arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Miloš Milojević: Probavna kolumnistika ili Pančićev mit o majoru Tepiću

Povodom teksta Teofila Pančića Podgrevanje mita o majoru Tepiću, objavljenog na sajtu Radio Slobodna Evropa, listopada petog, godine tekuće  Postoje izvesne radnje – ili izvesne klase radnji – za koje ljudi koji drže do elementarnog samopoštovanja čak ne drže ni kao otvorene mogućnosti. Razmotrimo radi ilustracije sledeći scenarij: osoba hoda ulicom, prilazi joj nepoznato lice i kazuje kako pri ruci ima kofu ispunjenu fekalijama. Spreman je da plati neodređenu svotu novca ako je prolaznik voljan da svoju glavu uroni u spomenuti sadržaj. Da li bi jedan elementarno častan čovek (da ne kažem pristojan, ne volim tu reč, znate već zašto) pristupio cenkanju ili bi svog beskrupuloznog prolaznika ispratio u neverici uz verovatnu

Braća Orelj: Goran i Zoran – slavonski sokolovi

„Od ove ljubavi niko nema veće, da ko život svoj položi za prijatelje svoje.“ Nekako, na današnji dan, uvek razmišljam o onima koji su svoje mlade živote položili 1990-ih godina. Mladići, koji su odrastajući u jednom antisrpskom sistemu – socijalizmu, bez ikakve duhovne vertikale, od klinaca „džinsa, rokenrola i koka-kole“, postajali takvi heroji, da možemo da kažemo, da su u rangu junaka sa Kajmakčalana, Cera, Kolubare, Mojkovca. Da bi odbranili srpsku nejač koja je po ko zna koji put u 20. veku doživela strašna stradanja, za sobom su ostavljali svoje mladalačke snove, želje i nadanja. Za nas u Srbiji, ratovi devedesetih godina prošlog veka dobili su etikete „izrežiranih sukoba“, „rata

© Sputnik/ Vitaliй Anьkov

Sputnjik otkriva: Beogradska brigada ratuje protiv terorista u Siriji

Dolaskom „migova“, vojna saradnja s Rusijom dobija ovih dana novu dimenziju. Ali to nije prva konkretna pomoć ove zemlje Srbiji — najsvetlija se dogodila pre tačno 73 godine, tokom oslobađanja Beograda. Uz hrabru sovjetsku pešadiju, podršku sa Dunava dala je flotila koja je dobila ima Beogradska, i s ponosom je nosi već osmu deceniju, sve do Sirije. Da bismo otkrili kako to da baš i Beogradska brigada uništiva teroriste u Siriji, moramo da se vratimo u istoriju. Sovjetska vojska koristila je Dunav kao kičmu za uništenje fašista, njime su, uporedo sa pešadijom napredovali ka zapadu do Beograda, pa i dalje, tokom oslobađanja Evrope. Težište Dunavske flotile bilo je na rečnim oklopnim čamcima koji su vodili izuzetno teške borbe u Srbiji.

ISCRPLjIVANjE Mladić u Hagu 2012. godine Foto AP

Odbrana generala ogorčena postupkom suda: Naše lekare neće da puste kod Mladića

Hag obavestio generalovu odbranu da nije u stanju da organizuje pregled u pritvoru. Advokat Lukić: Imali su dva meseca, očigledno ne žele da pomognu Lekari iz Srbije neće moći sledeće nedelje da pregledaju generala Ratka Mladića, koji je teško bolestan u pritvoru u Hagu. Tribunal je u četvrtak obavestio Mladićeve branioce da nije u mogućnosti da organizuje pregled. Kako nam kaže generalov advokat Branko Lukić, nisu im dali nikakvo objašnjenje, niti razloge zašto se pregled odlaže. – Samo su naveli da nisu u mogućnosti da to organizuju i gotovo. Mogu samo da nagađam razlog, a to je zlonamernost – kaže Lukić. – Pre dva meseca smo tražili da pregled bude

Sremski front

Sremski front: Ratna pobeda ili nepotrebna klanica kada je rat već bio završen?

