U čast najmlađeg srpskog vojnika Spomenka Gostića koji je dao svoj život za Republiku Srpsku u Bijeljini će 25. marta biti održana ulična atletska „Trka sjećanja“, najavljeno je iz gradskog odbora Udruženja djece poginulih boraca „Nasljeđe“.   Pokrovitelji trke su Vlada Republike Srpske, Ministarstvo prosvjete i kulture, Ministarstvo porodice, omladine i sporta, kao i Skupština grada Bijeljina, uz podršku Atletskog saveza Republike Srpske. Osim „Nasljeđa“, organizatori „Trke sjećanja“ su Atletski klub „Akademac“ iz Bijeljine i Udruženje građana „Filmski dokumentarni centar“ iz Banjaluke, a njihov cilj je da ovaj sportski događaj pređe u tradiciju i da pojedine trke budu uvrštene u kalendar međunarodnih atletskih trka. Planirano je da u nedjelju, 25.

Šta naša deca treba da uče o srpskoj istoriji? I onoj starijoj, a posebno o ovoj novijoj, istoriji u kojoj su učestvovali i njihovi očevi i majke. Da li je za „suočavanje s prošlošću“, na kojem građanisti toliko insistiraju, dovoljno učiti o srpskoj krivici i genocidnosti, ili ima mesta i za herojstvo i požrtvovanost? Postoji li Amerikanac koji nije čuo za Alamo? Postoji li Grk neupućen u podvig njegovih predaka na Termopilima? Ima li Rusa koji ne znaju za „Pavlovljevu kuću“ u Staljingradu? Možda i ima, ali trebalo bi ih potražiti lupom. Takođe, zamislite kakav bi odijum u našoj javnosti, pre svega građanističkoj, izazvalo eventualno odbijanje neke institucije da dozvoli

Da li je neko dobio zadatak da, buđenjem starih stereotipa, pripremi psihološki teren za neku novu rundu balkanskog nasilja, koju nam ove godine predviđa i američki Savet za spoljne odnose? Posle gotovo dvadeset godina snishodljivosti Beograda prema zapadnom delu međunarodne javnosti, u kojim se Srbija ,,suočavala sa svojom mračnom prošlošću“, odrekla svih oficira, vojnika i političara koje je Haški tribunal tražio, podvrgla sve svoje interese evrointegracijama, posvetila se ,,normalizaciji odnosa“ sa svojim delom teritorije, a svoju kompletnu politiku posvetila ,,očuvanju mira i stabilnosti“, mnogi bi pomislili da smo makar zaslužili to da uloga glavnih negativaca u filmovima i TV programima više ne bude rezervisana za Srbe. Mnogi bi pomislili da

Odbrana generala Ratka Mladića dala je odgovor na protivljenje Haškog tužilaštva da se on pusti na privremenu slobodu radi liječenja u Srbiji, u kome je priložila 20 snimaka skenerom sa fizički označenim promjenama na Mladićevom mozgu, rekao je danas Srni generalov sin Darko Mladić. Odgovor je dat juče, a Darko Mladić ocijenio je da bi odluka sudija u Mehanizmu o zahtjevu za puštanje na privremenu slobodu generala Mladića trebalo da uslijedi za dvije do tri nedjelje. On je istakao da je Tužilaštvo faktički paušalno, bez konkretnih argumenata, odbilo zahtjev odbrane, pri čemu nisu odgovorili ni na pet odsto navoda u podnesku odbrane. „Jedini njihov argument je da se general zahvalio

Ministarstvo hrvatskih ratnih veterana tvrdi u današnjem saopstenju da se informacije o nestalim osobama, koje su dostavljene prilikom posete predsednika Srbije Aleksandara Vučića Hrvatskoj, odnose na slučajeve osoba koje su već pronađene Ministarstvo hrvatskih ratnih veterana tvrdi u današnjem saopstenju da se informacije o nestalim osobama, koje su dostavljene prilikom posete predsednika Srbije Aleksandara Vučića Hrvatskoj, odnose na slučajeve osoba koje su već pronađene. U saopštenju se navodi da su na sastanku predstavnika nadležnih tela Hrvatske i Srbije, održanom u petak, analizirane informacije o slučajevima nestalih osoba koje su dostavljene prilikom posete predsednika Vučića. Informacije su, kako se ističe u saopštenju, dostavljene u dobroj nameri, ali je proverom utvrđeno da

Haško tužilaštvo usprotivilo se zahtjevu odbrane generala Ratka Mladića da mu se odobri puštanje na privremenu slobodu radi liječenja u Srbiji, jer smatra da se rizik od njegovog bjekstva povećao nakon izricanja prvostepene presude kojom je u novembru prošle godine osuđen na kaznu doživotnog zatvora. U dopisu Mehanizma koji je naslijedio Haški tribunal, tužilaštvo je zatražilo od žalbenog vijeća da odbije taj zahtjev Mladićevih branilaca kao neosnovan i nearugmentovan, prenijeli su beogradski mediji. Tužilaštvo smatra da Mladić nije argumentovao da bi se vratio u haški pritvor po okončanju privremenog puštanja na slobodu, kao i da nije dokazao da postoje „posebne okolnosti“ u vezi s njegovim zdravstvenim stanjem koje bi opravdale