arrow up
Protesti_na_Srpskoj_Grbavici.jpg

DOKUMENTARAC O POSLJEDICAMA NATO BOMBARDOVANJA

Protesti na Srpskoj Grbavici Večerašnjim prikazivanjem dokumentarnog filma „Bosanski sindrom“ autora Dragana Elčića, Udruženje „Sarajevski Srbi“ iz Bratunca obilježilo je 19 godina od iseljavanja (egzodusa) Srba iz opština tadašnjeg Srpskog Sarajeva, i njihovog doseljavanja u Bratunac i Srebrenicu, nakon što su njihova mjesta življenja Dejtonskim sporazumom pripala Federaciji BiH. U okviru programa obilježavanja golgote sarajevskih Srba „Pamtimo, ne zaboravimo“, večeras je u Bratuncu prikazan još jedan dokumentarni film istog autora „Putnik kroz vasionu i vekove“ o velikom srpskom naučniku Milutinu Milankoviću. Autor Elčić je rodom iz sarajevske opštine Hadžići i sa porodicom je početkom 1996. godine sa oko 8.000 Srba iz te opštine doselio u Bratunac. On je prvo snimio

Prijem_u_Brodu_za_78_majki.jpg

PRIJEM ZA MAJKE POGINULIH BORACA

Prijem u Brodu za 78 majki poginulih boraca ove opštine Opština Brod i opštinska Boračka organizacija organizovale su danas prijem za 78 majki poginulih boraca iz proteklog odbrambeno-otadžbinskog rata, povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena. Prije prijema upaljene su svijeće u spomen-sobi u prostorijama Boračke organizacije. Predsjednik opštinske Boračke organizacije Zoran Vidić rekao je da prijem predstavlja mali znak zahvalnosti i poštovanja prema majkama koje su ostale bez sinova, koji su najzaslužniji za slobodu naroda i stvaranje Republike Srpske. Prema njegovim riječima, osim cvijeća, svakoj majci poginulog borca dodijeljeno je i 100 KM. Načelnik opštine Brod Ilija Jovičić rekao je da lokalna zajednica nastoji da pomogne svim boračkim kategorijama,

Zoran_Bijelic_i_Milenko_Kovacevic_polazu_vijenac.jpg

POLOЖEN VIJENAC ZA SRPSKE BRANIOCE GRADA

Predstavnici Boračke organizacije Doboja položili su danas vijenac za srpske branioce u Gradskom parku, na prostoru koji je određen za izgradnju centralnog spomen-obilježja palim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata, koji, i pored odluke lokalnog parlamenta, nikada nije izgrađen. „Današnje polaganje vijenca upravo na tom mjestu nije nikakva provokacija, već samo želja da podsjetimo gradsku vlast na skupštinske odluke. Odluka gradskog parlamenta o izgradnji centralnog obilježja je ranije donosena i umjesto da je provedu, gradske vlasti su, vjerovatno, zauzete gradnjom divljih objekata po Doboju. Mi smo danas bili prinuđeni da ih napomenemo“, rekao je novinarima predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije grada Doboj Zoran Bijelić. On je naglasio da je i na taj način potvrđena

Jovan_Raskovic_bekstvo_iz_Zagreba.jpg

Feljton o Jovanu Raškoviću: Bekstvo iz Zagreba

JOVAN Rašković, njegova supruga Tanja, lekar internista, i ćerka Sanda, psihijatar, sa svoje dvoje dece, prognani su iz Hrvatske na brutalan način. – Mesecima je naša familija bila izložena javnom linču – kaže Sanda. – Tuđmanova vlast nije birala sredstva da nas ocrni, ponizi i oblati u očima hrvatske javnosti. Teško je i spominjati sve gadosti koje su nam priređivali. Gotovo svakodnevno bili smo izloženi šikaniranju, kako na ulici, tako i na radnom mestu. Uznemiravali su nas i u kući, telefonom. Dobijali smo pisma puna pretnji i uvreda. Na kraju se to pretvorilo u fizički napad. * Možete li podrobnije da opišete to šikaniranje? – Trebalo je samo videti i

Srbi_iz_Sarajeva_napustaju_svoje_ognjiste.jpg

SUTRA SJEĆANJE NA GOLGOTU SARAJEVSKIH SRBA

Udruženje „Sarajevski Srbi“ iz Bratunca, u saradnji sa Boračkom organizacijom iz ovog mjesta, i ove godine će obilježiti godišnjicu iseljavanja i podsjetiti na golgotu koju su prije 19 godina pretrpjeli Srbi iz Sarajeva koji su u izuzetno teškim vremenskim uslovima, iscrpljeni četvorogodišnjim ratovanjem nakon 36 odbijenih ofanziva, iselili sa svojih vjekovnih ognjišta. Kolone sarajevskih Srba su, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, krenule su, ne želeći da ostanu pod tuđom vlašću. Između imovine i vlastitih domova na jednoj i materijalne neizvjesnosti u slobodi na drugoj strani, 150.000 sarajevskih Srba opredijelilo se za život u slobodi, bez obzira na materijalnu neizvjesnost. Srbi su napustili svoje kuće i stanove u sarajevskim opštinama i iselili

