arrow up
Sa naslovne strane „Hazet van Antverpena” od 29/30. juna 1914.

Ulazak u svet medija

Utorak, 27. maj 2014. Divno je prolećno jutro posle potopa koji je trajao nekoliko dana. Verovatno si na televiziji video posledice katastrofalnih poplava. Čak su pravljena poređenja sa Velikom poplavom u Holandiji iz 1953! Beograd je po ko zna koji put prepun raseljenih lica. Kakvo li je vreme bilo pre sto godina kada je Princip ovde vršio poslednje pripreme pred povratak u Sarajevo? Ovde je došao da pred put popije kafu sa svojim drugarima i saputnicima Trifkom Grabežom i Nedeljkom Čabrinovićem. Ovde je dobio oružje od Milana Ciganovića, pripadnika Crne ruke. Pitam se da li je prisutan bio i Šarl Duse, predstavnik belgijske fabrike „Herstal”, iz čijeg će oružja Princip

Narod iz Pocerine izmiče ispred austrougarske armade

Pucaju na sve što se miče

Mihailu Radmanoviću su naneli petnaest rana. Imao je tek četrnaest godina. Za svako proleće po jednu, i još ubod za započeto leto. I domovi su zapaljivi, treba samo ubaciti vatru unutra U NEKOM jabučaru spaziše vojaci – dečak u begu! Trči. Zaždio, već preskoči visoku ogradu, hoće se šumarka dohvatiti iz kojega su oni, vojnici, u naselje ušli. Ako utekne u čestar, gotovo, pobeže im! Dvojica progonitelja zapucaše na trkača, ne nišaneći, već onako, odoka. Kao iz šale. Momčić beži u cikcak, čas levo, čas desno. Utom ti se za njim stušti jedan od najbržih vojnika. Dugački su, duži su vojnički koraci, kraći su dečački. Kada ga visoka vojničina skoro

Krvavi pohod oružnika Franje Jozefa I

Gore kuće, čardaci i ambari

Krevelje se crno-žuti soldati, skaču oko trudnice, prepadnute, pocikuju, sa isukanim bajonetima. Ubadaju je u razdrljene grudi. Vojaku uspi rakiju, daj mesa, ponudi duvana, sve si mu dao AKO oni, težaci, umilostive nebesa te line kiša, i soldatima će biti lakše u toj nimalo lakoj ratničkoj radnji… Naprotiv, teško je biti vojak, pa i opasno, pogotovu u pohodu ratnom, u tuđoj zemlji! Smrt ti je, takoreći, svakog trena za vratom! Čim su prebrodili Drinu i Savu zajaha ih avetinja smrtna. Ona je, pokatkad i vidna, i na plećima srpskih vojnika. I ne samo ratnika, već, bogme, i najstarijih pa i najmlađih Jadrana i Mačvana. Teško je domaćinima, ali nije lako

Жivot je, čini se, večan, a vojna - nije

Rat je nesreća nad nesrećama

Sastao se narod da stari preobraženjski običaj obeleži, ne bi li kišu prizvao. Sve živo izgore. Velika žega već presuši nekoliko izvora. Stariji li je život od rata? Rađanje od umiranja! UOČI Preobraženja Gospodnjeg, 18. avgusta 1914. kod zapisa se skupiše meštani. Većaju – da li će sutra, na Preobraženje, nositi krsta. Na sutrašnji svetac išli su litiju, s kolena na koleno, od pamtiveka, polazeći od zapisa. Zar da se sutradan oranice i povrtnjaci, voćnjaci i vinogradi, vrela i vodotoci ne odbljesnu u ikoni Preobraženja? Veruju, ako preko domova i staja, svake živuljke, useva, livada, voća i drveća ne pređe sen izrezbarenoga krsta – naslutiće neku veliku nesreću! Ako grđa

Foto: vostok.rs

PRE TAČNO 100 GODINA: Šumadinac, hicem iz topa, prvi u istoriji, oborio avion!

Srpski artiljerac Radoje Raka Ljutovac ušao je, pre tačno 100 godina, u istoriju avijacije kao prvi čovek koji je vatrom sa zemlje oborio avion. Raka je nemački „rumpler“, iznad Kragujevca, oborio hicem ispaljenim iz poljskog topa. Pre tačno 100 godina, vojnik Radoje Raka Ljutovac ušao je u istoriju vazduhoplovstva kao prvi čovek koji je hicem sa zemlje oborio avion. Pucao je, iz poljskog topa, sa Metinog brda kod Kragujevca i oborio austrijski „rumpler“, koji je pao u centar grada. Posada: kapetan-izviđač Kurt fon Šefer i oficirski kandidat Oto Kirš su poginuli. Njegov podvig je tim značajniji ukoliko se u obzir uzme činjenica da Srbija u to vreme nije imala organizovanu

