Direktor Dokumentaciono informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac izjavio je da se Srbin Mile Paspalj – Baća, koji je juče uhapšen u Jasnoj Poljani kod Gline, nije nalazio na zvaničnom spisku osumnjičenih za ratne zločine što ukazuje na to da hrvatsko tužilaštvo sada na površinu izvlači slučajeve koji se nikako ne mogu okvalifikovati kao ratni zločini. On je za Srnu ukazao da se Paspalj ne nalazi na spisku koji imaju, a on se odnosi na period zaključno do 31. marta 2013. godine. Štrbac je ocijenio da Hrvati preko pokretanja novih krivičnih procesa plaše Srbe da se ne vraćaju u Hrvatsku već, naprotiv, da se od nje udalje miljama daleko. “Ja ovo

Upokojeni mitropolit Jovan još 2006. uputio patrijarhu pismo u kojem navodi da je u Hrvatskoj pokršteno više od 30.000 Srba Prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH (DZS RH), na popisu stanovništva u Hrvatskoj iz 1991. godine, od ukupno 4.784.265 stanovnika, Srba je bilo 581.663 (12,2 odsto) a Jugoslovena 106.041. Među njima, s čim su saglasni i hrvatski demografi, bilo je između 60 i 70 odsto Srba. Dvadeset godina kasnije, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Hrvatskoj je živelo tek 186.633 Srba (4,36 odsto), dok su Jugosloveni svedeni na statističku grešku (331 osoba). Službeni Zagreb u raznim prilikama navodi brojku od više od 133.000 srpskih povratnika po završetku rata.

Tužilaštvo Srbije za ratne zločine raspisalo je potjernicu za bošnjačkim ratnim komandantom Srebrnice Naserom Orićem zbog sumnje da je u srpskom selu Zalazje mučio, a zatim i zaklao predratnog sudiju u Srebrenici Slobodana Ilića, piše “Pres Republika Srpska”. Naser Orić Ovo tužilaštvo ima čvrste dokaze da su Orić i njegovi potčinjeni počinili stravičan zločin   Zalazje 12. jula 1992. godine, kada je ubijeno 69 Srba, navodi list. Za ovaj dnevni list odlično obaviješteni izvori iz Tužilaštva Srbije za ratne zločine navode da se potjernica, na osnovu koje je prije tri dana u švajcarskoj uhapšen Orić, u potpunosti bazira na pomenutim događajima. Nekadašnji visoki funkcioner SDA u Srebrenici Ibran Mustafić opisao je

Maturanti Ekonomske škole Zbog celokupne situacije u Vukovaru i sada već višegodišnje antićirilične kampanje i propagande najčešće su na udaru oni koji sa politikom nemaju nikakve veze. Ovoga puta bili su to maturanti Ekonomske škole koji u centru grada nisu mogli da pronađu mesto gde bi okačili pano sa slikama što je dugogodišnja tradicija maturanata svih srednjih škola u gradu. Budući ekonomisti su se lepo sredili i fotografisali kako bi se sa svojim uspehom ponosno pohvalili svojim sugrađanima, međutim prilikom izrade panoa napravili su jednu malu grešku – svoja imena ispod slika su napisali dvojezično. Gde god smo ušli priča je bila slična. Predstavili smo se kao maturanti koji žele

OSIJEK – Državljanin Srbije Stevo Pantić, koji se zajedno sa deset Srba iz Trpinje nalazi u Istražnom zatvoru u Osjeku, preko porodice uputio je očajničko pismo javnosti u Srbiji sa apelom da se pomogne zatvorenicima kojima se krše sva ljudska prava. Osuđen na 30 godina (Foto: Pixbay) Stevo je u pismo objasnio način na koji se vodi postupak protiv njih i pokušaje reketiranja porodice od strane advokata koje im je dala Hrvatska jer nemaju novca da angažuju svoje. On postavlja pitanje zašto Srbija, čiji je državljanin, nije pokušala da im pomogne na isti način kao to Hrvatska čini sa svojim građanima koji se nalaze u srpskom zatvoru. Pismo prenosimo u

