arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

26. godina od osnivanja hrvatskog logora Lora u Splitu

3. januar 2018.

Logor Lora je bio koncentracioni logor u Splitu, u kome su mučeni i ubijani Srbi tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Postojao je od 1992-1997. O svim dešavanjima u Logoru Lora bio je upoznat ceo državni i vojni vrh Republike Hrvatske. Kroz logor je prošlo 1.005 registrovanih zatvorenika koji su prošli stravičnu psiho-fizičku torturu. Ovaj logor je osnovan na mestu nekadašnje ratne luke Jugoslovenske Narodne Armije. Nakon odlaska JNA iz ratne luke Lora, pripadnici Vojne policije hrvatske vojske preuzimaju Loru. Prema svedočenjima preživelih logoraša Lora je smatran za jedan od najužasnijih logora na prostoru bivše Jugoslavije tokom ratova. U Splitu je 6. maja 1991. godine došlo do velikih demonstracija u

Kosovo Foto: Getty Images

Mnogo Srba odlazi, a malo se vraća

2. januar 2018.

Statistika pokazuje da je Kosovsko pomoravlje, uz Ranilug i Gnjilane, te opštine Klokot i Parteš, napustilo više od 1.500 mladih koji su ostavili prazna domaćinstva. Priredio: Neđeljko ZEJAK Prema zvaničnim podacima, u protekloj godini na Kosmet se vratilo 350 raseljenih, uglavnom Srba i pripadnika ostalih manjinskih zajednica, a iselilo se i prodalo imovinu više od hiljadu lica srpske nacionalnosti. Talas raseljavanja, uz odbijanje većinske albanske zajednice da se saglasi sa povratkom prognanih Srba iz Metohijske kotline, posebno u opštine Suva Reka i Đakovica, ugrožava dalji opstanak srpskog naroda, ocjenjuju predstavnici Srpske liste. Uz zajednicu srpskih opština, bezbjednost i kakav-takav povratak raseljenih, prioritet Srpske liste i predstavnika Srba u lokalnim i

Pomen kod spomenika žrtvama Drugog svjetskog rata

Pomen u Donjim Grahovljanima za žrtve ofanzive Hrvatske vojske 1991. godine

1. januar 2018.

Rekvijem za pakračka sela : U desetak sela, ostali su civili koji su tragično završili i za čijim se posmrtnim ostacima i danas traga Pakrac – U selu Gornji Grahovljani kod Pakraca, 28. decembra prvi put je održan pomen za civilno stanovništvo pakračkog kraja nastradalo krajem 1991. godine. Hrvatska vojska sela zauzela je sela naseljena srpskim stanovništvom. U svakom od tih desetak sela ostali su civili koji su tragično završili i za čijim se posmrtnim ostacima i danas traga. Samo u Gornjim Grahovljanima nestalo je 16 civila, u Branešcima sedam, u Kusonjama desetak, a žrtve se bilježe i u drugim selima. Okupljeni su se kroz molitvu sjetili i civila iz

U Domu kulture u Kozarskoj Dubici prikazan je dokumentarni film "Nebo nad Bjelovarom" autora Nedeljka Lajšića, posvećen narodnom heroju Milanu Tepiću i vojniku Stojadinu Mirkoviću koji su poginuli u Bjelovaru u septembru 1991. godine.

Prikazan dokumentarni film o herojstvu majora Tepića

31. decembar 2017.

U Domu kulture u Kozarskoj Dubici prikazan je dokumentarni film „Nebo nad Bjelovarom“ autora Nedeljka Lajšića, posvećen narodnom heroju Milanu Tepiću i vojniku Stojadinu Mirkoviću koji su poginuli u Bjelovaru u septembru 1991. godine. Autor filma Nedeljko Lajšić rekao je da je taj film naš dug prema heroju Milanu Tepiću koji će svjedočiti o njegovom djelu. „U ovom dokumentarnom filmu smo pokazali ne samo herojski čin koji je major Tepić uradio nego i kakav je on čovjek bio. A to je bio dobar čovjek, koji je održao svoju riječ da će braniti svoju zemlju. Herojski je poginuo, ali je pokazao generacijama koje dolaze kako se voli i brani otadžbina“, rekao

Milenko Savanović

Feljton: Devedesete – izvod iz ratnog dnevnika (18): Sa Biltom i Akašijem

31. decembar 2017.

Martić nije dopustio Mikeliću da prozbori bar jednu riječ… Ćutao je i Akaši. Ni riječi nije progovorio. Samo je slušao. I pamtio 5. avgust 1994. U Kninu sam. Javljeno mi je da je Borislav Mikelić odbio prijedlog odluke o ujedinjenju Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Pišem priču za moje u „našem Oslobođenju“. Pratio sam i susret Jasušija Akašija i Karla Bilta sa rukovodstvom Republike Srpske Krajine. Milan Martić nije dopustio Mikeliću da prozbori bar jednu riječ… Ćutao je i Akaši. Ni riječi nije progovorio. Samo je slušao. I pamtio. Poslije sastanka razgovarao sam sa njima dvojicom… Nešto su mi i Bilt i Akaši prozborili za novine. Onako usput. Ništa

Naser Orić snimljen u vreme rata u BiH (Fotodokumentacija „Politike“)

Tužilaštvo se žali na oslobađajuću presudu Oriću

30. decembar 2017.

