arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 19. april 1942. Godišnjica stradanja Srba na Kordunu

Gornji Kirin, Vrginmost, jarak Džaperovac, 19. aprila 1942. godine ustaše poklale žene i njihovu djecu izbjegle iz njihovih opljačkanih i popaljenih kuća.   Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska. 

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 18. april. Godišnjica stradanja Srba 42′ i 45′ godine

Srpski narod je 18. aprila stradao u više navrata 1942. i 1945. godine: Crni Potok, kod Topuskog, 18. aprila 1942. ustaše ubile 64 Srbina. Petrova gora, Mračajski jarak, ustaše su 18. aprila 1942. godine masakrirale 18 srpskih izbjeglica. U noći 17/18. aprila 1945. godine u logoru Sunji ustaše su izmasakrirale 108 Srba. Izvor: – Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005. – Kotar Vrginmost u NOB 1941-1945, Dušan Baić, Vrginmost, 1980. (str 388-398) – Genocid na Kordunu i okolici, Petar Zinaić, Beograd 1996, (str 429-430) Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas

Ubijeni_srpski_civili_u_Dvoru_na_Uni_tokom_operacije_Oluja.jpg

BRISEL DA ZAUSTAVI PROSLAVLjANjE „OLUJE“

Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta pozvao je EU da zahtijeva od Hrvatske da prestane da slavi „Oluju“ i da počne da procesuira ratne zločine nad Srbima. Linta je poručio da „odbacuje istorijsku laž“ hrvatskog predsjednika Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Zorana Milanovića da je „Oluja“ bila oslobodilačka, legitimna i pravedna akcija. „`Oluja` je bila agresorska i nelegitimna akcija na zaštićenu zonu UN, jer njen primarni cilj nije bio uspostavljanje teritorijalnog integriteta Hrvatske već protjerivanje Srba“, istakao je Linta u pisanoj izjavi. On je podsjetio da je u presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu, po hrvatskoj tužbi i srpskoj protivtužbi, nedvosmisleno konstatovano da je tokom i poslije hrvatske akcije „Oluja“ izvršen

Zapaljena_kuca_u_Oluji_zaseok_Rezovac.jpg

Neuznemirena javnost

U gračačkoj općini pronađeni posmrtni ostaci još jedne žrtve iz kolovoza 1995: Anka Lukić jedna je od stotina nesretnica i nesretnika koji su na svom pragu dočekali osloboditelje – ubojice u uniformama HV-a Vijest kaže da je na području općine Gračac pronađen kostur. Posmrtne ostatke je otkrio mještanin Jovo Novaković. On je ispred jedne kuće uništene u ‘Oluji’, u razorenom zaseoku Rezovcu, kraj također dijelom uništenog i velikom većinom napuštenog srpskog sela Cerovca, najprije pronašao ljudsku lubanju. Nekoliko metara pored lubanje, koja je ležala u travi, otkrio je raku u kojoj je bio spomenuti kostur na kojemu je, unatoč protoku vremena, bilo i nešto odjeće. Događaj se zbio 20. ožujka,

Milojko_Budimir_2.jpg

BUDIMIR: NAUKA DA SPRIJEČI FALSIFIKOVANjE ISTORIJE

U Beogradu će sutra, u organizaciji Udruženja Srba iz Hrvatske, biti održan naučni skup „Srbi u Hrvatskoj od konstitutivnog naroda do nacionalne manjine“ na kome će akademici, istoričari i učesnici rata devedesetih analizirati uzroke i motive koju su doveli da Srbi kao narod gotovo nestanu u Hrvatskoj. Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir pojasnio je da će tokom naučnog skupa biti ponovo otvorena neka pitanja jer postoji potreba da nauka o njima da intenzivniji doprinos da istina ne bi bila falsifikovana, saopšteno je iz Udruženja. „To je potrebno uraditi, da bi se mogli pravilnije određivati za budućnost. Bez takvog pristupa nema valjanog rješenja problema srpskog, ali i ostalih

Polaganje_vijenaca_u_Bijeljini.jpg

OBILjEŽENO 23 GODINE OD FORMIRANjA PRVE SEMBERSKE BRIGADE

Polaganjem vijenaca na centralni Spomenik oslobodiocima u Bijeljini je danas obilježeno 23 godine od formiranja Prve semberske lake pješadijske brigade, čijih je 139 boraca dalo živote za stvaranje Republike Srpske. Prvi načelnik štaba brigade Đoko Pajić rekao je novinarima da je tokom slavnog ratnog puta kroz ovu brigadu u sastavu Vojske Republike Srpske prošlo oko 5.000 boraca. „Ponosni smo na borce i na naše pale heroje koji su učestvovali u odbrani srpskog naroda u Semberiji, na Majevici i u Posavini, kao i u slavnoj akciji `Koridor`“, istakao je Pajić. Vijence su na spomen-obilježje na gradskom trgu položile delegacije ratnih veterana Prve semberske brigade, Gradske boračke organizacije i Gradske uprave Bijeljine.