Branimir_Glavas_3.jpg

POLICIJA VODI GLAVAŠA U ZATVOR

Branimir Glavaš U toku je sprovođenje Branimira Glavaša u zatvor Remetinec po nalogu zagrebačkog Жupanijskog suda. Sud u Zagrebu izdao je ovaj nalog osječkoj policiji, nakon što je Vrhovni sud zaključio da bi Glavaš na slobodi mogao da uništi dokaze ili utiče na svjedoke, te mu odredio istražni zatvor u kome bi trebalo da dočeka konačnu presudu za ratne zločine u Osijeku. „Sud je izdao nalog za Glavaša, koji ide policiji u Osijeku. Oni bi tokom dana trebalo da ga dovedu“, rekao je portparol zagrebačkog Жupanijskog suda Krešimir Devčić. Prema odluci Vrhovnog suda, istražni zatvor Glavašu može da traje do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka, ali ne duže od kazne na

Posmrtni_ostaci_rezervista.jpg

Kosti u džakovima

Da li će Crna Gora pristati da plati ratnu odštetu Hrvatskoj za „Morinj“ (3): Tek posle decenije rasvetljena sudbina 11 vojnika iz Nikšića i Šavnika Nikšićani su masovno dočekali posmrtne ostatke rezervista TREBALO je da prođe više od 11 godina, pa da sudbina crnogorskih rezervista (pripadnika bivše JNA) iz Nikšića i Šavnika, zarobljenih na dubrovačko-hercegovačkom ratištu bude rasvetljena. Nada da su živi nestala je pošto je objavljena informacija tadašnjeg saveznog Komesarijata za nestale da je u mestu Međe, u blizini mostarskog groblja, pronađena humka u kojoj su u svezanom džaku ostaci svirepo ubijenih 11 rezervista. Ko zna da li bi kosti i tada bile pronađene, da nije proradila savest jednog

Udruzenje_porodica_poginulih_i_zarobljenih_boraca.jpg

JOVIĆ: PUNO JEDINSTVO ZA SMJENU DŽAFEROVIĆA

Organizacija porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila regije Doboj uputila je otvoreno pismo predstavnicima klubova poslanika SNSD-a i SDS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH u kojem od njih traži puno jedinstvo za smjenu Šefika Džaferovića sa mjesta predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Predsjednik ove organizacije Dragomir Jović rekao je Srni da je smjena Džaferovića nacionalni interes ispod kojeg niko nema pravo parcijalno djelovati. U pismu, koje će danas preporučenom pošiljkom biti upućeno klubovima SNSD-a i SDS-a, od srpskih predstavnika u institucijama BiH zahtijeva se da u drugi plan stave lični i politički interes. Jović je podsjetio na Džaferovićevu ulogu u ratu i djelovanje odreda „El mudžahid“ u sastavu

Branimir_Glavas_2.jpg

Zagreb: Glavaš se vraća u zatvor

Branimir Glavaš vraća se u zatvor. Prema nezvaničnim, ali pouzdanim izvorima, Vrhovni sud preinačio je rješenje Жupanijskog suda i ponovo odredio istražni zatvor za Glavaša. Branimir Glavaš Vrhovni sud naložio je policiji da Glavaša odvede u zatvor u Remetincu. Ustavni sud Hrvatske 12. januara ukinuo je presudu Vrhovnog suda u slučajevima „Garaža“ i „Selotejp“ u kojima je Glavaš pravosnažno osuđen na osam godina zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Osijeku 1991. Od Vrhovnog suda Ustavni je sud zatražio da ponovi postupak kojim je potvrdio osuđujuću presudu zagrebačkog Жupanijskog suda. Nakon ukidanja pravosnažne presude na snazi je ostala nepravosnažna presuda kojom je bio osuđen na desetogodišnju kaznu zatvora te

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 05. mart 1945. Godišnjica stradanja Srba u Lici

Smiljan (rodno selo Nikole Tesle) Gospić. Ustaše 5. marta 1945. godine objesile 30 Srba na putokaze i okolno drveće na raskrsnici puteva u Smiljanu. Dovele ih ustaše iz zatvora, kaznionice Okružnog suda, prije samog oslobođenja Gospića. Masovna grobnica na mjestu gdje je izvršen zločin kao i druga  obilježja porušeno godine 1991. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.    Vezane vijesti: Grobnica