Posljedice NATO bombardovanja Na današnji dan prije 16 godina prekinuto je bombardovanje i NATO agresija na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) tokom kojeg je poginulo oko 2.500 ljudi i pričinjena ogromna materijalna šteta. Prekidu bombardovanja, koje je trajalo 78 dana, prethodilo je donošenje Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN. Vazdušni napadi na SRJ počeli su 24. marta a tokom napada je, prema različitim procjenama, poginulo između 1.200 i 2.500 ljudi, uz ogromna materijalna razaranja. NATO je izvodio napade na SRJ sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, a u nekim operacijama učestvovali su i strateški bombarderi koji su polijetali iz baza u zapadnoj Evropi i u SAD. Akcija

Nedeljko Mitrović Hrvatski premijer Zoran Milanović može čitati lekcije drugima o ratnim zločinima tek kada Hrvatska procesuira zločine počinjene nad Srbima na području Sijekovca, Mrkonjić Grada i zapadne Krajine, rekao je Srni predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović. Navodeći da Hrvatska mora da procesuira ove ratne zločine, Mitrović je rekao da je Milanović u velikoj zabludi ili ne poznaje dovoljno istoriju ako misli da nije ratni zločin angažovanje Hrvatske vojske u Sijekovcu kod Broda i sve što je Hrvatska vojska uradila u Mrkonjić Gradu i dijelu zapadne Krajine. “Kada Hrvatska procesuira ove zločine, tek nakon toga hrvatski premijer Milanović može čitati lekcije drugima

Još se traga za velikim brojem nestalih ljudi Komisije za nestala lica Srbije i Hrvatske usaglasile su spisak od 1.606 nestalih lica tokom posljednjeg oružanog sukoba 1991-1995. godine na teritoriji Hrvatske, bez obzira na nacionalnost – saopštili su poslije dvodnevnog sastanka u Beogradu predsjednici ovih komisija Veljko Odalović i Ivan Grujić. Predsjednik Komisije za nestala lica Srbije Veljko Odalović je rekao na konferenciji za novinare u Palati Srbije da su na spisku ljudi koji su živjeli na teritoriji Hrvatske. “Neki od od njih su bili državljani Hrvatske, a neki su prijavljeni kao nestali tek kada su se njihove porodice doselile kao izbjeglice u Srbiju, zbog čega je bilo teško usaglasiti

Direktor Dokumenataciono informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac ocijenio je danas da vrijeme aktuelizovanja optužnice protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Martića i zaključak Жupanijskog suda u Zagrebu da mu bude suđeno u odsustvu nije slučajno izabran i poklapa se sa izbornim kalkulacijama pojedinih hrvatskih političara. Štrbac je izjavio Srni da je nezavisnost sudova, kako onih međunarodnih tako i domaćih – deklarativna i da je aktuelizovanje optužnice protiv Martića, koja je podignuta još 2003. godine, uslijedila nakon, kako je ocijenio, “značajnog miga vlasti”. “Izručenje Kapetana Dragana i suđenje Martiću u odsustvu poklapa se sa izbornom godinom u Hrvatskoj. Tamo se na takozvanom domovinskom ratu, srpskom pitanju i odnosu prema bivšim

Miodrag Linta Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta izjavio je da je vrhunski cinizam odluka Hrvatske da sudi u odsustvu već osuđenom Milanu Martiću, ističući da se u Hrvatskoj vodi politika cementiranja etničkog čišćenja. “Vrhunski je cinizam da Hrvatska počinje da sudi u odsustvu već osuđenom predsjedniku bivše RSK Milanu Martiću za raketiranje Karlovca i Jastrebarskog 1995. godine, a još niko od tadašnjih hrvatskih zvaničnika i hrvatskih generala nije odgovarao za granatiranje krajiških gradova i kolone srpskih izbjeglica tokom i posle hrvatske akcije `Oluja`, kao i drugih hrvatskih vojnih akcija”, naveo je Linta u pisanoj izjavi. On je ocijenio kao neiskrenu izjavu predsjednika Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović da treba riješiti