Malo je koji događaj iz perioda Drugog svetskog rata na prostoru nekadašnje Jugoslavije postao mesto tako žestokih i dugih sporenja u Srbiji, kao što je to slučaj sa Sremskim frontom… Sremski front je i posle sedam decenija još uvek otvoren. I dok ga pripadnici partizanskog pokreta predstavljaju ga kao „najveću oslobodilačku bitku i najveću pobedu naše armije u Drugom svetskom ratu“, dotle njihovi oponenti odgovaraju da je to bilo veliko i nepotrebno stradanje, te da je ova ratna operacija u stvari bila „klanica“ na koju je Tito smišljeno poslao desetine hiljada neobučenih srpskih mladića da izginu. Istoričari navode da su Nemci formirali front u sremskoj ravnici posle oslobođenja Beograda s

(Foto: http://kliker.info)

Jeziva ispovest srpski žrtava: Silovali su i devojčice od devet godina i starice od sto

Beograd – Za vreme rata moj stariji sin je poginuo, a mlađi, koji je sa mnom bio mučen i zarobljen, nikad nije preboleo traume, ubio se 19 godina posle torture, rekla Slobodanka Mladić. Žene, žrtve rata iz Republike Srpske, vezivane su kosom za tenkove i vučene po putu, zabadani su im ekseri po telu i ostavljane su da vise na drvenim ogradama… Jedna od žena koje su preživele torturu i silovanje je i Slobodanka Mladić, rođaka generala optuženog za ratne zločine Ratka Mladića. „Zarobljena sam u Sarajevu 18. maja 1992, sa svojim mlađim sinom, koji je tada imao 15 godina. Maltretirali su nas svakog dana. Bili smo zatvoreni, spavali smo

U banjalučkom naselju Lauš danas je otkriven i osveštan spomenik za 115 poginulih i šest nestalih boraca Vojske Republike Srpske /VRS/ u odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Otkriven spomenik za 115 poginulih boraca VRS

U banjalučkom naselju Lauš danas je otkriven i osveštan spomenik za 115 poginulih i šest nestalih boraca Vojske Republike Srpske /VRS/ u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Spomenik su zajednički otkrili ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić i članovi porodica poginulih boraca. Savanović je rekao da se ovim činom pokazuje poštovanje prema poginulim saborcima koji su dali živote za stvaranje Republike Srpske, za otadžbinu, slobodu i odbranu svojih ognjišta i porodica. On je rekao da su poginuli borci VRS čvrsto obavezali građane da svetu zemlju Republiku Srpsku, za koju su dali živote, treba u miru nastaviti graditi. „Vlada i institucije Republike Srpske čine sve, i više

Promovisana knjiga „Kongres Srba u Hrvatskoj u Zagrebu 1945. godine…“

Promovisana knjiga „Kongres Srba u Hrvatskoj u Zagrebu 1945. godine…“ autora Momčila Diklića

Srbi u Hrvatskoj: Od konstitutivnog naroda do nacionalne manjine Promocija knjige KONGRES SRBA U ZAGREBU 1945. godine – od konstitutivnog naroda do nacionalne manjine, autora dr Momčila Diklića, predstavljena je publici 10. oktobra u sali opštine Novi Beograd. Promociju ove svojevrsne monografije organizovalo je Udruženje Srba iz Hrvatske, a osim autora o knjizi su govorili Jovica Prodanović, pravnik i diplomata u penziji, Jovo Kablar, zastupnik poslednjeg jednopartijskog Hrvatskog sabora i Milojko Budimir, generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske. „Ovaj rad analizira istorijske prilike i procese u kojima se našao srpski narod u Hrvatskoj, Dalmaciji i Slavoniji od 1941.godine pa do kraja 20.vijeka, kada je nestao sa ovih prostora“, navedeno na

