arrow up
Ž | Ж
Ž | Ж

Optužnica protiv Huseina Mujanovića za zločine nad Srbima u Sarajevu

Tužilaštvo Srbije za ratne zločine podiglo je optužnicu protiv ratnog upravnika logora u sarajevskom naselju Hrasnica Huseina Mujanovića zbog ratnih zločina protiv srpskih civila u naseljima Hrasnica i Sokolović kolonija, potvrđeno je Srni u Višem sudu u Beogradu. Isti izvor je naveo da je sud primio ovu optužnicu 25. decembra prošle godine. Husein /Saliha/ Mujanović uhapšen je krajem jula prošle godine na graničnom prelazu Priboj-Uvac, prema potjernici MUP-a Srbije. U bazi beogradskog Centra za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku Mujanović je registrovan kao upravnik logora u Hrasnici od jula do kraja septembra 1992. godine. Prema podacima ovog centra, za vrijeme upravljanja Mujanovića ovim logorom, ubijeno je više od 10

Sutra nastavak svjedočenja o stradanju Srba u Orašju

Pred Sudom BiH sutra će biti nastavljeno suđenje desetorici optuženih za zločine nad Srbima u Orašju 1992. godine. Za zločine u Orašju optuženi su general HVO-a Đuro Matuzović, Ivo i Tado Oršolić, Marko Dominković, Joso Nedić, Marko Blažanović, Mato i Anto Жivković, Stjepo Đurić i Mirko Jurić. Prema optužnici, oni su zločine počinili kao pripadnici komandnih struktura HVO-a, te vojne i civilne policije u Orašju. Na teret im je stavljeno da su počinili progon srpskog stanovništva, i to ubistvima, zatvaranjem, mučenjem, silovanjima i drugim radnjama. Na suđenju, održanom 23. januara, svjedok Tužilaštva BiH Dragica Tatić ispričala je kako je saznala da je njen suprug Жivko Tatić stradao prilikom kopanja rovova

Srebrenica „kroji“ kanadske izbore?

U kanadskom parlamentu udar na ustavno pravo zbog navodnog genocida u Bosni i Hercegovini. Peticija islamskog ekstremiste na pragu Elektronska peticija „e-1837“, za donošenje zakona o kažnjavanju svih u Kanadi koji poriču da je ono što se desilo u Srebrenici genocid, ušla je u prvu fazu procedure, ali je daleko od izglasavanja u zakon. – Srbi iz Kanade čine sve da ovaj potez zaustave i pre nego što uđe u parlament jer bi eventualno donošenje takvog zakona praktično značilo ukidanje prava na slobodu govora u Kanadi – ističe Stanko Vuleta, predsednik Društva za očuvanje srpske baštine iz Otave, komentarišući pisanje bošnjačke štampe da je donošenje ovakvog zakona u Kanadi gotova

Pravosuđe pada na ispitu: Hrvatska otimačina uz pomoć naših sudija

Nejasne presude privrednog apelacionog suda u Beogradu zbunjuju javnost Srbija je jedna od retkih zemalja u kojima ne samo što različiti sudovi donose različite presude u istovrsnim slučajevima, nego to čine i dva veća u istom sudu. Privredni apelacioni sud u Beogradu odbio je žalbu Jugobanke a. d. u stečaju, kojom je tražila da ne prizna odluku prvostepenog suda o prinudnoj naplati sudskih troškova za spor izgubljen u Hrvatskoj. Nedavno je isti sud, samo drugo veće, doneo potpuno suprotnu odluku u slučaju „Mladost turista“. I „Mladost turist“ i Jugobanka, baš kao i sve ostale srpske firme, banke i opštine koje su tražile povraćaj imovine koja im je konfiskovana devedesetih, izgubile

Ruski dobrovoljci koji su dali živote za Republiku Srpsku

Oleg Valecki, Rus, pripadnik Vojske Republike Srpske u Odbrambeno-otadžbinskom ratu je izjavio: Ruski dobrovoljci su ojačali srpsku vojsku ne samo brojno, već i psihološki, davali su Srbima veliku moralnu podršku i zato je neprijateljska propaganda nastavljala da tvrdi da u borbenim dejstvima učestvuju hiljade „ruskih plaćenika“. Broj dobrovoljaca za sve vreme rata nije premašio 600-700 ljudi“. Poginulo je 37 ruskih dobrovoljaca. Prvi spomenik ruskim dobrovoljcima je podignut u Višegradu. Spomenik je podignut sredstvima donatora iz Rusije, sredstvima Vlade Republike Srpske, a u organizaciji udruženja građana srpsko-ruske zajednice „Zavet“ iz Bijeljine.   Predsednik udruženja građana srpsko-ruske zajednice „Zavet“ iz Bijeljine, Savo Cvijetinović je istakao: Moramo znati da je u to vreme

