taj period života kod Danice Todorović, rodom iz Koprivne kod Oštre Luke, ne blijede. Pred očima joj je slika, priča ova osamdesetšestogodišnja starica, događaja od 1. januara 1944. godine u selu Motike kod Banjaluke, kada je zbog izdaje poginulo na desetine ranjenika i partizana od neprijateljske avijacije. Tada kao sedamnaestogodišnja bolničarka Šeste krajiške brigade prebačena je u štab diviziona kojim je komandovao Josip Šoša Mažar. Tog 1. januara vodile su se borbe za oslobođenje Banjaluke. U hrvatskom selu Motike, koje su partizani zauzeli u toj akciji, bio je veliki broj ranjenika. – Ranjenici su bili raspoređeni po

Uništavanje Spomen hrama i moštiju prebilovačkih novomučenika

Uništavanje Spomen hrama sa kriptom, sarkofagom i kostima hiljada žrtava hrvatskih zločina, kao i seoskog groblja i naselja Prebilovci je bilo dio zločinačkog plana koji koji je ostvarivan u ratu protiv Srba na prostoru bivše Jugoslavije u poslednjoj deceniji 20. vijeka. To potvrđuju i memoari ratnog zločinca Janka Bobetka, objavljeni pod naslovom „Sve moje bitke“, a posebno zapovjest za napad na Prebilovce i hvalospjevna deseteračka pjesma nepoznatog autora, objavljeni u ovoj knjizi.Taj rat se nastavlja i traje i danas samo  drugim sredstvima i usmjeren je protiv  nevinih žrtava srpskog naroda..  Prebilovački mučenici, dva puta ubijani, i dalje su ratna meta, sada preko prikrivanje istina i njegovanja zaborava žrtava. Time bi

Rukovet srpskih stradanja

Naše udruženje Ćirilica iz Trebinja, zajedno sa Prosvjetom iz Foče i uz uvijek svesrdnu pomoć Kulturnog centra Trebinje organizovalo je predstavljanje knjige Pred sjenima srpskih mučenika priređivača Rada Lalovića. Riječ je o drugom izdanju knjige, s obzirom na to da je nakon objavljivanja prvog izdanja priređivač utvrdio da poetski zbir ovakve tematike nije ranije postojao, stoga je knjiga u drugom izdanju dopunjena značajnim brojem pjesama. Veče je održano 15. marta u Galeriji Kulturnog  centra u Trebinju. Pored Vesne Andrić, predsjednice Ćirilice, koja je vodila program, učesnici su bili Rade Lalović, priređivač, Darka Deretić, prof. srpskog jezika i književnosti, Duško Krsmanović, takođe prof. srpskog jezika i književnosti i Vladimir Pantović, direktor Centra za kulturu i informisanje Foča. Emotivnoj atmosferi

Prebilovci

Hercegovci u Srbiji: Prebilovce proglasiti za Memorijalni centar

– Njegovoj Svetosti Patrijarhu Srpskom Irineju – Predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću – Predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku – Članu predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću – Predsedniku Vlade Republike Srpske Жeljki Cvijanović – Episkopu zahumsko-hercegovačkom Grigoriju Predmet: Podrška i pomoć mnogostradalnom i ugroženom selu  Prebilovci u Hercegovini Prebilovci su staro srpsko selo u Hercegovini, na obodu doline Neretve, u sastavu  opštine Čapljina. Svima vama dobro je poznato da je riječ o najstradalnijem selu u Drugom svetskom ratu u Evropi i predstavlja  jedan od najvećih simbola stradanja Srba u genocidu zločinačke NDH. Prebilovci se nalaze u jednom od najstradalnijih područja – Donjoj Hercegovini, gde je srpski narod  skoro potpuno istrebljen ustaškim genocidom u

svijece-pomen.jpg

U mjestu Vršani kod Bijeljine 16. marta 1944. pripadnici zloglasne Handžar divizije ubili 82 mještana

Pripadnici 13. Handžar divizije na današnji dan 1944. godine na zvjerski način pobili su 82 Srba, mještana Vršana, među kojima je bilo i 16 djece. Handžar divizija je bila produžena ruka hitlerovske soldateske, koja je počinila strašne zločine ne samo u Vršanima, nego i u drugim okolnim naseljima i šire. Ona je bila formirana u najvećem broju od muslimana, koji su na ovim prostorima počinili strašne zločine i ostali nekažnjeni. Mještani Vršana kažu da je 16. marta 1944. pobijeno deset članova porodice Aćimović, koja danas nema nijednog potomka, kao i sveštenik Ljubomir Svitlić, njegove dvije kćerke, supruga i sin u dvorištu crkve, u blizini koje je podignut spomenik svim žrtvama

Prilog BN Televizije o stradanju Prebilovaca /materijal iz 2008./

Posmrtni ostaci 600 mrtvih u Prebilovcima, kao i ostaci drugih Srba iz Čapljine, opštine Stolac i drugih oblasti (po nekim računicama oko 3.000 ljudi, a posmrtni ostaci su prikupljeni u oko 120 drvenih sanduka) izvađeni su iz jame Šurmanci 1990. godine i sahranjeni u novoizgrađenu crkvu u Prebilovcima. Nažalost, u junu 1992, crkva je srušena i svi ostaci su pretvoreni u prašinu i pepeo. To je učinjeno od strane pripadnika HOS-a, HVO-a i redovne hrvatske vojske. Izvor: BN Televizija Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 18. januar 2012. godine.