„Dosta je podaništva. Dosta je klanjanja. Dosta je da se svaki dan moramo nekome opravdavati jesmo li ustaše ili nismo“, rekao je Jurič i zaradio ovacije okupljenih

Linta: Ustaštvo postalo normalna pojava u Hrvatskoj

Beograd — Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta saopštio da je veličanje ustaštva u Hrvatskoj postala normalna stvar. Prema njegovim rečimaposlednji u nizu dokaza su slučajevi ispisivanja „NDH“, sa ustaškim simbolima na spomenicima palim borcima antifašističke borbe u Zagrebu. „Stalna upotreba ustaških simbola od 1990. godine do danas, koje su podsticale ili prećutno odobravale sve hrvatske vlasti, dovele su do toga da većina Hrvata smatra da su to patriotski simboli“, istakao je Linta u saopštenju. Negiranje zločina genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima, kao i negiranje da je Jasenovac bio logor smrti, konstatuje Linta, postalo je opšte mesto u hrvatskom društvu. „Za hrvatske branitelje i većinu Hrvata zločinački pozdrav

Crkva u Prebilovcima (foto S.Bjelica)

Pre­bi­lo­vač­ke žr­tve su da­le­ko od po­li­tič­kog pre­pu­ca­va­nja

U po­le­mi­ci sa Bo­ri­sa­vom Jo­vi­ćem o Osmoj sed­ni­ci CK SK Sr­bi­je, advo­kat Ra­do­je Ste­va­no­vić je kao po­gub­ne po­sle­di­ce re­zul­ta­ta te sed­ni­ce na­veo i „za­stra­ši­va­nje mu­sli­ma­na i Hr­va­ta ot­ko­pa­va­njem i no­še­njem srp­skih ko­sti­ju po­red nji­ho­vih ku­ća”. Te­za da je eks­hu­ma­ci­ja po­smrt­nih osta­ta­ka žr­ta­va usta­ških zlo­či­na iz ma­sov­nih grob­ni­ca u kra­škim ja­ma­ma i nji­ho­vo sa­hra­nji­va­nje po pra­vo­slav­nom ob­re­du bi­lo opa­sna sub­ver­ziv­na ra­bo­ta usme­re­na na pod­ri­va­nje mi­ra u biv­šoj Ju­go­sla­vi­ji ni­je no­va.  Po­što kao advo­kat si­gur­no zna da ne­ki za­klju­čak vre­di sa­mo ako je za­sno­van na či­nje­ni­ca­ma, za­i­sta je upit­no na ko­jim či­nje­ni­ca­ma Ra­do­je Ste­va­no­vić za­sni­va svo­ju tvrd­nju o za­stra­ši­va­nju mu­sli­ma­na i Hr­va­ta. Pre­ma pre­su­di Okru­žnog su­da u Mo­sta­ru, iz ok­to­bra 1957. go­di­ne,

Ratko Dmitrović

Aleksandar Stefanović o Petom oktobru: Radio sam za CIA i nosio džakove para Đinđiću i Batiću

U nedelju 15. oktobra, u 21:00, na RAS televiziji i Jutjub kanalu RAS televizije, prvi put nakon 17 godina, govore ljudi koji su 5. oktobar gledali iznutra i učestvovali u njemu, a o tome nikada nisu govorili javno: Aleksandar Stefanović i Jovan Joca Mandić. Voditelj Ratko Dmitrović Radio sam za CIA i nosio pune džakove para Zoranu Đinđiću i Vladanu Batiću – ovim rečima jedan od organizatora petooktobarskih promena Aleksandar Stefanović, jedan od najbližih saradnika Vladana Batića, 17 godina kasnije otkriva svoju istinu o 5. oktobru i vremenu posle prevrata. – CIA je bila nosilac te ideje, a ja sam radio za njih i donosio upakovan novac za njenu realizaciju