Silos

SUTRA SE NAVRŠAVAJU 23 GODINE OD ZATVARANJA NAJZLOGLASNIJEG LOGORA U BiH

Sutra će se navršiti 23 godine otkako je zatvoren posljednji koncentracioni logor u BiH – „Silos“ u Tarčinu iz koga su na Svetog Savu 1996. godine izašla posljednja 44 preživjela logoraša i to dva mjeseca od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma i predviđenog roka za raspuštanje logora u BiH. Najzloglasniji logor u proteklom ratu u BiH otvoren je 11. maja 1992. godine, a zatvoren istog datuma kada i zloglasni fašistički logor iz Drugog svjetskog rata „Aušvic“. U koncentracionom logoru smrti „Silos“ bilo je zatvoreno više od 600 srpskih civila, uglavnom sa područja Pazarića i Tarčina, a logoraši su tu mučeni na 167 načina. Prema svjedočenjima logoraša, ubijena su 24 srpska zatočenika

Čegar: Vidio sam krv, komade lobanje, mozak ubijenih vojnika JNA

Bivši pripadnik Specijalne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ takozvane RBiH Zoran Čegar rekao je danas u Sudu BiH da je, nakon ubistva pripadnika JNA ispred Doma policije u Sarajevu u aprilu 1992. godine, na „kockama“ vidio krv, komade lobanje, mozak i kosu, te cisternu komunalne službe koja je prala ulicu. U nastavku suđenja komandantu Specijalne jedinice MUP-a takozvane RBiH Draganu Vikiću i još trojici optuženih za ubistvo zarobljenih pripadnika JNA, ovaj svjedok Tužilaštva ispričao je da je predveče, po dolasku ispred Doma policije, zatekao grozan prizor. „Vidio sam i neka tijela ispred kamiona. Na ulici su bili neki nepoznati ljudi, te pripadnici Jukine jedinice i naših specijalaca. Rekli su mi

Jovanović

Vojislav bježao u Hrvoja

Za samo dvije godine /1992. i 1993./ u samo jednom hrvatskom gradu Osijeku 1.236 osoba promijenilo je ime i prezime i, mada nema zvaničnih pojašnjenja, osnovano se pretpostalja da se radilo o Srbima. I dvadeset godina kasnije, 2012. i 2013. godine promjenu imena u Osijeku zatražilo je 416 osoba. Kako navode hrvatski portali, devedesetih godina nije bilo ugodno biti Srbin u Hrvatskoj i dolazilo je do masovnih promjena ličnih podataka i pokrštavanja. „Telegram“ navodi svjedočenje dugogodišnjeg kulturnog radnika iz grada na istoku Hrvatske koji je morao da promijeni ime devetogodišnjem sinu, jer je bio izložen neizdrživom pritisku vršnjaka, kao i uvredama. „Tješili smo ga, ali kad je nakon nekoliko dana

Dokumentarni film RTRS „Južni potez“ na švedskoj televiziji (FOTO)

Dokumentarni film „Južni potez“ biće prikazan na TV kanalu BANOR TV, na švedskoj televiziji Öppna kanalen – lokalne stanice za Stokholm 24. i 29. januara. U filmu je riječ o ofanzivi nazvanoj „Južni potez“ koju su izvele jedinice regularne vojske iz Hrvatske i HVO iz BiH, a koje su 10. oktobra 1995. godine okupirale kompletnu teritoriju opštine Mrkonjić Grad. Okupacija je trajala sve do 5. februara 1996. godine, kada su grad i teritorija opštine vraćeni Republici Srpskoj na osnovu odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma. Jedinice regularne hrvatske vojske i HVO-a u potpunosti su devastirale grad i okolna sela i počinile nezapamćene zločine nad civilnim stanovništvom, ostavivši iza sebe najveću masovnu grobnicu

Biljana i Milica Draganić

Brčko: Ubice troje Draganića traže se preko dve decenije

Ni posle 26 godina nije rešeno ubistvo troje Draganića u Brđanima kod Konjica. Imena ubica poznata Tužilaštvu BiH, ali niko dosad nije optužen Piše: Marko Draganić U noći između 26. i 27. januara navršilo se 26 godina kako su u svojoj kući u Brđanima ratne 1993. godine iz vatrenog oružja ubijeni Boško (72) i njegove snahe Milica (39) i Biljana (38) Draganić. Kakvu je krvavu dramu preživljavalo troje Draganića u kući Boškovog starijeg sina Rajka (mlađi Nedeljko, suprug Milice, ubijen je krajem maja 1992. u Bradini) znaju samo njihove ubice, koje su za bosanskohercegovačko pravosuđe i 26 godina posle tog ubistva počinjenog iz nacionalističkih pobuda, još uvek nepoznate. Kako nam