Banjaluka – Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uputilo je Sudu BiH žalbu na prvostepenu presudu Naseru Oriću, javlja banjalučka ATV. Tužilaštvo je, kako se navodi, konstatovalo da je ta presuda jedinstvena u sudskoj praksi s obzirom na to da je bazirana na dokazu koji ne postoji i na dokazu koji nije izveden na glavnom pretresu. Podseća se da je Orić pre dva meseca oslobođen prvostepenom presudom za ubistvo tri srpska civila u srebreničkim selima. Orić, kojeg Bošnjaci smatraju ratnim herojem, a Srbi zločincem, uhapšen je 10. juna 2015. u Bernu po poternici Srbije, na putu za Švajcarsku, gde je trebalo da prisustvuje obeležavanju 20. godišnjice zločina u Srebrenici. Srbija je poternicu za

Protojerej Jelenko Stojaković Foto: Robert Fajt / CROPIX

‘Sada se spremamo za Božić jedan, a uskoro ćemo za drugi’

30. decembar 2017.

Spuštamo se sa stare riječke ceste u kotlinu koja s rijekom Dobrom i željezničkom prugom dijeli dva brda po kojima su razbacana 24 naselja. Pred područnom školom Nikole Tesle u središtu parka je spomenik palim borcima NOB-a i žrtvama fašizma, i baš tim riječima to tako piše na ćiriličnoj, ali netaknutoj ploči. Malo dalje je bista Marka Vučkovića, goranskog prvoborca, koja nije išarana sprejem. U samom središtu su četiri kafića, iz jednog glasno trešti partizanska koračnica “Po šumama i gorama”, ali se nitko od ono malo pješaka koji silaze s netom pristiglog voza iz Rijeke na kolodvor na kojemu piše “Moravice” na to ne obazire. Ovdje čak nije bilo ni rata,

Paulina Arbutina: Bujica na groblju

30. decembar 2017.

Da duhovi prošlosti i ratne aveti ne miruju govori prošlomjesečno rušenje dva porodična nadgrobna spomenika ispisana ćiriličnim slovima na dva pravoslavna groblja na Baniji. Porušeni spomenici na zaraslim grobljima u Donjim Kukuruzarima i Gornjem Hrastovcu podignuti su poginulim vojnicima bivše Republike Srpske Krajine. Na jednom, onome M. Z.-u, pisalo je: ‘Poginuo za bolju budućnost Srpske Krajine. Spomenik podižu roditelji i brat.’ Na spomeniku Đ. K.-u stajao je tek natpis ožalošćene porodice, bez ikakvog političkog sadržaja: ‘Dok živimo mi, živjećeš i ti s nama.’ Počinitelji su, naravno, nepoznati, lokalno stanovništvo o skrnavljenju nadgrobnih spomenika ćuti zbog straha, a policija nema nikakvih informacija. Rušenjem nadgrobnih spomenika dvojici poginulih vojnika obistinile su se prijetnje desničarskih

Foto I. Radulović

Pretukli ga, pekli i tražili pare

30. decembar 2017.

Nepoznati napadači su provalili u kuću Zlatibora Denića (67) iz Ugljara kod Kosova Polja pretukli ga, vezali i potom mu naneli teške opekotine po nogama a posle premetačine kuće, ostavili su ga vezanog Nepoznati napadači su provalili u kuću Zlatibora Denića (67) iz Ugljara kod Kosova Polja pretukli ga, vezali i potom mu naneli teške opekotine po nogama a posle premetačine kuće, ostavili su ga vezanog, prenosi RTV Kim. Policija i forenzičari su izvršili uviđaj, potvrdio je komandir policijske stanice u Gračanici Bratislav Trajković. „Mogu slobodno da kažem da su ga mučili, nanete su mu opekotine. U kući je izvršena premetačina, a od njega su tražene pare,“ kazao je Trajković.

Pripadnici VRSK, kojima je komandovao Milan Martić, nemaju kome da se obrate za svoja prava

Feljton: Devedesete – izvod iz ratnog dnevnika (17): Milan Martić predsjednik RSK

30. decembar 2017.

Trvenja u političkom vrhu SAO Krajine ne prestaju. Milan Martić na jednoj, Milan Babić na drugoj, Borislav Mikelić na trećoj, stari esdeesovci na četvrtoj strani… Ne ide ovo uz ime jednog naroda osim onog kojem pripadam 22. februar 1994. Prvi ovogodišnji odlazak u Knin gdje ne prestaju previranja… Hoćemo li se ikad urazumiti i makar između sebe poštovati? Trvenja u političkom vrhu SAO Krajine ne prestaju. Milan Martić na jednoj, Milan Babić na drugoj, Borislav Mikelić na trećoj, stari esdeesovci na četvrtoj strani… Ne ide ovo uz ime jednog naroda osim onog kojem pripadam. Nisam siguran de će sve ovo izaći na dobro. Uvjerava me u ovo i Ilija Džepina,

Bihaćko ratište

Feljton: Devedesete – izvod iz ratnog dnevnika (16): Жestoke borbe na bihaćkom ratištu

29. decembar 2017.