Četrdest druga Vražja divizija sastavljena od Hrvata

Bez milosti prema stanovništvu

Među austrijskim soldatima kruže karikature: kralj Petar I Karađorđević umesto konja jaše ovna i kralj sa prutom u ruci čuva ovce. Kralj – ovčar.Najstrože su kažnjavani redovi koji su pokazivali milost FON LASOTIĆ vadi iz torbaka oficirskog fotografiju nekakvoga seljaka u šumadijskoj nošnji. Kruži foto-snimak – smeju se vojnici ćesarski. Visok, mršav zemljodelac na slici. Jake obrve. Brci. Nos dugačak, sav u kosti. Lice izduženo, oštro. Oči širom otvorene – oštrina u pogledu. Na glavi šajkača. Košulja bela, bez kragne, puštena preko pantalona do kolena širokih, odatle užih nogavica, uz samu cevanicu. Preko košulje pripasan pojas o kojemu su dve kožne kesice i nož. Pleća ogrnuta šajkanim kaputom. Ruke mu

Mobilisani vojnici crno-žute armade iz Bosne

Pucajte, bez oklevanja, u svakoga

Crno-žuti komandanti su govorili: Ovo neće biti ratni pohod, već izlet. Promenada. Soldatski špacirung do Niša, da se rastera ta hajdučija i u prolazu kazne nepoćudni Srbi. Opasne su komite, od oružja opasuju bombe i duge, oštre noževe. ĆUTE vojnici, katolici, protestanti, pravoslavci, mojsijevci, unijati, muhamedanci, verujući i neverujući. Neki taj papin blagoslov i ne razumeju, jer jezik ne znaju. Istina, i sveštenik vojni jezik samo natuca. A njegova pastva, regruti, u svakodnevnim vežbama i drilu naučili su i razumevali komande na nemačkom jeziku, ali malo šta iznad toga. Zgledaju se podanici Austrougarske, Mađari, Česi, Slovaci, Hrvati, Tirolci, Bosanci i Hercegovci, Jevreji rasuti po Srednjoj Evropi, Srbi sa širokoga područja

SLUЖEN PARASTOS KOSTI TODOROVIĆU I NJEGOVIM SABORCIMA

U srebreničkom hramu Pokrova Presvete Bogorodice danas je služen parastos i prislužene su svijeće za pokoj duša majoru Srpske vojske iz Prvog svjetskog rata, oslobodiocu Kosti Todoroviću i njegovim saborcima spaljenim na današnji dan 1914. godine. Protojerej Aleksandar Mlađenović podsjetio je da su na današnji dan prije 101 godinu ranjenog majora Todorovića sa nekoliko saboraca okupatori žive spalili na lomači u Srebrenici gdje se danas nalazi park u kome su sačuvane spomen-ploče zahvalnosti majoru i njegovim četnicima. Užičanin Kosta Todorović je, komandujući jurišnom jedinicom četnika početkom septembra 1914. godine, prešao Drinu i na nekoliko dana bili su oslobodili Srebrenicu od Austro-ugarske. Nakon višednevnih borbi, major Todorović i student iz Brčkog

PROMOVISAN “RATNI DNEVNIK MIODRAGA PETROVIĆA”

Promocija knjiga u Andrićgradu U Andrićevom institutu u Andrićgradu promovisane su knjige “Ratni dnevnik Miodraga V. Petrovića”, koji je priredila Aleksandra Vraneš, i udžbenički komplet za učenje japanskog jezika “Korak po korak”, autora Ljiljane Marković i Divne Tričković. Rukovodilac Odjeljenja Instituta za književnost Aleksandra Vraneš rekla je da “Ratni dnevnik Miodraga V. Petrovića”, izdanje Andrićevog instituta, predstavlja dnevnik tokom Prvog svjetskog rata. “Petrović je bio prvi rukovodilac i osnivač Udruženja likovnih umetnika Srbije koji je u dnevniku, beležeći ratne strahote, prozni i poetski iskaz propratio slikom i crtežom, na taj način olakšavajući svoje ratne dane i nama danas da shvatimo kroz kakve strahote je srpska vojska prolazila”, rekla je Vranešova.

Zejtinlik-01.jpg

DANAS OBILJEЖAVANJE 97 GODINA OD PROBOJA SOLUNSKOG FRONTA

Zejtinlik – Srpsko vojničko groblje u Solunu Na srpskom vojničkom groblju Zejtinlik u Grčkoj danas će biti održana komemorativna ceremonija povodom obilježavanja 97 godina od proboja Solunskog fronta. Odbor za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije saopštio je da će komemorativnu ceremoniju u ime Vlade Srbije predvoditi državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Dragan Popović. Ceremoniji će prisustvovati delegacije Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, generalni konzul Ambasade Srbije u Solunu, predstavnici Grčke, kao i diplomatski predstavnici Francuske, Britanije, Rusije i Italije. Sutra će biti položeni vijenci i odata počast kod savezničkog memorijala na Polikastru povodom obilježavanja godišnjice proboja Makedonskog fronta.   Izvor:   Vezane vijesti: Zejtinlik: Legende