Počelo snimanje filma o Diani Budisavljević

Počelo snimanje filma o Diani Budisavljević, koja je spasla više od deset hiljada dece iz logora NDH. Mirjana Karanović: Bilo je to vreme u kom ustaški zločini nisu bili dovoljno „vidljivi“ Priča o jednoj od najvećih akcija spasavanja dece u Drugom svetskom ratu i izuzetnoj ženi koja ju je pokrenula Diani Budisavljević uskoro će se pojaviti na filmskoj traci. Prošle nedelje počelo je snimanje dugometražnog igrano-dokumentarnog filma „Akcija DB“ – kako je svoju aktivnost označila i sama Diana Budisavljević. U akciji je spaseno više od deset hiljada, uglavnom pravoslavne dece, ali je zbog istorijskih preokreta ovaj podvig doskora bio nepoznat, a priča ostala neispričana… Režiju potpisuje autorka iz Zagreba Dana

(Fotografije Ž. Jovanović)

Ratne fotografije – oslobađanje Beograda

U galeriji Doma ratnih vojnih invalida predstavljena je izložba ratnih fotografija posvećena oslobođenju prestonice u Drugom svetskom ratu. Postavku koju je otvorio zamenik gradonačelnika Andreja Mladenović priredilo je Udruženje ratnih i mirnodopskih vojnih invalida povodom Dana oslobođenja Beograda. Događaju su prisustvovali gradski menadžer Goran Vesić, član Gradskog veća Radenko Durković i narodni poslanik Miodrag Linta, kao i predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije. Mladenović je zahvalio udruženju što je sugrađanima pružilo priliku da vide fotografije od kojih su neke posle sedam decenija dostupne javnosti. – Dan oslobođenja Beograda veliki je praznik za našu prestonicu. To je bila velika i teška borba koja je odnela brojne živote kako pripadnika Narodnooslobodilačke vojske

Na grobu ubijenih

Znam gde ocu sveću da upalim

Na planini Jelici pronađena grobnica dvojice ubijenih pripadnika JVuO. Jaroslav Milutinović i Radoslav Radonjić Lukinac ubijeni 6.11.1945. Posle toliko godina došlo je na red da se otkriju posmrtni ostaci moga pokojnog oca i njegovog saborca. Moja porodica je mnogo toga pretrpela i sada bar znam gde su očeve kosti, znaću gde da mu sveću palim… Ovako je Milisav Milutinović (76) suznih očiju u sredu pričao o rezultatima istrage Komisije za pronalaženje tajnih grobnica na teritoriji Čačka, koja je u Pridvorici, na planini Jelici, otkrila grobnicu u kojoj su posmrtni ostaci Jaroslava Milutinovića i Radoslava Radonjića Lukinca, pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, koji su, prema svedočenju meštana, zverski ubijen uoči prvih posleratnih izbora

Ve­li­ki škol­ski ča­s u Šu­ma­ri­ca­ma ranijih godina (Foto M. Ignjatović)

Priča o zlu u slavu života

„Igre brojeva” Mirka Demića u režiji Marka Misirače na Velikom školskom času u Šumaricama 21. oktobra Kragujevac – Žrtve nacističke odmazde 21. oktobra 1941. oživeće i ove godine u Šumaricama, jednom od najvećih stradališta civila u Drugom svetskom ratu na ovim prostorima, a sa njima i neizbežno zlo koje istrajava uprkos našim pokušajima da ga eliminišemo iz svesti, istorije, sećanja. U delu „Igre brojeva” Mirka Demića, direktora Narodne biblioteke „Vuk Karadžić”, koje će 21. oktobra, po tradiciji, biti izvedeno kraj Spomenika streljanim đacima i profesorima u Šumaricama, glavnu ulogu podjednako nose i život i smrt, i nevini i dželati, i dobro i zlo. Prepliću se, pokušavajući jedno drugo da nadjačaju, u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.