Voz_unisten_NATO_raketom_u_Grdelickoj_klisuri.jpg

OBILjEŽENO 16 GODINA OD NATO RAKETIRANjA PUTNIČKOG VOZA

Voz uništen NATO raketom u Grdeličkoj klisuri Komemorativnim skupom i polaganjem vijenaca u Grdeličkoj klisuri, pored Željezničkog mosta preko Južne Morave, danas je obilježeno 16 godina od NATO raketiranja putničkog voza kada je poginulo najmanje 15 civila. Vijence i cvijeće na spomen-obilježje položili su predstavnici Javnog preduzeća „Železnica Srbije“, Vojske Srbije, leskovačke lokalne samouprave, udruženja veterana ratova, rodbina i prijatelji nastradalih, prenose mediji u Srbiji. „Ukupan broj stradalih u vozu nikada nije precizno utvrđen, a patnja će ostati zauvek jer ne možemo da povratimo žrtve“, rekao je gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović i dodao da se obilježavanjem tog datuma održava sjećanje na njih i opominje da se takva stradanja ne smiju

Gdje_su_nestali_Srbi_sa_Kosmeta.jpg

EULEKSU UPUĆEN SPISAK OSUMNjIČENIH ZA ZLOČINE I NESTALIH SRBA

Udruženje porodica stradalih na Kosovu i Metohiji od 1998. do 2000. godine uputilo je šefu Euleksa Gabrijelu Meučiju spisak sa imenima 318 Albanaca osumnjičenih za zločine nad Srbima i drugim nealbancima, kao i imenima kidnapovanih civila. Spisak kidnapera je na osnovu izjava svjedoka sastavilo Udruženja porodica stradalih tokom i neposredno nakon ratnih dešavanja na Kosovu, pišu frankfurtske „Vesti“. Oni se nadaju da bi taj dokument mogao da posluži Euleksu kao polazište za upoređivanje sa nedavno objavljenim imenima pripadnika OVK i da bi mogao biti dobar trag za rasvjetljavanje zločina. Na tom spisku se nalaze mnoga javnosti manje poznata imena, ali i Ramuš Haradinaj, Fatmir Ljimaj, Jakup Krasnići i Naser Keljmendi.

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 10. april 1942. Godišnjica stradanja Srba na Kordunu

Ustaše su 10. aprila 1942. godine izvršile strahovite zločine nad srpskim civilima u selima Katinovac i Snos na Kordunu. Selo Katinovac, zaselak Debela Kosa, kod vrela (izvora) Razbojac, ustaše 10. aprila 1942. masakrirale 21 Srpkinju s djecom. Izbodena nožem izvukla se ispod mrtvih Pava Malobabić. U selu Katinovac, kod Topuskog. 21. marta i 10. aprila 1942. ustaše pobile 375 Srba, a u kući Petra Žigica, Ilije Obradovića, Mane Orlića i Stojana Oreščanina pobili i spalili 111 muškaraca, žena i djece. Prije zločina majke i njihove kćeri mučene i silovane. Dolina ispod kuće Mihajla Bande, u selu Snos. Iz sela Snos i Dunjaka 10. aprila 1942. ubile ustaše 100 Srba.  

Srebrenica_projekt.jpg

U SUSRET DVADESETOGODIŠNjICI SREBRENICE

Tematski broj časopisa „Argumenti“ o Srebrenici U saradnji sa banjalučkim časopisom „Argumenti“ (april 2015, broj 24), uoči obeležavanja dvadesetogodišnjice događaja u julu 1995, holandska nevladina organizacija „Istorijski projekat Srebrenica“ objavila je tri analitička teksta na temu Srebrenice.  Tematski prilozi su iz pera Andija Vilkoksona („Srebrenica: Ružna istina“), puk. Ratka Škrbića („Srebrenica: Neumoljivost matematike“) i Stefana Karganovića („U susret dvadesetogodišnjici: Status srebreničkog pitanja, politički i pravni aspekti“). Po našem uverenju, navedeni prilozi značajno pomeraju granice razmatranja srebreničkog pitanja i predstavljaju snažan podsticaj kritičkom promišljanju ove kontroverzne teme. Da li će do neophodnog dijaloga zaista doći zavisi od pobornika službenog narativa. Oni su se tokom dvodecenijskog perioda od spornih događaja u Srebrenici proslavili