Nece_beleg_soluncima.jpg

Neće beleg Soluncima

Opštinsko veće Nove Varoši odbilo predloge Odbora za podizanje spomenika. Čelnik lokalne vlasti Dimitrije Paunović pravda se manjkom novca Članovi Odbora i vajar Čpajak na gradskom trgu OPŠTINSKO veće odbilo je predloge Odbora za podizanje spomenika ratnicima 1912-1918, a nije se ni izjašnjavalo o ključnom zahtevu: lokaciji na kojoj bi se odužio dug slavnim precima. Nova Varoš, tako, ostaje jedan od retkih gradova bez obeležja učesnicima otadžbinskih ratova, iako je podizanje belega u slavu 2.000 ratnika – od kojih je 1.200 ostalo na bojištima od Drine do Kajmakčalana – zamišljeno kao “kruna” obeležavanja odbrane Srbije u Velikom ratu. Članovi Odbora, tela koje je proletos formiralo Veće, opredelili su se da

Delegacija_sokolackog_Udruzenja_potomaka_i_postovalaca_srpskih_dobrovoljaca.jpg

POLOЖEN VIJENAC NA SPOMENIK SOLUNSKIM DOBROVOLjCIMA

Delegacija sokolačkog Udruženja potomaka i poštovalaca srpskih dobrovoljaca od 1912. do 1918. godine položila je vjenac na spomenik solunskim dobrovoljcima. Na spomenik solunskim dobrovoljcima na Sokocu danas je, povodom Dana početka proboja solunskog fronta u Prvom svjetskom radu – 15. septembra, vijence položila delegacija sokolačkog Udruženja potomaka i poštovalaca srpskih dobrovoljaca od 1912. do 1918. godine. Na spomenik solunskim dobrovoljcima na Sokocu upisana su 363 imena. Predsjednik Udruženja Branimir Đurković kaže da nisu upisani dobrovoljci, jer dokumentacija nije bila kompletirana na vrijeme. Đurković je rekao da porodice potomaka solunskih dobrovoljaca pripremaju dokumentaciju koja podrazumijeva dokaze o dobrovoljačkom statusu, pa će njihova imena biti upisana na spomenik. Prema njegovim riječima, Udruženje

Spomenik_Peru_Tunguzu.jpg

KRST NA MORINAMA: Vječni pomen na hercegovačkog junaka Pera Tunguza

Nakon tri godine obnovljen spomenik Peru Tunguzu na brdu Jakomir na Morinama Spomenik Peru Tunguzu, brdo Jakomir, Morine, 2015.god. „Pero Tunguz slavni i čuveni harambaša iz ustanka “Nevesinjska puška“, zapisan u istoriji, a od nas Nevesinjaca poprilično zaboravljen i zapostavljen. Evo danas, sa ovoga mjesta, u ime Boračke organizacije pokrećem inicijativu za hitnom restauracijom spomenika koji je u jako lošem stanju. Nadam se da će ova inicijativa naići na dobar odziv i da će se brzo realizovati. O kakvom je borcu i patrioti riječ navešću samo podatak da je pored mnoštva junaštva kao dobrovoljac, iako je imao preko sedamdeset godina otišao u Prvi svjetski rat, preživio golgotu povlačenja srpske vojske preko

Pukovnik_Furnije_i_kapetan_Polan.jpg

Pilot Polan ponovo među Srbima

U Smederevskoj Palanci u subotu otkriven spomenik srpskim i francuskim pilotima iz Prvog svetskog rata Pukovnik Furnije i kapetan Polan u kabini “Farmana” U SMEDEREVSKOJ Palanci u subotu je otkriven spomenik srpskim i francuskim vazduholovcima iz Prvog rata. Svečanost je uveličao i Жan-Klod Sege, zastupnik porodice pilota Luja Polana, jednog od najistaknutijih francuskih vazduhoplovaca koji se borio sa nad Srbijom 1915. godine, a uz njega je bio i prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević. Pred srpskom i francuskom zastavom, koje su se u subotu vijorile ispred novootkrivenog spomenika stajali su i vojni atašei Francuske i Grčke, zatim, predstavnci naše vojske, stotine građana Palanke… Ovaj gradić u srcu Srbije 1915. bio je mesto gde

Deana_Dimitrijevic.jpg

Egzodus i stid

Plava grobnica stoji nemo pred morem turista koji gledaju samo spoljašnju sliku stvari Deana Dimitrijević Ukoliko ste srpski turista na Krfu, gotovo sigurno ćete obići Srpski muzej i ostrvo Vido. Ali ono što je od najveće važnosti u svemu tome jeste kakav odnos i poštovanje gajite prema sopstvenoj istoriji. Imala sam priliku da u grupi od tridesetak Srba obiđem sveto mesto naše istorije. Nisam očekivala da će to iskustvo uključiti i stid zbog pojedinih sunarodnika. U Srpskoj kući izloženi su predmeti srpskih vojnika, lekara i fotografije, dokumenta i hronološki istorijski opis svih događaja. Veliki broj naših turista je samo fotografisao sve ove sadržaje, ne čitajući i ne zadržavajući se unutar

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.