(DOKUMENTA) Tito zanemarivao zločine Muslimanske milicije nad srpskim narodom, sudili samo onima koji su ubijali komuniste: Slučaj Osmana Rastodera i Rama Rastodera!

Datum objave: nedelja, 19 jula, 2020
Veličina slova: A- A+

“… sa Osmanom Rastoderom mogao (je) sarađivati samo onaj koji čini zla i misli kao Osman Rastoder…”

Osman Rastoder

Muslimanska milicija je naziv za paravojne grupacije iz Drugog svjetskog rata, koje su djelovanje pod zaštitom sila nacifašizma na prostoru Bosne i staroraške oblasti, odnosno Sandžaka.

Naoružana od strane Njemaca, Italijana ili ustaša, Milicija je tokom rata počinila strašna zvjerstva protiv srpskog pravoslavnog življa.

Prema određenim podacima, na prostoru Starog Rasa/Sandžaka, od pripadnika Muslimanske milicije, u periodu od početka rata do kraja 1942. godine, spaljeno je preko 140 srpskih sela.

Međutim, poslijeratne vlasti pokretale su sudske postupke isključivo protiv onih pripadnika Milicije koji su se sukobili sa komunistima, ostavljajući tako nekažnjenom ogromnu većinu onih koji su tokom rata palili srpska sela i ubijali srpsko stanovništvo.

Pravda za spaljena srpska sela, hiljade izbjeglih i veliki broj ubijenih Srba, zadovoljena je isključivo kada je nekom od zločinaca suđeno u slučaju da se tokom rata sukobio sa komunistima.

Presuda Ramu Rastoderu od 28. aprila 1945. godine, prvom zamjeniku zloglasnog Osmana Rastodera, slikovit je primjer takve politike komunističkih vlasti, prema kojoj su kao glavni razlozi za donošenje presude navedeni zločini nad konkretnim pripadnicima NOP-a, dok je, uprkos ogromnoj nesrazmjeri zločina, varvarsko ponašanje pomenutog Rama i ostalih pripadnika Muslimanske milicije, pomenuto u presudi usputno i to bez ikakvog obrazloženja koje se tiče razmjere stradanja Srba, iskaza svjedoka i tome slično.

Ramo Rastoder iz Petnjice, od oca Afisa i majke Nemke – rođene Beganović, osuđen je najstrožijom kaznom – strijeljanjem. 

Njemu je, prije svega, stavljeno na teret „što je, u mjesecu decembru 1941 godine, kao milicajac u službi okupatora, došao sa jednom grupom milicajaca, čiji je bio starešina u selu Crnišu, radi hvatanja i razoružavanja partizana, kojom je prilikom razoružao 7 ljudi i odnio 7 pušaka, tjerao i pucao nekoliko puta na Bulatovića Ljuba, kao partizana, u namjeri da ga ubije…“

Takođe, on se tereti da je „pokušao da ubije i tukao kundacima Leka Kuča i Bogavca Nova, kao partizane…“. 

Optužen je što je, u sadejstvu sa Italijanima, došao sa jednom grupom Muslimanske milicije u selo Babine, uhapsio Milonju-Redža Kuča i predao ga Italijanima, koji su ga odveli u zarobljeništvo. Isto je uradio i u selu Azane kada je prebio, opljačkao i predao Italijanima Dragutina Vukovića. Takođe, zbog toga što je „naišao na jednog ranjenog partizana-komesara čete i istoga pritukao“ u selu Tucanjima.

U presudi, koju donosi predsjednik vijeća Jagoš Šćekić, Ramo je povezan sa Osmanom Rastoderom koji se, u tom trenutku nalazio u bjekstvu.

„Ramo (je) bio policajac odnosno vodnik milicije i kao takav zamjenik ozloglašenog krivca i narodnog neprijatelja Osmana Rastodera kojemu je – Osmanu optuženi Ramo bio desna ruka tj. s kojim je sarađivao u sva zla i neprijateljstva…„, stoji u presudi i dodaje se izjava svjedoka Ličine Ibra:

„… sa Osmanom Rastoderom mogao (je) sarađivati samo onaj koji čini zla i misli kao Osman Rastoder…“

Međutim, istoričar Šerbo Rastoder, rođak Ramov i Osmanov, iako bi trebalo da pristupa prošlosti na objektivan način, gostujući na televiziji A1, u petak 17. jula, potvrdio je svoj stav o Osmanu Rastoderu, koji je iznio prije nekoliko godina, kao istorijskoj ličnosti koja je branila muslimanski živalj, ne kvalifikujući ga kao zločinca, niti pominjući njegove zločine protiv srpskog stanovništva, saradnju sa Italijanima, planove o pripajanju Polimlja i Bihora u sastav Velike Albanije i tome slično.

Šerbo Rastoder, foto: CDM

„U Drugom svjetskom ratu, što se tiče Bihora možemo pričati o Osmanu Rastoderu. On je pripadao muslimanskoj miliciji. Muslimanska milicija nije pokret niti vojska već je to skupina ljudi koji su branili svoj prag. U jednom haosu ljudi se organizuju da brane svoju zemlju, djecu, porodicu. Osman Rastoder je bio na čelu te grupacije„, izjavio je svojevremeno akademik Šerbo Rastoder, pritom, ističući sljedeće:

„Bezočna je laž i kleveta da sam kvalifikovao Osmana Rastodera kao ratnog zločinca“.

Izvor: IN4S

Vezane vijesti:

Sekulić: Rehabilitacija Osmana Rastodera je povampirenje zla!

Muhović organizuje naučni skup o ratnom zločincu Osmanu Rastoderu


Tagovi:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top