Ubijeni_pripadnik_JNA_nakon_predaje_u_Bjelovarskoj_kasarni1991.jpg

ODRŽANO PRIPREMNO ROČIŠTE ZA ZLOČIN U BJELOVARSKOJ KASARNI

Pred Županijskim sudom u Rijeci danas je održano pripremno ročište za suđenje Juri Šimiću, optuženom za ratni zločin nad zarobljenim oficirima JNA u bjelovarskoj kasarni 29. septembra 1991. godine. Šimić, koji je u to vrijeme bio predsjedik regionalnog Kriznog štaba za Bilogorsko-podravsku regiju, strijeljanje je naredio nakon ulaska hrvatskih vojno-policijskih snaga u kasarnu „Božidar Adžija“ u kojoj se predalo oko 60 oficira i 150 redovnih vojnika JNA, saopšteno je iz Dokumentaciono – inormacionog centra „Veritas“. Vojnici JNA bili su razoružani i postrojeni na poligonu unutar kasarne i natjerani da se skinu u potkošulje i pantalone. Prema optužnici, Šimić je izdvojio iz grupe trojicu zarobljenika – komandanta kasarne pukovnika Rajka Kovačevića

Polaganje_vijenaca_i_palenje_svijeca_kod_spomenika_poginulim_brocima_u_Zvorniku.jpg

OBILjEŽEN DAN OSLOBOĐENjA GRADA

Polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomenika poginulim borcima iz odbrambeno-otadžbinskog rata u Zvorniku Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na centralnom spomeniku za 1.080 poginulih boraca u odbrambeno-otadžbinskom ratu, u Zvorniku je danas obilježen 9. april – Dan oslobođenja grada. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Zvornik Vladan Matić rekao je da je oslobađanje Zvornika 9. aprila 1992. godine značajan dan za srpski narod i da ovaj datum treba da bude jedan od najznačajnijih datuma u istoriji srpskog naroda u Zvorniku. „Ne trebamo da govorimo šta bi bilo da nije oslobođen Zvornik. Dovoljno je samo da pogledamo svoju bližu okolinu i da vidimo kako Srbi žive u Kalesiji, Tuzli, Zenici, Sarajevu, pa

Jovan_Miric.jpg

Profesor koji je predvidio političke promjene u Jugoslaviji

In memoriam Jovan Mirić (1935. – 2015.): U Mirićevoj knjizi ‘Sistem i kriza’ anticipirane su, piše njegov kolega Nenad Zakošek, teme na kojima će kasnije doći do otvorenog rascjepa unutar jugoslavenske političke elite Jovan Mirić Umirovljeni profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Jovan Mirić umro je u nedjelju, 5. travnja, u 81. godini, a posljednji ispraćaj bit će u petak, 10. travnja u 14 i 30 sati na Krematoriju zagrebačkog Mirogoja. Ovog profesora, intelektualca i publicista odredile su, između ostaloga, dvije knjige čiji je autor i koje, na neki način, omeđuju njegovu profesorsku karijeru. Godine 1984., kad se kriza jugoslavenskog sistema tek nagovještavala, ali se u to vrijeme o njoj

Nema_ali.jpg

Aleksandar Trifunović: Teško se diše na putu za Kazane

U utorak, 7. aprila, u Sarajevu je održana promocija filma “Nema ali”, u režiji Faruka Sokolovića. Povod za film je tekst koji je Haris Jusufović objavio na portalu Buka prije šest mjeseci. Autor: Aleksandar Trifunović Tekst pod naslovom “Hoću da znam šta se desilo sa mojim komšijama Srbima u ratu” pročitalo je 50 000 ljudi. To je jedan od najčitanijih tekstova na našem portalu. Na premijeri filma bilo nas je pedesetak. Među nama je bila i Slobodanka Macanović, žena koja traga sa posmrtnim ostacima svojih roditelja, Marine i Radoslava Komljenca, koji su odvedeni 26. juna 1993. godine iz svog stana u Sarajevu i ubijeni na Kazanima. Na početku filma, Slobodanka

Nedeljko_Mitrovic.jpg

UZALUDNO DOKAZIVANjE ODGOVORNOSTI SAMO JEDNOG NARODA

Nedeljko Mitrović Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović ocijenio je povodom pravosnažne presude generalu Vojske Republike Srpske Zdravku Tolimiru da je uzaludan trud Haškog tribunala da dokaže odgovornost samo jednog naroda, jer istorija, analize i činjenice potvrđuju drugo. Mitrović je rekao Srni da potvrda kazne doživotnog zatvora generalu Tolimiru samo još jednom pokazuje da se inisistira na utvrđivanju zločina pripadnika samo jednog naroda. „Niko ne spominje velike žrtve etničkog čišćenja od 1992. do 11. jula 1995. godine“, istakao je Mitrović. Prema njegovim riječima, uzaludan je trud suda u Hagu i svih „sponzora“ da dokažu odgovornost samo jednog naroda jer istorija, analize i činjenice potvrđuju

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.