Jevrejska opština kritikuje zajednicu: Savezu sa devetoro zaposlenih 200.000 evra

Jevrejska opština Beograd kritikuje način na koji Jevrejska zajednica troši novac. Mandić: Imamo najviše članova, a dobijamo samo 86.000 evra Oči članova svih 10 jevrejskih opština u Srbiji uprte su u Vladu, uz očekivanje da će, kako je nezvanično najavljeno, ove nedelje imenovati svog člana i ujedno predsednika Nadzornog odbora. Zadatak ovog odbora, sa čijim se formiranjem kasni duže od godinu dana, jeste da kontroliše raspolaganje ogromnom svotom novca, koju Savez jevrejskih opština od prošle godine dobija iz budžeta po Zakonu o otklanjanju posledica Holokausta. Najveća, Jevrejska opština Beograd obuhvata 64 odsto svih članova jevrejske zajednice na teritoriji Srbije. Uprkos tome, kako kaže njen predsednik Danilo Medić, za jednogodišnje funkcionisanje

Foto: Una MIletić

Predstavljena knjiga po kojoj se odlučuje o kanonizaciji Alojzija Stepinca

Knjiga „Balkanski eseji“ Hjuberta Batlera predstavlja dokumentaciju koju koristi komisija koja odlučuje o kanonizaciji Alojzija Stepinca. Na promociji u Narodnoj biblioteci večeras je naglašeno da sa svecima ne sme da se greši već da se istorija treba zasnivati na činjenicama. O knjizi su govorili profesor Milan Ristović, novinar Miloš Vasić, pisac i kritičar Teofil Pančić, kao i pesnik i izdavač Kris Agi. Sa svecima ne sme da se greši a Stepinac, je već na pola puta da bude kanonizovan – istako je Agi i dodao da lažne vesti ne smeju da ugroze istorijske podatke. – Ovde vidimo sukob između hagiografije i istorije o kojoj je govorio i Batler, nešto o

Kolinda Grabar Kitarović u vrtlogu politike i ustaštva

Hrvatska predsednica zvuči kao nižerazredni vokalno-instrumentalni sastav. Kada se nađe u društvu desničara, onda gusla u nekakvu desnu retoriku, kada se nađe u društvu Srba, onda je to neka druga priča, a kada se nađe na nekom trećem mestu, onda je to neka treća priča. Svaki odlazak bilo kog hrvatskog zvaničnika u Argentinu odlazak je na tanak led koji, zbog prirode posete, lako može da odvede u ekstremizam. Upravo to se dogodilo hrvatskoj predsednici Kolindi Grabar Kitarović, koja se, tokom posete toj južnoameričkoj zemlji srela sa predstavnicima hrvatske emigracije u Buenos Ajresu. Njene reči da su „nakon Drugog svetskog rata mnogi Hrvati upravo u Argentini tražili i našli prostor slobode u kojem su mogli svedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane

Zurof odgovorio Kolindi: Smejurija

Efraim Zurof, direktor jerusalimskog Centra „Simon Vizental“, javnosti poznat kao lovac na naciste, nastavio je danas polemiku sa hrvatskom predsednicom Kolindom Grabar Kitarović, poručivši da je „smejurija“ njena konstatacija da on svojim stavovima „nameće kolektivnu krivicu Hrvatima“. „Nikada ne pričam negativno o svim Hrvatima, to bi bilo apsurdno. Jasno, ako vlada pogreši, osećam da s pravom mogu to da komentarišem“, naveo je Zurof. Saopštenje hrvatske predsednice, koja se nalazi u višednevnoj poseti Južnoj americi nazvao je smejurijom. „Njeno saopštenje je smejurija, posebno s obzirom na to da sam jako oprezan da usmerim svoje kritike samo prema onima koji su po mom mišljenju simpatizeri ustaškog režima i genocidne ideologije“, naveo je Zurof, prenosi portal „Balkan insajt“. Ova izjava Zurofa usledila nakon što

NAJNOVIJE VIJESTI

Ko su Arnautaši?

Balkanološkim istoričarima i etnolozima je dobro poznat proces konvertiranja (preveravanja) autohtonog etničkog

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.