Mileva_Lazarevic.jpg

POČELO SNIMANJE DOKUMENTARNOG FILMA „DJECA“

U produkciji Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) počelo je snimanje dokumentarnog filma „Djeca“ o tragediji četvoro roditelja koji su u ratu za slobodu Srpske izgubili po troje djece. Akteri filma su Joka Milovanović iz Lopara, Mileva Lazarević iz Vlasenice i Mileva Жupić iz Mrkonjić Grada, koje su izgubile po tri sina, te Marinko Bjelica iz Trnova, koji je ostao bez dva sina i jedne kćerke. Svi su bili vojnici Vojske Republike Srpske. „Cilj ovog projekta je dokumentovati događaje koji su u vezi sa ovim tragedijama i podsjetiti javnosti na činjenice o stradanju srpskog naroda u ratu u BiH“, navodi se u saopštenju. Iz RTRS-a ističu da je ovaj projekat od izuzetne

Porodica_Babic_iz_Kozarske_Dubice.jpg

PRIVREMENO ODGOĐENA DELOЖACIJA PORODICE BABIĆ

Porodica Babić iz Kozarske Dubice Deložacija porodice Babić iz Kozarske Dubice danas je privremeno odgođena, nakon jednočasovnih pregovora sa sudskim izvršiocima. Nakon odlaganja deložacije, Goran Babić (43) ponovo je apelovao na institucije i organizacije u Republici Srpskoj, koje se bave zaštitom ljudskih prava, prava porodice i djece, da im pomognu da riješe problem oduzimanja imovine koju su u ratnom periodu zamijenili sa porodicom Suknajić. Babić je svoju imovinu u Pakračkoj Poljani u Hrvatskoj, iz koje je izbjegao, 1992. mijenjao za imovinu Petra i Slavice Suknajić u Kozarskoj Dubici, na adresi Parnice bb. Prema odluci Okružnog suda, Babići moraju da napuste imanje, a deložacija je prema nalogu nadležnog Suda bila zakazana

Bozica_Zivkovic_Rajilic.jpg

ZAKONOM RIJEŠITI POLOЖAJ ЖENA ЖRTAVA RATA

Udruženje žena žrtava rata Republike Srpske uputilo je u Narodnu skupštinu Srpske inicijativu za donošenje zakona o položaju žena koje su preživjele razne oblike troture i silovanja u zatvorima, logorima, sabirnim centrima u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. „Republika Srpska za 20 godina mira nije nikad donijela konkretne pravne akte po kojima bi ova populacija, ova potpuno marginalizovana grupa mučenica, mogla da ostvari svoja prava“, izjavila je Srni predsjednik ovog udruženja Božica Жivković-Rajilić. Ona je napomenula da je mali broj članova Udruženja bio u nekoj mogućnosti da ostvari bar djelimično priznanje od Republike Srpske dok je funkcionisao Zakon o civilnim žrtvama rata, ali je i ta mogućnost ukinuta 31. decembra 2007. godine.

Jovan_Raskovic_Kad_utihne_Skadarlija.jpg

Feljton o Jovanu Raškoviću: Kad utihne Skadarlija

Opelo mom ocu držano je u njegovom stanu u Skadarskoj ulici. Te večeri u Skadarliji su zamukle muzika i pesma. Ako u optužnici splitskog tužilaštva bude dokaza moga zla, pa čak i mržnje, ja ću se pojaviti na sudu, govorio je… Jovan Rašković ODGOVARAJUĆI na optužnicu koju je protiv njega podiglo Vojno tužilaštvo u Splitu za ratni zločin, Jovan Rašković je na stranicama NIN-a rekao da se hrvatska nacionalna politička misao nije menjala za poslednjih 150 godina. Ta politika, po rečima Raškovića, traje od kada je stari kroatistički političar Starčević, koga su nazivali i nazivaju “ocem domovine”, uspostavio misao da su Srbi u Hrvatskoj, a i Srbi uopšte, remetilački faktor

Komemoracija_i_ispracaj_rezervista_u_Niksicu.jpg

„Lora“ je mnogima grobnica

Da li će Crna Gora pristati da plati ratnu odštetu Hrvatskoj za „Morinj“ (2). Drago Bosnić – jedan od svedoka zlostavljanja i mučenja rezervista iz Crne Gore. Sedam zatočenika ubijeno i bačeno u Kevinu jamu na Kozjaku Komemoracija i ispraćaj rezervista u Nikšiću U „LORI“ smo svakodnevno zlostavljani i tučeni. Hranu smo dobijali uz batine i to svaki četvrti dan. To je u svom svedočenju rekao zatočenik Drago Bosnić, prisećajući se da je 28. aprila 1992, oko 17 časova, došao Ivan Krišto, zvani Dugonjče, i odveo Crnogorce u Grude na razmenu. Od tada im se gubi svaki trag. Kasnije sam prebačen u Ljubuški, gde sam sreo i upoznao zatvorenike iz

NAJNOVIJE VIJESTI

Odmetnik platio glavom

Pobuna u Drenici završena pogibijom Šabana Poluže i njegovih sledbenika Sedma kosovsko-metohijska

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.