Franjo Tuđman na Goli Otok poslao 7.000 oficira JA

„… Nedavno je baš u Glini, u kojoj je Nazor 1944. godine održao  svoj istorijski govor, održan pomen žrtvama ustaškog terora (1200 poklanih ljudi, žena i dece u glinskoj crkvi), a da na tom pomenu, bar iz pijeteta ili iz minimuma civilizacijskog ponašanja, nije prisustvovao nijedan predstavnik zvanične hrvatske države. Nije bilo ni članova CK SKH, ni Tuđmanovih hadezeovaca. Ta sramota je za komuniste utoliko veća jer je Nazor govorio u njihovo ime, a za Franju Tuđmana zato što je u to vreme bio saradnik Josipa Broza. Njegovo odsustvo, međutim, može se shvatiti jedino činjenicom da on sebe više ne smatra Brozovim već Pavelićevim sledbenikom, što je jasno demonstrirao obeležavanjem

Savo Štrbac: Leš NN. 33

Jednog prohladnog januarskog jutra 1993. godine vojska Republike Hrvatske je počela agresiju na Ravne Kotare. Napad je bio neočekivan i silovit. U prva dva dana hrvatska vojska je zauzela veći dio područja. Da bi se zaustavio njen dalji prodor u dubinu teritorije, prema Benkovcu, na Ravne Kotare su svaki dan stizali dobrovoljci i jedinice iz drugih dijelova Republike Srpske Krajine. Među prvima došla je Specijalna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova iz Knina, da bi organizovala odbranu sela Pridrage. U njoj je bio i Mišo iz Strmice, sela pored Knina, mladić izuzetne fizičke konstrukcije, a star svega dvadeset i po godina. Borbe oko Pridrage bile su žestoke, često su se vodile prsa

Jos_nisu_procesuirani_mnogi_ratni_zlocini_nad_Srbima.jpg

Šljepice iz Islama Grčkog

Islam Grčki je bilo veliko i bogato ravnokotarsko selo sa pretežno srpskim življem i samo nekoliko hrvatskih porodica. Početkom 1993. godine, u ovom selu je živelo 197 srpskih porodica sa 976 duša. Жiveo je tu i Jovan Šljepica sa suprugom Tonkom, sinovima Zdravkom i Vojislavom i kćerkom Brankom, dok mu se kćer Marija pre rata udala za Jusupa, Hrvata iz susednog sela Islama Latinskog, i živela je u Zadru. Zdravko je bio teški bubrežni bolesnik i vojno nesposoban, dok je Vojislav bio angažovan u SVK. Sinovi nisu bili oženjeni, a Branka je bila još devojčurak. Tako je bilo dok hrvatska vojska 22. januara 1993. nije izvršila agresiju na Ravne Kotare.

Mali Alan - Velebit

Zločin na Malom Alanu

Masakr nad Srbima se dogodio na planini Velebit, na lokaciji Mali Alan, 22. januara 1993. godine, kada su ustaše mučile, zaklale i mučki ubile 22 osobe srpske nacionalnosti, od kojih i jednu medicinsku sestru. Srpski kamioni su tada upali u zamku između dve baze UNPROFOR-a, baze na Matrasu-Sveti Rok i Malog Alana. Osam srpskih vojnika je uspelo da se izvuče iz zasede i preživi, a njih 22 su zarobljena i zverski masakrirana. Ustaše su im tada preprečile jedini put kojim bi mogli da izađu, a posle toga su zauzeli i veze komunikacije i preko njih javili srpskim vojnicima da na Malom Alanu ima ranjenika. U zamku je tada upala grupa od oko 30

Dugo je trajao taj moj put

Od Gračaca do Donjeg Lapca malo sam trčala, pa išla pješke. Sedmog avgusta 1995, za svega nekoliko stotina metara izbjegla sam bombardiranje kolone na Petrovačkoj cesti. Vidjela sam avione, čula zapomaganja. Bosnu sam prešla skoro pješke…, priča Aleksandra Mandić, koja je kao 15-godišnjakinja, sama kao prst, izbjegla iz Gračaca. Iz svog stana u Gračacu Aleksandra Mandić na brzinu je uzela školske svjedodžbe i izvod iz knjige rođenih, zaključala vrata i ključ ostavila ispod otirača. Bilo je to 4. avgusta 1995. godine. Mislila je da će se skloniti negdje na par dana, ali nije se vratila punih 16 godina. Tek je ove godine provela tri tjedna u svom rodnom Gračacu. Sreli

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.