Još se traga za velikim brojem nestalih ljudi Komisije za nestala lica Vlade Srbije i Vlade Hrvatske razgovaraće u Beogradu tokom dva naredna dana o rješavanju pitanja nestalih u oružanim sukobima na prostoru bivše SFRJ od 1991. do 1995. godine. Cilj sastanka, kojem će prisustvovati i predstavnici Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i Međunarodne komisije za nestala lica, jeste unapređenje međudržavne saradnje u ovoj oblasti, saopšteno je iz Komisije za nestala lica Srbije. Na sastanku vladinih tijela za traženje nestalih biće razmijenjene informacije i dokumentacija u skladu sa potpisanim Sporazumom i Protokolom o saradnji u traženju nestalih lica i preuzetim obavezama na prethodno održanim sastancima, radi rješavanja pitanja lica koja se

Na današnji dan 1999. godine avioni NATO su kod Varvarina s četiri projektila, ispaljena za manje od pet minuta, srušili most preko Velike Morave i ubili najmanje 11 civila, među kojima Sanju Milenković (16), jednog od najtalentovanijih mladih matematičara u svetu. Napad je otpočeo u 13.25 časova, pri vedrom vremenu, a most je zbog pijačnog dana u Varvarinu bio pun ljudi. U istom napadu ubijen je i protojerej stavrofor Milivoj Ćirić, prva žrtva NATO agresije među sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve, koji je usmrćen na pragu obližnjeg hrama Uspenja Presvete Bogorodice. Istog dana je u napadu NATO avijacije na konvoj britanskih, italijanskih i portugalskih novinara na putu Prizren-Brezovica ubijen vozač Nebojša

Nedeljko Mitrović Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović izjavio je da je u BiH i 20 godina nakon rata u potpunom zastoju proces traženja nestalih Srba i procesuiranje ratnih zločina nad srpskim narodom. Mitrović je rekao novinarima u Banjaluci da nisu pronađeni ni posmrtni ostaci stradalih srpskih vojnika i civila na Ozrenu, niti su procesuirani odgovorni. “Жalosno je da ti politički akteri koji su, posredno ili neposredno, odgovorni za zločine danas kreiraju vlast u BiH i odlučuju o mnogim stvarima”, istakao je Mitrović. Mitrović ističe da predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH imaju veliku odgovornost da pokrenu proces traženja nestalih i procesuiranja zločina nad

Beogradski forum za svijet ravnopravnih Beogradski forum za svijet ravnopravnih uputio je poziv njemačkom kancelaru Angeli Merkel da prilikom predstojeće posjete Srbiji posjeti spomen-obilježja srpskoj djeci koja su strijeljana u Drugom svjetskom ratu u kragujevačkim Šumaricama i Spomenik paloj djeci u NATO bombardovanju i tako učini državnički odgovoran korak u pravcu pomirenja i razumijevanja. Iz Beogradskog foruma naglašavaju da se posjeta Merkelove najavljuje u vrijeme obilježavanja 70 godina od pobjede nad naci-fašizmom i 16 godina od agresije NATO na Srbiju i Crnu Goru, te konstatuju da je bi bilo prikladno da njemački kancelar oda počast nedužno stradaloj djeci. “Uvereni smo da bi ovi simbolični gestovi bili pozdravljeni u srpskoj javnosti

Vrhovni sud Hrvatske odbacio je žalbu Жupanijskog tužilaštva u Zagrebu na odluku Жupanijskog suda u ovom gradu o puštanju Branimira Glavaša na slobodu, pa će on okončanje suđenja za ratne zločine nad Srbima u Osijeku dočekati na slobodi. Sudsko vijeće Vrhovnog suda još 17. aprila je odbacilo žalbu tužilaštva na odluku Жupanijskog suda u Zagrebu o puštanju Glavaša na slobodu, prenijeli su hrvatski mediji. Od tada je odluka bila, prema uobičajenoj proceduri, u službi evidencije Vrhovnog suda, koju je ipak prošla bez sjednice Krivičnog odjeljenja. Vrhovni sud je Glavašu, nakon izlaska iz mostarskog zatvora gdje je služio kaznu zbog presude u slučajevima “Garaža” i “Selotejp”, početkom marta odredio istražni zatvor