Tužilaštvo BiH već četiri godine sprovodi istragu protiv komandanta Petog korpusa tzv. Armije BiH Atifa Dudakovića i još 21 oficira osumnjičenih da su počinili ratne zločine u Krajini tokom vojnih operacija kodnih naziva „Sloboda-Tigar 94“, „Grmeč 94“ i „Sana 95“ sprovedenih 1994. i 1995. godine. U dopuni Naredbe o sprovođenju istrage koju je Tužilaštvo BiH izdalo 29. septembra 2007. godine koja je u posjedu „Glasa Srpske“ navodi se da su, osim Dudakovića, za ratne zločine osumnjičeni Mirsad Selmanović, Husnija Avdagić zvani Huska, Senad Šarganović, Hamdija Abdić zvani Tigar i Hamdija Delalić. „Osumnjičeni su i Sead Jusić, Zijad Nanić, Nijaz Miljković, Amir Avdić, Mirsad Sedić, Ibrahim Nadarević, Sakib Forić i Mirsad

Pred Županijskim sudom u Zagrebu počelo je suđenje trojici pripadnika antiterorističke policijske jedinice „Lučko“ za ratni zločin nad srpskim civilima u selu Grubori kod Knina 1995. godine, poslije vojno-policijske akcije „Oluja“. Optuženi Franjo Drljo i Božidar Krajina izjavili su, nakon što im je pročitana optužnica, da se ne osjećaju krivim. Trećeoptuženi Igor Beneta je u bjekstvu i sudi mu se u odsustvu. U svojoj odbrani, Drljo je rekao da ga zgražava zločin opisan u optužnici i negirao je da ga je počinio, iako je učestvovao u toj akciji 25. i 26. avgusta 1995. godine. Drljo je ocijenio da je optužnica „namještaljka policijsko-obaveštajnih službi“. Zločin u Gruborima dogodio se 25. avgusta

Otac dječaka koji pohađa šesti razred Osnovne škole /OŠ/ „Ksaver Šandor Đalski“ u Donjoj Zelini, mjestu u blizini Zagreba, ispisaće sina iz te škole, jer ga vršnjaci zlostavljaju samo zato što dolazi iz BiH, psujući mu „majku bosansku“ i nazivajući ga četnikom. Otac G. Ž. je svoje optužbe o ponašanju radnika i djece ove škole opisao u pismu, koje je prošle nedjelje poslao na adrese Ministarstva nauke, obrazovanja i sporta Hrvatske i Kancelarije pravobranioca za djecu. „Preseliću svog 12-godišnjaka u drugu školu, jer ne vidim način kako da spasim svoje dijete višemjesečne torture, vrijeđanja, ponižavanja, pa čak i fizičkog nasilja od njegovih vršnjaka i starijih učenika. Nastaviće se školovati u

Borci nekadašnje Vojske Republike Srpske Krajine koji žive u Republici Srpskoj optužili su Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS da ih je zaboravilo u nacrtu novog zakona o pravima boraca i ratnih vojnih invalida. Ogorčeni borci iz Krajine zahtevaju od Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS da u novom zakonu o pravima boraca isprave ovu nepravdu i izjednače status srpskih boraca iz nekadašnje RSK s onim koji imaju njihovi saborci iz Vojske RS. Ukinuta boračka prava – Nedopustivo je da se u nacrtu novog zakona o pravima boraca nigde ne pominje veliki broj sadašnjih državljana RS koji su bili pripadnici vojske bivše RSK. Zbog ove diskriminacije nekoliko hiljada srpskih boraca

Direktor Dokumentaciono-informativnog centra „Veritas“ Savo Štrbac rekao je Srni da izlazak hrvatskog generala Mirka Norca na slobodu zabrinjava Srbe iz Hrvatske, a trebalo bi da zabrine i Hrvate, kao i cijelu međunarodnu zajednicu, posebno ovaj region. To znači, rekao je Štrbac, da se Hrvati, generalno gledano, nisu ni počeli suočavati sa prošlošću i ti njihovi sudovi od Norca prave još većeg nacionalnog junaka. „To je poruka Srbima da se oni koji su ih likvidirali na najmonstruoznije načine i dalje slave kao nacionalni heroji u Hrvatskoj. Jasno je svima, a Srbima posebno, da povratka u značajnijem broju u Hrvatsku nema“, naglasio je Štrbac. Prema njegovim riječima, Hrvatska je jedina država na

Tužilaštvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv bivšeg komandira logora za ratne zarobljenike u Kerestincu Stjepana Klarića i četvorice njemu podređenih hrvatskih vojnika zbog sumnje da su 1991. i 1992. zlostavljali i mučili 34 ratna zarobljenika – pripadnika bivše JNA, vojske bivše RSK i zarobljene civile, među kojima su bile i žene. Optužnicu protiv 54-godišnjeg Klarića, te Dražena Pavlovića (46), Viktora Ivančina (59), Željka Živeca (43) i Gorana Štrukelja (44) tužilaštvo je podiglo nakon jednogodišnje istrage. Za petoricu optuženih za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika zatraženo je produženje pritvora zbog težine krivičnog djela za koje se terete. O tom zahtjevu će poslijepodne odlučivati zagrebački Županijski sud na kojem će se