Pred ambulantom na Grabežu u vreći tijelo jednog od poginulih. Pored vreće, paket koji je poginulom stigao od njegovih iz Glamoča. Nikad neće pojesti onaj kome je to namijenjeno… 29. juli 1993. Više od tri i po hiljade Hrvata iz Bugojna prešlo je u selu Mračaj na planini Raduša kod Kupresa na teritoriju Republike Srpske. Među njima je i oko trista uniformisanih Hrvata, pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane… Pod jednom od jelika sjede dvije žene i neki gospodin. Kažu mi da je, prije rata, bio direktor „Kožare“ u Bugojnu. Jedva je pristao na razgovor. Priča mi kako su muslimani zarobili i odveli dvadeset i šest najuglednijih Hrvata iz Bugojna. – Niko

Foto: Ilustracija

Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na KiM traži pravdu za žrtve logora OVK

28. decembar 2017.

Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na KiM i porodice „Kosmetskih žrtava“ traže pravdu za žrtve ubijene i mučene u logorima tzv. OVK, jer u protivnom neće podržati Specijalni sud za zločine OVK Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji i porodice „Kosmetskih žrtava“ traže pravdu za žrtve ubijene i mučene u logorima takozvane Oslobodilačke vojske Kosova i navode da u protivnom neće podržati Specijalni sud za zločine OVK. U apelu upućenom Ministarstvu pravde, Specijalnom sudu u Hagu i Vladinoj komisiji za kidnapovana, nestala i ubijena lica, Udruženje porodica traži pravdu za žrtve logora i krematorijuma „Klečka“, logora i masovne grobnice „Radonjić jezero“, logora i masovne grobnice „Glođane“, logora

Foto Tanjug

Gujon došao na KiM sa 10 tona pomoći (FOTO)

28. decembar 2017.

Francuski humanitarac počeo je podelu pomoći na koju već tradicionalno 14 godina, mogu da računaju Srbi u enklavama u našoj južnoj pokrajini Osnivač humanitarne organizacije “Solidarnost za Kosovo” Arno Gujon počeo je danas podelu 10 tona humanitarne pomoći na Kosovu i Metohiji, prikupljene ove godine u Francuskoj.  Pomoć, na koju već tradicionalno 14 godina, mogu da računaju Srbi u enklavama u našoj južnoj pokrajini, stigla je i ovaj put i to je 43. konvoj humanitarne pomoći, od kada je osnovana organizacija “Solidarnost za Kosovo”. Prema rečima humanitarca Arna Gujona, deci u OŠ “Miladin Popović” u selu Bostane u opštini Novo Brdo, ovoga puta stigle su igračke, garderoba, obuća, dok će

Foto: Thinkstock

Optužnica protiv 14 lica zbog ratnog zločina nad Srbima u Konjicu

28. decembar 2017.

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv 14 osoba zbog zločina protiv čovječnosti nad srpskim civilima na području Konjica i okoline. Optužnica je podignuta protiv Esada Ramića /51/, Šefika Nikšića /72/, Mitka Prikića /55/, Redžepa Balića /65/, Hameda Lukomiraka /46/, Ismeta Habibovića /61/, Senadina Ćibe /50/ i Agana Ramića /55/, svi iz Konjica, koji se nalaze u pritvoru, saopšteno je iz Tužilaštva BiH. Optužnica je podignuta i protiv Adnana Alikadića /55/ iz Sarajeva i Almira Padalovića /49/ iz Mostara koji se nalaze u pritvoru, Enesa Jahića /48/ iz Konjica kojem su određene mjere zabrane, te Safaudina Ćosića /43/, Muhameda Cakića /49/ i Seada Jusufbegovića /76/ iz Konjica. Oni se terete za

Izetbegović i Mahmuljin sa mudžahedinima Foto: RTRS

Hrvatski mediji pišu o masakru na Vozući

28. decembar 2017.

Mediji u Hrvatskoj pišu o užasnim zločinima odreda „El Mudžahid“ nad Srbima sa Vozuće i o amnestiranju generala Sakiba Mahmuljina od odgovornosti, mada je bio komandant Trećeg korupusa u okviru kog je djelovala ova islamistička jedinica.Mzdžahedini su brutalo likvidirali pedesetak srpskih zarobljenika i odsijecali im glave – navodi „Slobodna Dalmacija.“  Hrtvatski mediji navode i snimke koje posjeduje Radio-televizija Republike Srpske na kojima muslimanski lider Alija Izetbegović postrojava korpus i pozdravlja mudžahedine na arapskom jeziku. Mahmuljin se pred kameroma „pohvalio“ da je među jedinicama njegovog korpusa i odred „El mudžahid“. „To su Prvi manevarski bataljon iz Zenice, 372. oslobodilačka brigada iz Tešnja, Sedma muslimanska, Specijalni diverzantski odred, kompletna 329. koja je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA